Čemu bi trebala poučavati religijska kultura?

[chandra]

Ako bi (a što, nažalost u skoroj budućnosti nije izgledno) konfesionalni vjeronauk (trenutno uglavnom rimokatolički) zamijenio neutralni predmet "religijska kultura", na koji način bi on trebao pristupiti religijama? Tj. uz objašnjavanje povijesnih okolnosti u kojima su se pojavile, glavnih postavki/dogmi i suvremene prakse, na koji način ostvariti nepristranost i kako osigurati da osobni stavovi predavača ne utječu na način prezentiranja gradiva?

Bi li predavači mogli biti katolici, s obzirom na to da se u RH na posljednjem popisu stanovništva 88% građana izjasnilo pripadnicima rimokatoličke vjere (neovisno o tome što se velik dio njih tek formalno ili tracionalno tako izjašnjava)?
Bi li predavači mogli ili morali biti ateisti?

[Nepoznati]

chandra kaže:

Ako bi (a što, nažalost u skoroj budućnosti nije izgledno) konfesionalni vjeronauk (trenutno uglavnom rimokatolički) zamijenio neutralni predmet "religijska kultura", na koji način bi on trebao pristupiti religijama? Tj. uz objašnjavanje povijesnih okolnosti u kojima su se pojavile, glavnih postavki/dogmi i suvremene prakse, na koji način ostvariti nepristranost i kako osigurati da osobni stavovi predavača ne utječu na način prezentiranja gradiva?

Bi li predavači mogli biti katolici, s obzirom na to da se u RH na posljednjem popisu stanovništva 88% građana izjasnilo pripadnicima rimokatoličke vjere (neovisno o tome što se velik dio njih tek formalno ili tracionalno tako izjašnjava)?
Bi li predavači mogli ili morali biti ateisti?

Dobro pitanje.
Može li se predavati o nacizmu, a biti nepristran? Može li o nacizmu predavati antifašist - "nepristrano"?

Lako je podučavati o grčkim bogovima - nitko za njih više ne mari, ali Isus, Muhamed, Mojsije, i ostala bratija?

Ja sam načisto s time što je jedino moguće - racionalni i humani stav.

Ili to ili u ime "poštivanja vjernika", "izbjegavanja blasfemije" i "nepristranosti" pustiti da religijski propagatori ubiru svoj tisućljetni danak.

Zar u ime "nediranja u svetinje" treba preskakati crnu stranu religijskog otrova, i njegovih krvavih plodova?

Jedna od istina koju bi trebalo podučavati na "religijskoj (ne)kulturi", po meni bi bila i ova:

"Čuvajte se onih koji spominju riječ 'bog' u svome govoru. Što ga više spominju tim su luđi/iracionalniji/opasniji."

[Bat Kol]

chandra kaže:

Ako bi (a što, nažalost u skoroj budućnosti nije izgledno) konfesionalni vjeronauk (trenutno uglavnom rimokatolički) zamijenio neutralni predmet "religijska kultura", na koji način bi on trebao pristupiti religijama? Tj. uz objašnjavanje povijesnih okolnosti u kojima su se pojavile, glavnih postavki/dogmi i suvremene prakse, na koji način ostvariti nepristranost i kako osigurati da osobni stavovi predavača ne utječu na način prezentiranja gradiva?

Bi li predavači mogli biti katolici, s obzirom na to da se u RH na posljednjem popisu stanovništva 88% građana izjasnilo pripadnicima rimokatoličke vjere (neovisno o tome što se velik dio njih tek formalno ili tracionalno tako izjašnjava)?
Bi li predavači mogli ili morali biti ateisti?

vidis. .zanimljivo pitanje..

mozda bi djelomicno rjesenje bilo dati predavacima mogucnost da pricaju o onoj religiji ciji nisu pripadnici?

[rambi]

chandra kaže:

Bi li predavači mogli ili morali biti ateisti?

Ateisti su također vjernici svoje ideologije.

[Orah]

chandra kaže:

Ako bi (a što, nažalost u skoroj budućnosti nije izgledno) konfesionalni vjeronauk (trenutno uglavnom rimokatolički) zamijenio neutralni predmet "religijska kultura", na koji način bi on trebao pristupiti religijama? Tj. uz objašnjavanje povijesnih okolnosti u kojima su se pojavile, glavnih postavki/dogmi i suvremene prakse, na koji način ostvariti nepristranost i kako osigurati da osobni stavovi predavača ne utječu na način prezentiranja gradiva?

