| Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce |
|
|
23.12.2017., 23:48
|
#2301
|
|
Okajava grijehe
Registracija: Sep 2008.
Lokacija: U trenutku
Postova: 184,813
|
Quote:
Zlatko99 kaže:
|
Lingvističke karte su se radile početkom (i sredinom) 20. st-a.
Nisam gledao youtube linkove, kasno je pa mi se ne da slušati, no koji je point?
Imaš utjecaj standardizacije na govor.
Slobodno pročitaš lingviste;
https://hrcak.srce.hr/7952
https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j...c6TnikcBq8zm9F |
|
|
|
23.12.2017., 23:57
|
#2302
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Sep 2008.
Postova: 1,595
|
Quote:
Wikiceha kaže:
|
Kod nepismenih ili polupismenih starih seljaka i seoskih domaćica iz 1970 nema utjecaja standarda.Što se vidi i iz videa pošto u prvom video nijedan tip govora nije blizu standardu.Zanimljivo je što se u prvom video nalazi različiti broj ljudi koji drukčijim dijalektom govore. |
|
|
|
24.12.2017., 01:09
|
#2303
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Sep 2008.
Postova: 1,595
|
https://hrcak.srce.hr/file/145100
Zanimljiv rad o govoru Zadra.
Većina karti nastale su iz Lišćeva zapažanja.
I zato je Zadar sa okolicom na svim kartama crtan kao ikavsko područje,Ovaj lingvista je utvrdio da 55posto starijih ljudi u Zadru priča ijekavicom,dok je kod mlađih taj postotak manji i iznosi 45posto.
Što znači da standard nema utjecaja,već se tamo ide čak kontra standardu.
Da je Lisac u svom radu imao neku statističku osnovu možda bi i vjerovao njegovom radu,ovako je to sve priča rekla-kazala,gdje se jasno uviđaju brojni promašaji.Mislim da je i pristran crtajući ikavicu gdje je skoro pa nema kako bi tako pronašao neki govorni identitet hrvata i napravio diferencijaciju prema srbima.Makar se tako izražava u svojim tumačenjima.
|
|
|
|
|
24.12.2017., 10:34
|
#2304
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,114
|
Quote:
mtm kaže:
A jesi čuo "ser" za "sir" možda? Neki tvrde da i toga ima, al ja nemam potvrdu iz prve ruke.
|
Evo ti iz prve ruke. Čuo sam od jedne stare Šokice koja se žalila - uz smijeh - kako mnogima mora praviti sir:
- Ser Jozi, ser Pavi, ser Ivi, ko bi tolko sera naserio! 
Quote:
Kimi7 kaže:
Iz ovog posavskog šokačkog kraja sam pa mogu potvrdit (...) miris se kaže meris (...) otkud ovo meris?!
|
Meris umjesto miris govori se u Ivankovu, Cerni, Varoši kod Slavonskog Broda... Tu se govori i seroma umjesto siromašan.
/i/ i /e/ vokali su "prednjeg reda" i u dijalektima se ponekad izmjenjuju. Izmjenjuju se i vokali "stražnjeg reda" /a/ i /o/, npr. Dubr ava > Dubr ovnik. |
|
|
|
|
24.12.2017., 18:37
|
#2305
|
|
Okajava grijehe
Registracija: Sep 2008.
Lokacija: U trenutku
Postova: 184,813
|
Quote:
Zlatko99 kaže:
Kod nepismenih ili polupismenih starih seljaka i seoskih domaćica iz 1970 nema utjecaja standarda.Što se vidi i iz videa pošto u prvom video nijedan tip govora nije blizu standardu.Zanimljivo je što se u prvom video nalazi različiti broj ljudi koji drukčijim dijalektom govore.
|
Koja je poanta tvojih postova?
U ovom drugom imaš nešto ikavice (koliko sam stigao baciti uho).
Quote:
Zlatko99 kaže:
https://hrcak.srce.hr/file/145100
Zanimljiv rad o govoru Zadra.
