Treba li HRM-u podmornica?

[ivanx]

Neka mi prvo skupimo sredstva za neku pristojnu podmornicu. A vremena za hvaljenje, bogu hvala, ima dosta

[pp5d6]

Kad odlučimo skupljati, onda ćemo i skupiti.
Beli jerekao da ne smijemo ugroziti neke bitne sposobnosti jer želimo sve (misleći na višenamjensku), zoka je rekao da mi za to nemamo novaca (da eventualno imamo za simboličko zrakoplovstvo) a Plenki je odlučio skupiti za eskadrilu.
To tako jendostavno ide.

[Nikakodopenzije]

Plenki je odlučio

On nije odlučio ništa, vidićemo/ako bude/brž će brž neće.
Komentirao bi svašta ali to već ulazi u politiku tako da ću preskočiti.

pozdrav

[karabin]

jedna je juga ovakva i onakva i svakakva i nikakva imala, a mi mediteranska,pomorska, sa tradicijom, čak i onu nasljeđenu smo izbacili na suvo i zaboravili, nemamo. niti kontroliramo naše podmorje,niti tamo išta možemo u slučaju ugroze išta napravit, osim možda na parangale nadit članke 5 NATO saveza i izrazit zabrinutost i/ili prosvjednu notu. eventualno poslat ophodnju autom,ka u nedavnom slučaju.

Podmornica „ Heroj“ – 50 godina od porinuća u more

http://pomorac.net/2017/08/28/podmor...porinuca-more/

Stari ponos Jugoslavenske ratne mornarice, podmornica P-821 HEROJ koja kao muzejska vrijednost ostavlja bez daha posjetitelje Porta Montenegra s svih meridijana, 27. 8., proslavlja 50. godina od kada je, kao tadašnje „pomorsko čudo”, iz brodogradilišta u Splitu porinuta u more.
„Kobilica za izgradnju HEROJ-a postavljena je 1965. godine, i iduće dvije godine, u najvećoj tajnosti se gradio novi ponos JRM – 1967. podmornica od 50,4m dužine, 4,7m širine i punog deplasmana 704,6 t konačno je porinuta u more. Nakon završnih radova i probnih vožnji brod je 1968. konačno upisan u flotnu listu i idućih 23 godine bio u sastavu 88 divizije podmornica“, ističe koordinator Zbirke pomorskog nasljeđa Dražen Jovanović, koji, kao nekadašnji podmorničar, s puno strasti govori o plovidbi gostima koji uživaju u ovom monumentalnom zdanju u nautičkom naselju Porto Montenegro.
Heroj je predstavljao vrhunac ne samo brodogradnje već i ukupne tehnologije kojom je ovladala ondašnja Jugoslavija, svrstavši se tada u red rijetkih država koje su bile kadre i sposobne da samostalno dizajniraju, projektiraju i grade podmornice. U doba kada je Heroj ušao u operativnu upotrebu, to je bila jedna od najskladnijih i po svojim karakteristikama najboljih podmornica sličnoga tipa u svijetu, dodao je Jovanović.
Pored podmornice HEROJ izgrađene su vrlo brzo, skoro pa paralelno s njom, i podmornice istog tipa: JUNAK i USKOK.
Podmornica HEROJ je porinuta u more te davne 1967. godine, i nakon 23 godine, kada je zauvijek izvučena iz mora na obalu 1991. godine u Tivtu, imala je ukupno 726 plovidbenih dana, čak 910 ronjenja i prešla je ukupno 46.659 nautičkih milja, što je ekvivalent plovidbi dva puta oko zemaljske kugle.
Od 3. 7. 2013. godine, nakon četiri mjeseca restauracije HEROJ je dočekao novi život, ovoga puta kao brod – muzej, na njegovoj restauraciji sudjelovalo je i 13 nekadašnjih podmorničara, koji su mu željeli vratiti stari originalni sjaj. Prvi probni zapovjednik podmornice P-821 HEROJ, kapetan fregate u mirovini Tomislav Drašković i tadašnji glavni investitor Porto Montenegra, kanadski biznismen Piter Mank, svečano su tog datuma, presjekli vrpcu na ulazu u veliku dizel-električnu podmornicu koja je od tada, zajedno s malom, tzv. diverzantskom podmornicom P-912 UNA, centralna muzejska atrakcija nautičkog naselja.
„Startali smo i ja i ova podmornica zajedno i plovili smo različitim kursevima. HEROJ je izvršavao svoje namjenske mirnodopske zadatke, a ja sam kao njegov prvi probni zapovjednik gradio karijeru. Heroj će trajno ostati da leži na ovim potkladama kao simbol jugoslavenskog podmorničarstava, ovdje u Tivtu gdje je to podmorničarstvo i počelo 1928. godine. Govorit će generacijama o hrabrim mladim ljudima koje su u čeličnim trupovima podmornica odlazili u tamne dubine i vještini jugoslovenskih inženjera i brodograditelja, a ja sada ponovno ” bešumnom podvodnom brzinom, ronim po divnim uspomenama podmorničke mladosti“, istakao je te večeri 2013. godine, uz puno emocija, kapetan Drašković.
Stati za kormilom podmornice i otkriti kako je 28 podmorničara u njoj, duboko u moru, ispisivalo nepredvidive povijesne trenutke jugoslavenske flote, rijetka je edukativna atrakcija na europskom tlu. Danas se u podmornicu ulazi kroz veliki izrezani otvor čvrstog trupa debelog 28 milimetara, u njenu skučenu i raznovrsnim uređajima i opremom nabijenu unutrašnjost – od zapovjednikove kabine, torpednih cijevi kalibra 533 mm na pramcu, radio stanice i borbene stanice, elektromotornog prostora prema krmi gdje je smješten glavni električni pogonski motor Heroja. Nije vraćena samo materijalna eksponatska vrijednost podmornice, već i život kroz priče podmorničara , koji sa strašću objašnjavaju kako su po mjesec dana boravili pod vodom, sa kojim opasnostima su se suočavali, kako su ručali na torpednim cijevima i spavali na sklopivim ležajevima gdje god se moglo naći mjesta.
Heroj je jedna od najvećih atrakcija Tivta i nastavlja vezu grada s podmorničarskom tradicijom, a često je i mjesto susreta bivših podmorničara ex-Yu koji se često sastaju. U čast 50 godina od njegovog porinuća, HEROJ će se naći i na listi američkog portala museumships.us , koji se bavi promocijom i očuvanjem pomorske baštine.