Bi li predavači mogli biti katolici, s obzirom na to da se u RH na posljednjem popisu stanovništva 88% građana izjasnilo pripadnicima rimokatoličke vjere (neovisno o tome što se velik dio njih tek formalno ili tracionalno tako izjašnjava)?
Bi li predavači mogli ili morali biti ateisti?

Religijska kultura treba poučavati o stvarima koje su zajedničke svim religijama. Razlike u folkloru i protokolu ostaviti osobnom ukusu , sklonostima , tradiciji učenika. Predavati mora kozmopolit , humanist! Odlični predavači bi bili Isus , Mojsije , Muhamed, Sidarta , Zaratustra...

[rambi]

Orah kaže:

Religijska kultura treba poučavati o stvarima koje su zajedničke svim religijama. Razlike u folkloru i protokolu ostaviti osobnom ukusu , sklonostima , tradiciji učenika. Predavati mora kozmopolit , humanist! Odlični predavači bi bili Isus , Mojsije , Muhamed, Sidarta , Zaratustra...

Religijska kultura može opisivati religije, a ne ih tumačiti. Međutim, za početak, problematične su i same definicije - religija, vjera...

Problem je i definicija kozmopolita, humanista - tko/što je to točno?

[Orah]

rambi kaže:

Religijska kultura može opisivati religije, a ne ih tumačiti. Međutim, za početak, problematične su i same definicije - religija, vjera...

Problem je i definicija kozmopolita, humanista - tko/što je to točno?

Točno je da smo svi braća (i sestre) i da nas više stvari spaja nego razdvaja! Kome je to neupitno to je humanista i kozmopolit! Tko se pak bavi razlikama, taj gleda okvir a ne sliku!

[rambi]

Definiraj kozmopolita i humanista.
Definiraj religiju.
Definiraj vjeru.

I još nešto: Univerzalisticke i partikularisticke religije
(nekad su osnove u suštini različite )

[chandra]

Orah kaže:

Religijska kultura treba poučavati o stvarima koje su zajedničke svim religijama. Razlike u folkloru i protokolu ostaviti osobnom ukusu , sklonostima , tradiciji učenika. Predavati mora kozmopolit , humanist! Odlični predavači bi bili Isus , Mojsije , Muhamed, Sidarta , Zaratustra...

Koje su stvari u dovoljnoj mjeri zajedničke svim religijama da bi se mogle zanemariti razlike u "folkloru i protokolu"? Meni se čini da bi trebalo obraditi baš i "folklor i protokol" kako bi se jasnije oslikalo da se to Isto može "slaviti" na različite načine.

A koliko kozmopolita među 88% deklariranih rimokatolika ima... i među onih 12% koji su se izjasnili drukčije...

[Igjarjuk]

chandra kaže:

Ako bi (a što, nažalost u skoroj budućnosti nije izgledno) konfesionalni vjeronauk (trenutno uglavnom rimokatolički) zamijenio neutralni predmet "religijska kultura", na koji način bi on trebao pristupiti religijama? Tj. uz objašnjavanje povijesnih okolnosti u kojima su se pojavile, glavnih postavki/dogmi i suvremene prakse, na koji način ostvariti nepristranost i kako osigurati da osobni stavovi predavača ne utječu na način prezentiranja gradiva?

Koliko znam, takva obrada osnova pojedinih religija vec postoji u školskom predmetu zvanom Etika. Mislim takodjer da nije veliki problem ostvariti nepristranost u predavanju tog gradiva, pogotovo u sklopu ovog predmeta.

[Orah]

rambi kaže:

Definiraj kozmopolita i humanista.
Definiraj religiju.
Definiraj vjeru.

I još nešto: Univerzalisticke i partikularisticke religije
(nekad su osnove u suštini različite )

Mogao si reći da definiram ljubav ili bilo što! Sa sofizmom možeš dobiti odgovor koji želiš, relativiziranjem stvari i preispitivanjem definicija pojmova. Ova rasprava nažalost vodi tome da postane sama sebi svrha! ( Nemoj samo napisati: definiraj svrhu!)