Većina karti nastale su iz Lišćeva zapažanja.
I zato je Zadar sa okolicom na svim kartama crtan kao ikavsko područje,Ovaj lingvista je utvrdio da 55posto starijih ljudi u Zadru priča ijekavicom,dok je kod mlađih taj postotak manji i iznosi 45posto.
Što znači da standard nema utjecaja,već se tamo ide čak kontra standardu.
Da je Lisac u svom radu imao neku statističku osnovu možda bi i vjerovao njegovom radu,ovako je to sve priča rekla-kazala,gdje se jasno uviđaju brojni promašaji.Mislim da je i pristran crtajući ikavicu gdje je skoro pa nema kako bi tako pronašao neki govorni identitet hrvata i napravio diferencijaciju prema srbima.Makar se tako izražava u svojim tumačenjima.
|
U Dalmaciji je uopće trend prema ikavici (dok je u Slavoniji trend suprotan).
Pristran?
Po čemu konkrentno? |
|
|
|
|
24.12.2017., 19:10
|
#2306
|
|
Konzervativac-Reakcionar
Registracija: Oct 2009.
Postova: 14,002
|
Quote:
Wikiceha kaže:
Koja je poanta tvojih postova?
U ovom drugom imaš nešto ikavice (koliko sam stigao baciti uho).
U Dalmaciji je uopće trend prema ikavici (dok je u Slavoniji trend suprotan).
Pristran?
Po čemu konkrentno?
|
U Dalmaciji su zahvaljujući Splitu i splitskim kulturnim medijima napravili ikavicu cool. U Slavoniji je ikavica "seljački" govor. Starim ikavcima u Lici, a vjerovatno i u Slavoniji i Bosni je nekad ijekavica bila "rkanski" govor kojeg su oni prezirali. Javno školstvo, štampa, radio a kasnije i TV su učinili svoje među mlađima, tako da je tamo danas ikavica izumire. |
|
|
|
|
24.12.2017., 20:00
|
#2307
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2015.
Postova: 7,930
|
Quote:
Dilberth kaže:
U Dalmaciji su zahvaljujući Splitu i splitskim kulturnim medijima napravili ikavicu cool. U Slavoniji je ikavica "seljački" govor. Starim ikavcima u Lici, a vjerovatno i u Slavoniji i Bosni je nekad ijekavica bila "rkanski" govor kojeg su oni prezirali. Javno školstvo, štampa, radio a kasnije i TV su učinili svoje među mlađima, tako da je tamo danas ikavica izumire.
|
Pretpostavljam da su u takvim okolnostima (i)jekavski katolici brzo postajali ikavci, a prelaskom na pravoslavlje ikavci bi brzo prihvatili (i)jekavicu. Pri tome su vjerojatno mijenjali jat i tamo gdje treba i gdje ne treba.
Vjerojatno se sličan proces mogao događati par stotina godina prije dok su Dukljani još bili katolici, a njihovi raški susjedi pravoslavc,i samo ovaj puta s drugim refleksima jata.
Zanimljivo je kako je za bosanske katolike (i)jekavica bila pravoslavno obilježje dok je za vojvođanske Srbe bila obilježje Hrvata. |
|
|
|
|
25.12.2017., 01:53
|
#2309
|
|
Lantierna jistine!
Registracija: Mar 2007.
Lokacija: Pula
Postova: 7,425
|
Quote:
Wikiceha kaže:
|
Kad je to Rijeka se Rikom zvala? Odakle ti to
__________________
Znanosti mi dajte, anegdote bacite strvinarima!
|
|
|
|
|
25.12.2017., 02:20
|
#2310
|
|
Okajava grijehe
Registracija: Sep 2008.
Lokacija: U trenutku
Postova: 184,813
|
|
|
|
|
|
25.12.2017., 02:46
|
#2311
|
|
Lantierna jistine!
Registracija: Mar 2007.