[HasoMujo]

Bok svima,

karabin kaže:

jedna je juga ovakva i onakva i svakakva i nikakva imala, a mi mediteranska,pomorska, sa tradicijom, čak i onu nasljeđenu smo izbacili na suvo i zaboravili, nemamo. niti kontroliramo naše podmorje,niti tamo išta možemo u slučaju ugroze išta napravit, osim možda na parangale nadit članke 5 NATO saveza i izrazit zabrinutost i/ili prosvjednu notu. eventualno poslat ophodnju autom,ka u nedavnom slučaju.

Podmornica „ Heroj“ – 50 godina od porinuća u more

http://pomorac.net/2017/08/28/podmor...porinuca-more/

Stari ponos Jugoslavenske ratne mornarice, podmornica P-821 HEROJ koja kao muzejska vrijednost ostavlja bez daha posjetitelje Porta Montenegra s svih meridijana, 27. 8., proslavlja 50. godina od kada je, kao tadašnje „pomorsko čudo”, iz brodogradilišta u Splitu porinuta u more.
„Kobilica za izgradnju HEROJ-a postavljena je 1965. godine, i iduće dvije godine, u najvećoj tajnosti se gradio novi ponos JRM – 1967. podmornica od 50,4m dužine, 4,7m širine i punog deplasmana 704,6 t konačno je porinuta u more. Nakon završnih radova i probnih vožnji brod je 1968. konačno upisan u flotnu listu i idućih 23 godine bio u sastavu 88 divizije podmornica“, ističe koordinator Zbirke pomorskog nasljeđa Dražen Jovanović, koji, kao nekadašnji podmorničar, s puno strasti govori o plovidbi gostima koji uživaju u ovom monumentalnom zdanju u nautičkom naselju Porto Montenegro.
Heroj je predstavljao vrhunac ne samo brodogradnje već i ukupne tehnologije kojom je ovladala ondašnja Jugoslavija, svrstavši se tada u red rijetkih država koje su bile kadre i sposobne da samostalno dizajniraju, projektiraju i grade podmornice. U doba kada je Heroj ušao u operativnu upotrebu, to je bila jedna od najskladnijih i po svojim karakteristikama najboljih podmornica sličnoga tipa u svijetu, dodao je Jovanović.
Pored podmornice HEROJ izgrađene su vrlo brzo, skoro pa paralelno s njom, i podmornice istog tipa: JUNAK i USKOK.
Podmornica HEROJ je porinuta u more te davne 1967. godine, i nakon 23 godine, kada je zauvijek izvučena iz mora na obalu 1991. godine u Tivtu, imala je ukupno 726 plovidbenih dana, čak 910 ronjenja i prešla je ukupno 46.659 nautičkih milja, što je ekvivalent plovidbi dva puta oko zemaljske kugle.
Od 3. 7. 2013. godine, nakon četiri mjeseca restauracije HEROJ je dočekao novi život, ovoga puta kao brod – muzej, na njegovoj restauraciji sudjelovalo je i 13 nekadašnjih podmorničara, koji su mu željeli vratiti stari originalni sjaj. Prvi probni zapovjednik podmornice P-821 HEROJ, kapetan fregate u mirovini Tomislav Drašković i tadašnji glavni investitor Porto Montenegra, kanadski biznismen Piter Mank, svečano su tog datuma, presjekli vrpcu na ulazu u veliku dizel-električnu podmornicu koja je od tada, zajedno s malom, tzv. diverzantskom podmornicom P-912 UNA, centralna muzejska atrakcija nautičkog naselja.