[Bat Kol]

chandra kaže:

Koje su stvari u dovoljnoj mjeri zajedničke svim religijama da bi se mogle zanemariti razlike u "folkloru i protokolu"? Meni se čini da bi trebalo obraditi baš i "folklor i protokol" kako bi se jasnije oslikalo da se to Isto može "slaviti" na različite načine.

pricamo o folkloru u kontextu odredjenog vremena, ne?

s obzirom da danas imamo rasirenu pojavu sukoba uzrokovanih vjerskim (odnosno religijskim) pobudama, kako nekome onda objasniti sto je "ispravno" odnosno "neispravno" u odredjenoj religiji?
cesto se dogadja da "folklor i protokol" ne slijede jedni druge..

[UmpaUmpa]

rambi kaže:

humanista.

Koji? Starogrcki, renesansni ili modreni?

rambi kaže:

Definiraj religiju.

Ajde ti.

rambi kaže:

Definiraj vjeru.

Koju? Tu ima zanimljiv point. Sekularni zapadno obrazovani zidovi koji su obnavljali hebrejski (prvenstveno eliezer ben jehuda) u 20. stoljecu su zbog zapadnog obrazovanja pobrkali dvije rijeci. Emuna su preveli kao vjera, a za rijec znanost su upotrebili korjen dea, znanost je madaa. Sto je krivo. U starohebrejskom emuna je uvjerenje koje je rezultat ili dokaza ili logickog rezoniranja, a dea je uvjerenje koje dolazi iz srca. Steta koju su nanjeli tom greskom je neprocjenjiva, jer kada prosjecni izraelac otvori klasicne zidovske filozofe, skroz krivo shvaca te rijeci. Nadprosjecni je procitao dovoljno da zna koje je pravo znacenje.

Za to ima stotine izvora, sefer shorashim (knjiga korjena, misli se na korjene rijeci) od radaka (rijecnik hebrejskog iz 12 stoljeca), vidi korjene daled alef ajin (dea) i alef mem nun (emuna), rambamov vodic za zaludjele (1. dio 50 poglavlje), itd. Ajde, citirat cu vodic (friedlanderov engleski prijevod, tako da za emuna koristi faith).

WHEN reading my present treatise, bear in mind that by "faith" we do not understand merely that which is uttered with the lips, but also that which is apprehended by the soul, the conviction that the object [of belief] is exactly as it is apprehended. If, as regards real or supposed truths, you content yourself with giving utterance to them in words, without apprehending them or believing in them, especially if you do not seek real truth, you have a very easy task as, in fact, you will find many ignorant people professing articles of faith without connecting any idea with them.

If, however, you have a desire to rise to a higher state, viz., that of reflection, and truly to hold the conviction that God is One and possesses true unity, without admitting plurality or divisibility in any sense whatever, you must understand that God has no essential attribute in any form or in any sense whatever, and that the rejection of corporeality implies the rejection of essential attributes. Those who believe that God is One, and that He has many attributes, declare the unity with their lips, and assume plurality in their thoughts. This is like the doctrine of the Christians, who say that He is one and He is three, and that the three are one. Of the same character is the doctrine of those who say that God is One, but that He has many attributes; and that He with His attributes is One, although they deny corporeality and affirm His most absolute freedom from matter; as if our object were to seek forms of expression, not subjects of belief. For belief is only possible after the apprehension of a thing; it consists in the conviction that the thing apprehended has its existence beyond the mind [in reality] exactly as it is conceived in the mind. If in addition to this we are convinced that the thing cannot be different in any way from what we believe it to be, and that no reasonable argument can be found for the rejection of the belief or for the admission of any deviation from it, then the belief is true. Renounce desires and habits, follow your reason, and study what I am going to say in the chapters which follow on the rejection of the attributes; you will then be fully convinced of what we have said: you will be of those who truly conceive the Unity of God, not of those who utter it with their lips without thought, like men of whom it has been said, "Thou art near in their mouth, and far from their reins" (Jer. xii. 2). It is right that a man should belong to that class of men who have a conception of truth and understand it, though they do not speak of it. Thus the pious are advised and addressed, "Commune with your own heart upon your bed and be still. Selah." (Ps. iv. 5.)