Lokacija: Pula
Postova: 7,425
|
Quote:
Wikiceha kaže:
|
Drago mi je da me pratiš sa sigurne udaljenosti, jer ja sam se teškom mukom otpetljao iz dilatacije vremena. No, da se vratimo ovome, cijeli taj potez oko rijeke je čakavština i to ekavska. Tamo nije bilo prije ikavacam koji bi bili zamijenjeni ekavcima. Drugim riječima, nema šanse da bi u prošlosti lokalci svoje mjesto zvali Rikom, samo Rekon (onaj akcent na e). Tako su ju mogli zvati ikavci, kao i danas u Istri, gdje se kaže naravno Rika (kod ikavaca). Tako da zapisi da je to bila Rika, vjerojatno imaju veze sa time tko je bila osoba koja je to zapisala, i odakle, a ne sa stvarnim lokalnim nazivom grada. Ili da prispodobim Croatia je Hrvatska jednom Englezu, ali tko ju tako zove doma na svojem jeziku?
__________________
Znanosti mi dajte, anegdote bacite strvinarima!
|
|
|
|
|
25.12.2017., 23:52
|
#2312
|
|
Okajava grijehe
Registracija: Sep 2008.
Lokacija: U trenutku
Postova: 184,813
|
Quote:
Faro kaže:
Drago mi je da me pratiš sa sigurne udaljenosti, jer ja sam se teškom mukom otpetljao iz dilatacije vremena.
|
Zanimljiva mi je tema, jbg 
A dovoljno razumijevanja imam da mogu pratiti 
Quote:
Faro kaže:
No, da se vratimo ovome, cijeli taj potez oko rijeke je čakavština i to ekavska.
|
Je. Poanta je da to ne znači da je jat uvijek ekavski.
Quote:
Faro kaže:
Tamo nije bilo prije ikavacam koji bi bili zamijenjeni ekavcima.
|
Nije. Jat je u većini, no ne u svim, slučajevima zamijenjen s [e].
Quote:
Faro kaže:
Drugim riječima, nema šanse da bi u prošlosti lokalci svoje mjesto zvali Rikom, samo Rekon (onaj akcent na e). Tako su ju mogli zvati ikavci, kao i danas u Istri, gdje se kaže naravno Rika (kod ikavaca). Tako da zapisi da je to bila Rika, vjerojatno imaju veze sa time tko je bila osoba koja je to zapisala, i odakle, a ne sa stvarnim lokalnim nazivom grada. Ili da prispodobim Croatia je Hrvatska jednom Englezu, ali tko ju tako zove doma na svojem jeziku? |
Mda.
Dao sam ti izvore
A što se tiče sjevernočakavskih imaš ove dvije karte (s ovog site-a https://www.cabook.org/iz-povijesti-hrvatskih-narjecja );
Prije Turaka;
https://static.wixstatic.com/media/8...1316125cb.webp
Poslije Turaka;
https://static.wixstatic.com/media/8...ef582a088.webp
A dio toga se vidi i na ovoj karti;
https://upload.wikimedia.org/wikiped...ubdialects.png
Dakle, u Rijeci se govorio Primorski poddijalekt sjevernočakavske ekavice, onaj kojem je refleks jata [e], stražnjeg nazala (o) [u], a poluglasa/šwa [a].
Na karti vidiš koliko mu je blizu susjedni ikavsko-ekavski (rubni poddijalekt), koji ima dvojaki izgovor jata, ali sjevernočakavske naglaske, pa ga se nekad trpa u sjevernočakavske (Lukežić), a nekad u srednječakavske (većina lingvista).
Si pročitao Čakavsko narječje od Lisca?
Ikavsko-ekavska granica nije "kruta", već ima iznimaka i kontinuuma.
Rika na mjestu Rijeke je logična točka, čisto zemljopisno...