„Startali smo i ja i ova podmornica zajedno i plovili smo različitim kursevima. HEROJ je izvršavao svoje namjenske mirnodopske zadatke, a ja sam kao njegov prvi probni zapovjednik gradio karijeru. Heroj će trajno ostati da leži na ovim potkladama kao simbol jugoslavenskog podmorničarstava, ovdje u Tivtu gdje je to podmorničarstvo i počelo 1928. godine. Govorit će generacijama o hrabrim mladim ljudima koje su u čeličnim trupovima podmornica odlazili u tamne dubine i vještini jugoslovenskih inženjera i brodograditelja, a ja sada ponovno ” bešumnom podvodnom brzinom, ronim po divnim uspomenama podmorničke mladosti“, istakao je te večeri 2013. godine, uz puno emocija, kapetan Drašković.
Stati za kormilom podmornice i otkriti kako je 28 podmorničara u njoj, duboko u moru, ispisivalo nepredvidive povijesne trenutke jugoslavenske flote, rijetka je edukativna atrakcija na europskom tlu. Danas se u podmornicu ulazi kroz veliki izrezani otvor čvrstog trupa debelog 28 milimetara, u njenu skučenu i raznovrsnim uređajima i opremom nabijenu unutrašnjost – od zapovjednikove kabine, torpednih cijevi kalibra 533 mm na pramcu, radio stanice i borbene stanice, elektromotornog prostora prema krmi gdje je smješten glavni električni pogonski motor Heroja. Nije vraćena samo materijalna eksponatska vrijednost podmornice, već i život kroz priče podmorničara , koji sa strašću objašnjavaju kako su po mjesec dana boravili pod vodom, sa kojim opasnostima su se suočavali, kako su ručali na torpednim cijevima i spavali na sklopivim ležajevima gdje god se moglo naći mjesta.
Heroj je jedna od najvećih atrakcija Tivta i nastavlja vezu grada s podmorničarskom tradicijom, a često je i mjesto susreta bivših podmorničara ex-Yu koji se često sastaju. U čast 50 godina od njegovog porinuća, HEROJ će se naći i na listi američkog portala museumships.us , koji se bavi promocijom i očuvanjem pomorske baštine.

Da li postoje usporedbe ex-JRM podmornica klase Sutjeska (P-811/P-812), klase Heroj (P-821/P-822/P-823) i klase Sava (P-831/P-832) sa tadašnjim modernim elektro-dizelskim podmornicama drugih zemalja (primjerice Njemačkih klasa 205 i 206)?

[karabin]

HasoMujo kaže:

Bok svima,



Da li postoje usporedbe ex-JRM podmornica klase Sutjeska (P-811/P-812), klase Heroj (P-821/P-822/P-823) i klase Sava (P-831/P-832) sa tadašnjim modernim elektro-dizelskim podmornicama drugih zemalja (primjerice Njemačkih klasa 205 i 206)?

negdi san naiša na razinu buke. recimo klasa Heroj je bila tiša od klase Sava.

[pp5d6]

Projekt Heroja Feđe Alujevića je bio vrlo smion i velik odmak od onoga što se do tada radilo.
Mnogi su sumnjali u oživotvorenje, ali je to bilo vrijeme velikog ulaganja, entuzijazma i industrijalizacije SFRJ.
Koliko god je projekt nove sam po sebi bio suvremen, osim pogonskih motora, torpednih uređaja i vlastito razvijene opreme, mornarica (zapovjedni kadar) je bila pomalo razočarana da se okrenulo SSSR-u u nabavci elektroničke opreme (podmornički radar, radar detektor, sonar) a oni su prodali već dobrano zastarjelu opremu, jer su imali puno bolje uređaje koje su sami koristi.
Zanimljivo da su za svu opremu i njen smještaj napravili podmornicu maketu od šperploče u naravnoj veličini.

