Marsovi Trojanci

El Tomo · 30.07.2007., 12:35

Nije bas najnovija vijest, no isplati se postati. Izgleda kako u lovu na asteroide i mi imamo dobre konje.

Pravo pitanje nakon ovakvih otkrica je - zasto Venera i Zemlja nemaju Trojance i Grke?

Kako je sve započelo?

Sudjelujući na Višnjanskim školama astronomije (VSA), već 2003. godine upoznali smo Njemačkog astronoma amatera iz ARI Heidelberg (Astronomisches Rechen-Institut) - Reiner M. Stossa, eksperta za astrometriju i fotometriju asteroida, koji usko surađuje sa zvjezdarnicom na Mallorci (Observatorio Astronomico de Mallorca), te ima pristupe na njihove robotizirane teleskope teleskope. Upravo na tim teleskopima na Mallorci, za vrijeme Višnjanske škole astronomije 2004, zapravo smo imali prva iskustva s asteroidima, radeći astrometriju asteroida.

Iz godine u godinu, interes za asteroidima je rastao, te smo od kraja rujna 2006. godine započeli suradnju sa Observatorio Astronomico de Mallorca te njihovom zvijezdarnicom na La Sagri.

Zvjezdarnica La Sagra smještena je na brdu Sierra de La Sagra, na visini od oko 1613,8 m, u Andaluziji, u južnoj Španjolskoj, u blizini sela Puebla de Don Fadrique, a financiraju je utočište Collados de la Sagra, Observatorio Astronomico de Mallorca (MPC 620) i Instituto de Astrofisica de Andalucia (IAA) u Granadi.

Ekspedicija na La Sagru

Prvi veći uspjeh u suradnji sa ovom zvjezdarnicom dogodio se 17.11.2006. godine kada smo u peteročlanom timu otkrili asteroid 2006 WH1 koji spada u skupnu potencijalno opasnih asteroida za Zemlju. Do tada je način rada bio takav da su uglavnom studenti sa IAA snimali, te stavljali snimke na server odakle smo ih mi skidali i obrađivali. No nakon tog otkrića bilo je jasno da moramo jednom osobno otići na zvjezdarnicu, pa smo za datum ekspedicije odabrali period od 03. do 31.07.2007., i to zbog više razloga. Osim što su praznici, jedan od glavnih razloga je što je vrijeme u južnoj Španjolskoj tijekom sedmog mjeseca vrlo stabilno. Drugi razlog također nije zanemariv, a to je «sezona monsuna» kojeg trenutno imaju najveći američki pretraživači neba te stoga nisu u mogućnosti otkrivati nove objekte, i s time nam jako olakšavaju posao, jer druge «prave» konkurencije nema. Glavni cilj ekspedicije na La Sagru bio je potraga za kometima i NEO (Near Earth Object) objektima. Od instrumenata na raspolaganju imamo dva 0.35m f/2 teleskopa («Sagra1» i «Sagra2»), jedan vrlo kvalitetan Nikon teleobjektiv kojim smo u mogućnosti snimiti cijelo nebo u samo tri noći, te s time uloviti sve objekte do 17. magnitude («Killer»), jedan 0.45m f/2.8 teleskop (naš najveći instrument – «Centurion») te četiri 0.35m f/6.3 teleskopa s kojima ponekad radimo follow-up ako nisu zauzeti («Tetra teleskopi»).

Rad na zvjezdarnici je podijeljen. Ja sam zadužen za kontrolu dvaju «Sagri», Aleksandar kontrolira «Centuriona» i «Killera», J.L. Ortiz nam pomaže u svim poteškoćama i kontrolira «Tetra teleskope», dok R. Stoss, J. Rodriguez, S. Sanchez i J. Nomen rade follow-up sa teleskopima na Mallorci, kako bi potvrdili otkrića sa La Sagre.

Tako smo samo u zadnjih desetak dana otkrili i potvrdili četrdesetak novih asteroida, a za još dvadesetak čekamo potvrdu… Većina novootkrivenih asteroida spada u glavni asteroidni pojas koji se nalazi između Marsa i Jupitera i sadrži 98.5% svih do sada poznatih asteroida. No neki od otkrića su zanimljivi, neobični ili vrlo rijetki. Tako smo otkrili jednog Jupiterovog trojanca, jednog Hungaria, jednog Mars-crossera i jednog Marsovog trojanca – 2007 NS2!

Otkriće Marsovog trojanca 2007 NS2

Prema orbitalnim karakteristikama, asteroidi su podijeljeni u grupe. Grupa asteroida Mars trojanci prate Mars na njegovoj orbiti u Lagrangeovim točkama L4 i L5 pod kutem od 60°.

Lagrangeove točke su točke u kojima se sve gravitacijske sile dvaju tijela poništavaju sa centripetalnom silom. Drugim riječima, tijelo koje se nalazi u lagrangeovoj točki sa matičnim planetom obilazi oko Sunca na uvijek jednakoj udaljenosti od njega.

2007 NS2 nalazi se u La Grangeovoj točki L5, a promjer mu se procijenjuje na oko 1 do 2 km. Budući da se nalazi na Marsovoj orbiti, za obilazak oko Sunca treba mu potpuno jednako kao i Marsu – 1.88 godina.

Do sada je od ukupno oko 377000 otkrivenih asteroida bilo poznato samo 3 Marsova trojanca, jedan otkriven od D. Levya i H. Holta (otkriven 1990.) i dva od LINEAR-a (Lincoln Near Earth Asteroid Research – američka vojska) 1998. i 1999. godine. Naša grupa je otkrila četvrtog!!!

2007 NS2 zapravo je prvi put snimljen u noći s 13. na 14.07. Kao uobičajeno otkriće odmah slijedeću noć radili smo follow-up tog objekta, kako bi osigurali otkriće i dobili naziv (2007 NS2). Te noći primijetili smo da nema orbitu običnog asteroida glavnog pojasa, te najprije pomislili da je NEO (Near Earth Object). Treća noć promatranja (sa 14. na 15.07.) pokazala je da imamo kandidata za Marsovog trojanca. No, da bi se točna orbita saznala, i da bi se sa 100% sigurnošću moglo reći da se zaista radi o takvom objektu, potreban je luk promatranja od nekoliko godina. Na svu sreću, olakšanje stiže u noći sa 17. na 18.07. kada je u bazi podataka LONEOS-a (Lowell Observatory) taj isti objekt pronađen na starim snimkama iz 1998. godine, te je s time utvrđeno da 2007 NS2 ima vrlo stabilnu orbitu, i to vjerojatno već posljednjih 10000 godina. Od ukupno 105 od naše grupe otkrivenih asteroida, ovo je najznačajnije i biti će ga vrlo teško nadmašiti!