Inače, imaš i u Buzetskom ikavski (bolje reći ykavski) refleks (samo što je to [i] s ustima u kružnom obliku, odnosno usnama poput o, što odgovara [y]) u nenaglašenim slogovima
Hrvatski jat je uostalom jednak zatvorenom e [é], što je međuglas između [e] i [i].
ps. Lisac, dijalektologija II, str. 85-86 (o 4 poddijalekta sjevernočakavskog);
Sjeveroistočni istarski poddijalekt uglavnom je dosljedno ekavski, a najdosljedniji je takav u korijenskim leksičkim morfemima.
Središnji istarski poddijalekt temeljno karakterizira ekavski refleks jata; naravno, i tu ima ikavizama, što u korijenskim morfemima što u tvorbenima.
Primorski poddijalekt također je, naravno, ekavski, ali uz povećani broj ikavizama, osobito u korijenskim morfemima. Brojem ikavizama izdvajaju se Crikvenica i Mrzla Vodica.
Otočni poddijalekt konzekventno je ekavski, uz manje ili više ikavizama.
Zadnje uređivanje Wikiceha : 26.12.2017. at 00:03.
|
|
|
|
|
28.12.2017., 00:59
|
#2313
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Sep 2008.
Postova: 1,595
|
|
|
|
|
|
28.12.2017., 13:52
|
#2314
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Sep 2008.
Postova: 1,595
|
Quote:
Wikiceha kaže:
Koja je poanta tvojih postova?
U ovom drugom imaš nešto ikavice (koliko sam stigao baciti uho).
U Dalmaciji je uopće trend prema ikavici (dok je u Slavoniji trend suprotan).
Pristran?
Po čemu konkrentno?
|
Poanta je da je Lisac krivo i nepotpuno interpretirao govore pojedinih područja,tu nije samo Zadar,već i srednja Bosna,velik dio Dalmacije,veliki dio Slavonije.Ovakav govor kakav je bio u Zagrađu zapravo je oduvijek prevladavao u ciijeloj Požeškoj kotlini koja je i prije rata bila preko 90posto katolička.Jer od tamo sam i znam kako su mi deda i baba govorili i kako su tamo oduvijek pričali nepismeni seljaci.
Citiram Lisca iz ovog dijela kojeg si sam dao:
Često su doseljenici bili upravo iz Hercegovine, ikavski Hrvati i ijekavski Srbi, pa su oni djelovali na fizionomiju govora domaćega stanovništva.
Mislim o kojim ijekavskim srbima Lisac govori,kad se Orljavskoj dolini radi o najmanje 95posto katoličkim selima,a pravoslavaca u znatnijem broju nema ni u blizini.
https://bs.wikipedia.org/wiki/Zagra%C4%91e_(Pleternica)
Zagrađe 1972
https://www.youtube.com/watch?v=ydrXe2Ae2zE&t=1297s
Lisac dalje nastavlja obrazlagati kako jedino srbin-ijekavac po njegovom može uništit stari arhaični hrvatski govor,citiram:
Važno je također da u Slavoniji i Hrvati u
priliĉnom broju poprimaju jeziĉne osobine doseljenih Srba, ijekavske i novoštokavske u akcenatskom smislu, pogotovo tamo gdje je udio doseljenika bio znatan. To je utjecalo da su govornici slavonskoga arhaiĉnoga dijalekatnoga tipa pomalo gubili svoje stare osobine.
Lisac nastavlja raditi pristranu nacionalnu podjelu,kaže on:
Osim toga, Srbi u Osijeku i Dalju govore ekavski novoštokavski
(šumadijsko-vojvoĊanski dijalekt).
Što je također neistina pošto veliki broj tamošnjih srba vuku migracije iz Bosne i Crne Gore i u mnogim selima oko Osijeka pričaju više na ijekavici,više istočno-hercegovačkom dijalektu.
https://www.youtube.com/watch?v=QfdohH9OOpw
Kako se vidi na 4:20,čak i u ratno doba ekavica je bila manjinski zastupljena
https://www.poreklo.rs/2015/06/07/te...niji/?lang=lat
Ključni dio: A što se govora tiče, poznate su mi osobenosti tenjskog govora, s obzirom da sam u mladosti često išao tamo (moja baba, majčina majka, je iz Tenje). U nekom proširenom tekstu o Tenji pisao sam dosta i o tome, ovde sam malo skratio da ne bude preopširno. Zanimljiva je mešavina ijekavice i ikavice, pa čak pokatkad i ekavice
Kad čitam Lisca čini mi se da bi se on složio da je ijekavica srpski govor i da je standard zapravo uzet od srba.