Veliko je razočaranje bilo i odustanak od razvoja vlastitog torpeda (85% gotovosti) električni torpedo, čak i jednog tipa torpeda s plinskom turbinom, koja radi na principu Walterova pogona s vodikovim peroksidom kao gorivom, odnosno oksidatorom ,umjesto zraka.

Na Zapadu i u SSSR-u je bilo puno boljih torpeda od onih koji su isporučeni za Heroja.
Znači koncept podmornice ,materijal izrade (čelik), pogon, su bili vrlo suvremeni a ključna oprema za 1 do 1,5 generaciju iza.
Tu se krije odgovor na pitanje usporedbe sa drugim podmornicama tog doba, koje su imale svu opremu state of art.
Ali sam projekt je bio ooogroman tehnološki skok i prilično je doprinio imageu tadašnje države.

[HasoMujo]

Bok svima,

pp5d6 kaže:

Projekt Heroja Feđe Alujevića je bio vrlo smion i velik odmak od onoga što se do tada radilo.
Mnogi su sumnjali u oživotvorenje, ali je to bilo vrijeme velikog ulaganja, entuzijazma i industrijalizacije SFRJ.
Koliko god je projekt nove sam po sebi bio suvremen, osim pogonskih motora, torpednih uređaja i vlastito razvijene opreme, mornarica (zapovjedni kadar) je bila pomalo razočarana da se okrenulo SSSR-u u nabavci elektroničke opreme (podmornički radar, radar detektor, sonar) a oni su prodali već dobrano zastarjelu opremu, jer su imali puno bolje uređaje koje su sami koristi.
Zanimljivo da su za svu opremu i njen smještaj napravili podmornicu maketu od šperploče u naravnoj veličini.

Veliko je razočaranje bilo i odustanak od razvoja vlastitog torpeda (85% gotovosti) električni torpedo, čak i jednog tipa torpeda s plinskom turbinom, koja radi na principu Walterova pogona s vodikovim peroksidom kao gorivom, odnosno oksidatorom ,umjesto zraka.

Na Zapadu i u SSSR-u je bilo puno boljih torpeda od onih koji su isporučeni za Heroja.
Znači koncept podmornice ,materijal izrade (čelik), pogon, su bili vrlo suvremeni a ključna oprema za 1 do 1,5 generaciju iza.
Tu se krije odgovor na pitanje usporedbe sa drugim podmornicama tog doba, koje su imale svu opremu state of art.
Ali sam projekt je bio ooogroman tehnološki skok i prilično je doprinio imageu tadašnje države.

karabin kaže:

negdi san naiša na razinu buke. recimo klasa Heroj je bila tiša od klase Sava.

Hvala!

[pp5d6]

Bio sam nedavno u društvu direktora Specijalne u BI tijekom ratnih godina i tek mi je prošli tjedan postalo jasno zašto HRM tijekom domovinskog rata, pri proračunu od 2 milijarde $, nije više ulagala u ratnu mornaricu i podmorničarstvo.
Sve se svede na osobnu razinu, a zašto je danas tako teško je reći.

[otok_kiril]

pp5d6 kaže:

Bio sam nedavno u društvu direktora Specijalne u BI tijekom ratnih godina i tek mi je prošli tjedan postalo jasno zašto HRM tijekom domovinskog rata, pri proračunu od 2 milijarde $, nije više ulagala u ratnu mornaricu i podmorničarstvo.
Sve se svede na osobnu razinu, a zašto je danas tako teško je reći.

Možda između ostalog i zato jer se ne može na kninsku tvrđavu sa podmornicom?

[karabin]

podmornicom se nemere ni na selo. a unda se to ne vidi. ne vidi se ni u dugobabama,a nemere se sa autoputa tamoka. iste se vidi uglavnom ka ratne i u glavama ovih iz Klisa nikakvo drugo podvodno plovilo ne postoji. i ne samo ovih iza Klisa. ima njih puno i ispod Klisa, čak i u samoj mornarici. puno njih je tamo u MORH-u koji se vode onim alaj volem ovaj režim, plata ide a ja ležim.

a kad malo mućneš glavom i protreseš sivu masu ispod, dođeš do zaključka da je sve južnije od Omiša po dubini teriorija tanje od djevičanske opne. zato ja iden pritrest moćno protupodmorničko oružje od 100 udica. možda iskopiran koji članak 5 pa ga nadijen.

[babarogac]

potrebna je podmornica. Jer imamo duuuuuugu morsku granicu.

Zato što se podmornica ne vidi.