[Brazda]

chandra kaže:

Ako bi (a što, nažalost u skoroj budućnosti nije izgledno) konfesionalni vjeronauk (trenutno uglavnom rimokatolički) zamijenio neutralni predmet "religijska kultura", na koji način bi on trebao pristupiti religijama? Tj. uz objašnjavanje povijesnih okolnosti u kojima su se pojavile, glavnih postavki/dogmi i suvremene prakse, na koji način ostvariti nepristranost i kako osigurati da osobni stavovi predavača ne utječu na način prezentiranja gradiva?

Bi li predavači mogli biti katolici, s obzirom na to da se u RH na posljednjem popisu stanovništva 88% građana izjasnilo pripadnicima rimokatoličke vjere (neovisno o tome što se velik dio njih tek formalno ili tracionalno tako izjašnjava)?
Bi li predavači mogli ili morali biti ateisti?

Predavači bi mogli i morali biti ljudi s adekvatnom diplomom, dakle u Hrvatskoj bi se trebao oformiti studij koji bi spremao kompetentne predavače. Njihova kompetentnost morala bi biti filozofski, sociološki, pedagoški, psihološki utemeljene i naravno sve velike religije trebali bi imati u "malom prstu". Nebitno bi bilo je li predavač katolik, pravoslavac, muslima, ateist; bitno - znam što pričam, zašto pričam i zašto je to za tebe/mene bitno. Sadržajno bi takav predmet djecu/mlade trebao učiti osnovnim dogmatskim i moralnim karakteristikama svake religije, a njegova odgojna dimenzija trebala bi se očitovati u poticanju (i prihvaćanju od strane učenika) vjerske tolerancije. Sam predavač, da bi ispunio prije napisane uvjete, ne bi smio imati predrasude prema nekoj religiji i njezinom ispovjedanju, a ako bi ih ev. imao trebao bi biti dovoljno profesionalan da ih ne očituje.

[Kartikeya]

Religija bi trebala poučavati neke osnove o našoj prirodi (onoj izvornoj, konstitucionalnoj, i ovoj uslovljenoj u materijalnom svetu), našem položaju u smrtnosti i našem položaju u besmrtnosti, večnom odnosu između nas i Boga; i sve to na nekom nivou težnje ka vrlini u socijalnom okruženju. Jednom rečju osnove o višim vrednostima života (za razliku od nižih, ovozemaljskih, poput podmirenja životnih potreba, razvoja ekonomije, pa onda one malo uzvišenije - pravednosti i prava, pa još uzvišenije morala i etike sve do metafizike, transcendencije i duhovnosti.

Duhovnost je već praksa u vezi sa tim važnim temama i ona nema socijalne implikacije već čisto lične, i odnosi se prevashodno na svest a ne tek na intelektualno znanje ili obredne ceremenoje.

[Brazda]

Kartikeya kaže:

Religija bi trebala poučavati neke osnove o našoj prirodi (onoj izvornoj, konstitucionalnoj, i ovoj uslovljenoj u materijalnom svetu), našem položaju u smrtnosti i našem položaju u besmrtnosti, večnom odnosu između nas i Boga; i sve to na nekom nivou težnje ka vrlini u socijalnom okruženju. Jednom rečju osnove o višim vrednostima života (za razliku od nižih, ovozemaljskih, poput podmirenja životnih potreba, razvoja ekonomije, pa onda one malo uzvišenije - pravednosti i prava, pa još uzvišenije morala i etike sve do metafizike, transcendencije i duhovnosti.

Duhovnost je već praksa u vezi sa tim važnim temama i ona nema socijalne implikacije već čisto lične, i odnosi se prevashodno na svest a ne tek na intelektualno znanje ili obredne ceremenoje.

[rambi]

UmpaUmpa kaže:

Koji? Starogrcki, renesansni ili modreni?

Upravo zato i pitam, Moderni, pretpostavljam. Ali što to znači? Ovdje je upotrebljen u kontekstu, u kojem ga danas upotrebljava liberalna elita, ali ona upotrebljava pojam jednog sadržaja, misleći pri tom, na sasvim drugi i opet od ideologije ovisan sadržaj (samo, ovaj put njihove).

UmpaUmpa kaže:

Ajde ti.