Lisac je po meni povijesno neuk,nacionalno pristran i možda i nezna da je granica pravoslavlja i katoličanstva kroz povijest mijenjana pa tako i jezični postoci pojedinih dijalekata,nego uporno siluje odbacivanje ijekavice kao srpske. |
|
|
|
|
28.12.2017., 21:44
|
#2315
|
|
Okajava grijehe
Registracija: Sep 2008.
Lokacija: U trenutku
Postova: 184,813
|
Quote:
Zlatko99 kaže:
Poanta je da je Lisac krivo i nepotpuno interpretirao govore pojedinih područja,tu nije samo Zadar,već i srednja Bosna,velik dio Dalmacije,veliki dio Slavonije.
|
Ne bi trebalo biti tako.
Čovjek je nacrtao ovu kartu; http://i60.tinypic.com/n1761i.jpg
( i ovu http://i60.tinypic.com/2nqwl1h.png )
na temelju svojih istraživanja.
Quote:
Zlatko99 kaže:
Ovakav govor kakav je bio u Zagrađu zapravo je oduvijek prevladavao u ciijeloj Požeškoj kotlini koja je i prije rata bila preko 90posto katolička.Jer od tamo sam i znam kako su mi deda i baba govorili i kako su tamo oduvijek pričali nepismeni seljaci.
|
Dobro, da li ti znaš koje su odlike arhaičnog slavonskog?
Quote:
Zlatko99 kaže:
|
Sam si rekao da je riječ o domorocima.
Ovdje je više pucao na novoštokavske doseljenike, a ima i ijekavskih Hrvata.
Quote:
Zlatko99 kaže:
Lisac dalje nastavlja obrazlagati kako jedino srbin-ijekavac po njegovom može uništit stari arhaični hrvatski govor,citiram:
Važno je također da u Slavoniji i Hrvati u priliĉnom broju poprimaju jeziĉne osobine doseljenih Srba, ijekavske i novoštokavske u akcenatskom smislu, pogotovo tamo gdje je udio doseljenika bio znatan. To je utjecalo da su govornici slavonskoga arhaiĉnoga dijalekatnoga tipa pomalo gubili svoje stare osobine.
|
Ijekavskih doseljenika imaš i Hrvata, pogotovo u zapadnoj Slavoniji, oko Bjelovara i oko Osijeka.
Ne znam na što točno ovdje Lisac misli, možda na sela s miješanim stanovništvom.
Quote:
Zlatko99 kaže:
Lisac nastavlja raditi pristranu nacionalnu podjelu,kaže on:
Osim toga, Srbi u Osijeku i Dalju govore ekavski novoštokavski
(šumadijsko-vojvoĊanski dijalekt).
|
Što je istina.
Hrvati pričaju istim dijalektom u Iloku, iako je tu značajniji slavonski/šokački supstrat.
Quote:
Zlatko99 kaže:
|
Zapravo, ne.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Dalj (dio koji se tiče AU uprave)
U Dalju je bilo sjedište Srpske patrijaršije i dosta doseljenika tamo je s istoka.
Quote:
Zlatko99 kaže:
Ključni dio:A što se govora tiče, poznate su mi osobenosti tenjskog govora, s obzirom da sam u mladosti često išao tamo (moja baba, majčina majka, je iz Tenje). U nekom proširenom tekstu o Tenji pisao sam dosta i o tome, ovde sam malo skratio da ne bude preopširno. Zanimljiva je mešavina ijekavice i ikavice, pa čak pokatkad i ekavice
Kad čitam Lisca čini mi se da bi se on složio da je ijekavica srpski govor i da je standard zapravo uzet od srba.