Mislim da je odlično oružje odvraćanja.

[pp5d6]

Čim riješimo avione.

[otok_kiril]

karabin kaže:

podmornicom se nemere ni na selo. a unda se to ne vidi. ne vidi se ni u dugobabama,a nemere se sa autoputa tamoka. iste se vidi uglavnom ka ratne i u glavama ovih iz Klisa nikakvo drugo podvodno plovilo ne postoji. i ne samo ovih iza Klisa. ima njih puno i ispod Klisa, čak i u samoj mornarici. puno njih je tamo u MORH-u koji se vode onim alaj volem ovaj režim, plata ide a ja ležim.

a kad malo mućneš glavom i protreseš sivu masu ispod, dođeš do zaključka da je sve južnije od Omiša po dubini teriorija tanje od djevičanske opne. zato ja iden pritrest moćno protupodmorničko oružje od 100 udica. možda iskopiran koji članak 5 pa ga nadijen.

Asu, ne kažem ja da ona ne treba, ali ako je izbor između recimo eskadrile MiG-ova ili Hindova ili 30 M-84 u tim ranim devedesetim i podmornice, mislim da je jasno što bi bilo tko normalan odabrao.

U krajnjoj liniji i danas, podmornice nam trebaju zbog Talijana i eventualno Turaka. Nek' ti nagrnu mudžosi iz Bosne, nećeš ih zaustaviti podmornicom. Ista priča i za braću s istoka... A što se tiče Talijana, da se na glavu stavimo, oni će uvijek imati više i bolje podmornice, da ne spominjemo mornaricu i zračne snage općenito. Pa sad, koliko se ima smisla natjecati po principu "važno je sudjelovati", ne znam...

[karabin]

@ otok kiril

za zamjenu baterije bilo je traženo 2 000 000 DEM (dva milijuna njemačkih maraka) i ekipa iz munje d.d. zagreb uzima staru donosi novu i novu montirai formira. ali još su neke stvari odbačene, primjerice toranj u Divuljama, ...
iskreno pomalo se ladin od svega. dica će vjerojatno vanka.

pp5d6

ljudino, ne virujen dok ne vidin.2020-25? sa našeg navoza ne virujen da će ikad više.

[otok_kiril]

karabin kaže:

@ otok kiril

za zamjenu baterije bilo je traženo 2 000 000 DEM (dva milijuna njemačkih maraka) i ekipa iz munje d.d. zagreb uzima staru donosi novu i novu montirai formira. ali još su neke stvari odbačene, primjerice toranj u Divuljama, ...
iskreno pomalo se ladin od svega. dica će vjerojatno vanka.

pp5d6

ljudino, ne virujen dok ne vidin.2020-25? sa našeg navoza ne virujen da će ikad više.

Ma gledaj, slažem se ja, 2 milijuna maraka je pizdarija i moglo se to naći, ali to i dalje ne rješava temeljni problem, a to je da nama treba nešto kao Heroj/Sava, a ne Velebit. Ono prvo se može nazvati podmornicom u svakom smislu riječi ( dakle da ima neku realnu ulogu ), a ovo drugo samo u smislu da ide ispod vode.

A za nešto kao Heroj/Sava ( i to ne komada 1, već više ) treba malo više od 2 milijuna maraka.

[pp5d6]

Ne triba nam podmornica ni zbog Italije ,ni zbog Turske.
Kad to shvatimo Hrvatska će biti na valu 4c industrije (Merkelica zabranila riječ revolucija).

[Monsignor.m]

otok_kiril kaže:

A za nešto kao Heroj/Sava ( i to ne komada 1, već više ) treba malo više od 2 milijuna maraka.

A da se odma i nazove "Heroj Sava"?

[otok_kiril]

Monsignor.m kaže:

A da se odma i nazove "Heroj Sava"?

Jedini problem s tim prijedlogom je da dolazi 40 godina prekasno...


No ajde, u tom slučaju bi bar bio siguran u podršku SDP-a & Co. za taj projekt.

[karabin]

ja bi bija sritan da je Velebit u moru,a ne da vata posolicu, jer je onakakv kakav je za obuku skroz dobar. bar neku osnovnu. a to da nam triba ili ne torpedna podmornica od 600-800t istisnine kao sredstvo odvraćanja, ... to neka misli neko drugi. neko ko prima dobru i debelu plaću iz proračuna,a ne radi baš puno. ja more,otoke i priobalje sa zaobaljen vidin malo drukčije, i niko mi nije kriv za to. ja san očito izumrla mastodontska vrsta koja će svoju dicu usmjerit prema van. jedno je to već pozivon odabralo.