Ista stvar kao i s pojmom humanist... danas se na komparativnim religiologijama na Zapadu boksaju s definicijom pojma religija, kao i definicijom raznih -izama. Naime, isti su uvedeni u 19. stoljeću i to kroz kršćensku perspektivu pa danas, u SAD-u, studenti već znaju koliko je pogrešno (što se definicije tiče) reći hinduizam. I... da li se židovstvo može definirati kao religija? To su pitanja na najnižoj razini. A kad malo zagrebeš...

UmpaUmpa kaže:

Koju? Tu ima zanimljiv point. Sekularni zapadno obrazovani zidovi koji su obnavljali hebrejski (prvenstveno eliezer ben jehuda) u 20. stoljecu su zbog zapadnog obrazovanja pobrkali dvije rijeci. Emuna su preveli kao vjera, a za rijec znanost su upotrebili korjen dea, znanost je madaa. Sto je krivo. U starohebrejskom emuna je uvjerenje koje je rezultat ili dokaza ili logickog rezoniranja, a dea je uvjerenje koje dolazi iz srca. Steta koju su nanjeli tom greskom je neprocjenjiva, jer kada prosjecni izraelac otvori klasicne zidovske filozofe, skroz krivo shvaca te rijeci. Nadprosjecni je procitao dovoljno da zna koje je pravo znacenje.

Za to ima stotine izvora, sefer shorashim (knjiga korjena, misli se na korjene rijeci) od radaka (rijecnik hebrejskog iz 12 stoljeca), vidi korjene daled alef ajin (dea) i alef mem nun (emuna), rambamov vodic za zaludjele (1. dio 50 poglavlje), itd. Ajde, citirat cu vodic (friedlanderov engleski prijevod, tako da za emuna koristi faith).

Npr. definicija vjere u židovstvu i kršćanstvu... za početak... kako u tom predmetu definirati pojam vjera?

A, ako pogledaš malo forumske rasprave, onda ćeš vidjeti da čak i moderatori religije koriste oksimoron poput; religija je vjera za štrebere.

[adriatic]

Bat Kol kaže:

s obzirom da danas imamo rasirenu pojavu sukoba uzrokovanih vjerskim (odnosno religijskim) pobudama, kako nekome onda objasniti sto je "ispravno" odnosno "neispravno" u odredjenoj religiji?

Nitko nema pravo (kao nastavnik u školi) presuđivati o "ispravnom" odnosno "neispravnom" u nekoj religiji, ali može ukazati na (ne)dosljednost u provođenju načela i normi u pojedinoj religiji.

Ako se teroristi pozivaju na Kuran kao opravdnje za svoje zločine, onda treba objasniti da je to posve pogrešno tumačenje Kurana, a ne kriviti muslimane i islam.

Ako vjerujemo evanđeljima, Isus je bio bezuvjetni pacifisti, a ipak u posljednjih tisuću godina veliku većinu ratova vode "kršćani".
Opet nije problem Isusv nauk, nego njegovo krivo tumačenje.

Religijska kultura, kao školski predmet, trebala bi biti prvenstveno informativna i ne može biti zamjena za etiku.

[Zeev Zion]

adriatic kaže:

[INDENT]Nitko nema pravo (kao nastavnik u školi) presuđivati o "ispravnom" odnosno "neispravnom" u nekoj religiji, ali može ukazati na (ne)dosljednost u provođenju načela i normi u pojedinoj religiji.
Ako se teroristi pozivaju na Kuran kao opravdnje za svoje zločine, onda treba objasniti da je to posve pogrešno tumačenje Kurana, a ne kriviti muslimane i islam.

ALi prema tvom rezonu nema profesor pravo nazivati terorizam kuranski neutemeljenim. Jer nema pravo presuđivati o ""ispravnom" odnosno "neispravnom"".

Religijska kultura, kao školski predmet, trebala bi biti prvenstveno informativna i ne može biti zamjena za etiku.

[/QUOTE]

Jasno, o tome nema spora ali se sustav vrijednosti profesora preslikava u predmetu koji predaje. Neizbježno.

[Bat Kol]

Zeev Zion kaže:

Jasno, o tome nema spora ali se sustav vrijednosti profesora preslikava u predmetu koji predaje. Neizbježno.

naravno, to se odnosi na gotovo svaki predmet.