Lisac je po meni povijesno neuk,nacionalno pristran i možda i nezna da je granica pravoslavlja i katoličanstva kroz povijest mijenjana pa tako i jezični postoci pojedinih dijalekata,nego uporno siluje odbacivanje ijekavice kao srpske.
|
Jekavica nije srpska.
Tu je Dubrovnik najbolji uzor.
Ali skoro svi Prečanski Srbi (osim ovih u Podunavlju, a to je realno par sela) jesu jekavci. |
|
|
|
|
26.02.2018., 01:46
|
#2316
|
|
Okajava grijehe
Registracija: Sep 2008.
Lokacija: U trenutku
Postova: 184,813
|
|
|
|
|
|
01.04.2019., 16:44
|
#2317
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2019.
Postova: 33
|
Quote:
dementiapraecox kaže:
Blah i bah. Ne lupetaj, ne laprdaj i trkom nazad u pičsku školu !!!  Štokavsko narječje je Hrvatom i Hrvaticam nametnuto jere bo je 8 milijunov Srbov govorilo njime. Sve ostalo je trla baba dlan da joj proiđe dan.  Da je tada, kojim srjetnijim slučajem, prihvaćena stara dalmatinska štokavica sada ti tu ne bi pisaĺ "monade". Obrazuj se i opismeni. |
Ma što to pišeš čovječe?
Quote:
Wikiceha kaže:
Ne bi trebalo biti tako.
Čovjek je nacrtao ovu kartu; http://i60.tinypic.com/n1761i.jpg
( i ovu http://i60.tinypic.com/2nqwl1h.png )
na temelju svojih istraživanja.
Dobro, da li ti znaš koje su odlike arhaičnog slavonskog?
Sam si rekao da je riječ o domorocima.
Ovdje je više pucao na novoštokavske doseljenike, a ima i ijekavskih Hrvata.
Ijekavskih doseljenika imaš i Hrvata, pogotovo u zapadnoj Slavoniji, oko Bjelovara i oko Osijeka.
Ne znam na što točno ovdje Lisac misli, možda na sela s miješanim stanovništvom.
Što je istina.
Hrvati pričaju istim dijalektom u Iloku, iako je tu značajniji slavonski/šokački supstrat.
Zapravo, ne.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Dalj (dio koji se tiče AU uprave)
U Dalju je bilo sjedište Srpske patrijaršije i dosta doseljenika tamo je s istoka.
Jekavica nije srpska.
Tu je Dubrovnik najbolji uzor.
Ali skoro svi Prečanski Srbi (osim ovih u Podunavlju, a to je realno par sela) jesu jekavci. |
Svašta!
Quote:
Dilberth kaže:
U Dalmaciji su zahvaljujući Splitu i splitskim kulturnim medijima napravili ikavicu cool. U Slavoniji je ikavica "seljački" govor. Starim ikavcima u Lici, a vjerovatno i u Slavoniji i Bosni je nekad ijekavica bila "rkanski" govor kojeg su oni prezirali. Javno školstvo, štampa, radio a kasnije i TV su učinili svoje među mlađima, tako da je tamo danas ikavica izumire.
|
Koješta!
Quote:
Zlatko99 kaže:
Poanta je da je Lisac krivo i nepotpuno interpretirao govore pojedinih područja,tu nije samo Zadar,već i srednja Bosna,velik dio Dalmacije,veliki dio Slavonije.Ovakav govor kakav je bio u Zagrađu zapravo je oduvijek prevladavao u ciijeloj Požeškoj kotlini koja je i prije rata bila preko 90posto katolička.Jer od tamo sam i znam kako su mi deda i baba govorili i kako su tamo oduvijek pričali nepismeni seljaci.
Citiram Lisca iz ovog dijela kojeg si sam dao:
Često su doseljenici bili upravo iz Hercegovine, ikavski Hrvati i ijekavski Srbi, pa su oni djelovali na fizionomiju govora domaćega stanovništva.
Mislim o kojim ijekavskim srbima Lisac govori,kad se Orljavskoj dolini radi o najmanje 95posto katoličkim selima,a pravoslavaca u znatnijem broju nema ni u blizini.
https://bs.wikipedia.org/wiki/Zagra%C4%91e_(Pleternica)
Zagrađe 1972
https://www.youtube.com/watch?v=ydrXe2Ae2zE&t=1297s
Lisac dalje nastavlja obrazlagati kako jedino srbin-ijekavac po njegovom može uništit stari arhaični hrvatski govor,citiram:
Važno je također da u Slavoniji i Hrvati u
priliĉnom broju poprimaju jeziĉne osobine doseljenih Srba, ijekavske i novoštokavske u akcenatskom smislu, pogotovo tamo gdje je udio doseljenika bio znatan. To je utjecalo da su govornici slavonskoga arhaiĉnoga dijalekatnoga tipa pomalo gubili svoje stare osobine.
Lisac nastavlja raditi pristranu nacionalnu podjelu,kaže on:
Osim toga, Srbi u Osijeku i Dalju govore ekavski novoštokavski
(šumadijsko-vojvoĊanski dijalekt).
Što je također neistina pošto veliki broj tamošnjih srba vuku migracije iz Bosne i Crne Gore i u mnogim selima oko Osijeka pričaju više na ijekavici,više istočno-hercegovačkom dijalektu.
https://www.youtube.com/watch?v=QfdohH9OOpw
Kako se vidi na 4:20,čak i u ratno doba ekavica je bila manjinski zastupljena
https://www.poreklo.rs/2015/06/07/te...niji/?lang=lat
Ključni dio: A što se govora tiče, poznate su mi osobenosti tenjskog govora, s obzirom da sam u mladosti često išao tamo (moja baba, majčina majka, je iz Tenje). U nekom proširenom tekstu o Tenji pisao sam dosta i o tome, ovde sam malo skratio da ne bude preopširno. Zanimljiva je mešavina ijekavice i ikavice, pa čak pokatkad i ekavice
Kad čitam Lisca čini mi se da bi se on složio da je ijekavica srpski govor i da je standard zapravo uzet od srba.
Lisac je po meni povijesno neuk,nacionalno pristran i možda i nezna da je granica pravoslavlja i katoličanstva kroz povijest mijenjana pa tako i jezični postoci pojedinih dijalekata,nego uporno siluje odbacivanje ijekavice kao srpske. |
Svašta. |
|
|
|
|
01.04.2019., 16:58
|
#2318
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2019.
Postova: 33
|
Quote:
Wikiceha kaže:
Ne bi trebalo biti tako.
Čovjek je nacrtao ovu kartu; http://i60.tinypic.com/n1761i.jpg
( i ovu http://i60.tinypic.com/2nqwl1h.png )
na temelju svojih istraživanja.
Dobro, da li ti znaš koje su odlike arhaičnog slavonskog?
Sam si rekao da je riječ o domorocima.
Ovdje je više pucao na novoštokavske doseljenike, a ima i ijekavskih Hrvata.
Ijekavskih doseljenika imaš i Hrvata, pogotovo u zapadnoj Slavoniji, oko Bjelovara i oko Osijeka.
Ne znam na što točno ovdje Lisac misli, možda na sela s miješanim stanovništvom.
Što je istina.
Hrvati pričaju istim dijalektom u Iloku, iako je tu značajniji slavonski/šokački supstrat.
Zapravo, ne.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Dalj (dio koji se tiče AU uprave)
U Dalju je bilo sjedište Srpske patrijaršije i dosta doseljenika tamo je s istoka.
Jekavica nije srpska.
Tu je Dubrovnik najbolji uzor.
Ali skoro svi Prečanski Srbi (osim ovih u Podunavlju, a to je realno par sela) jesu jekavci. |
Tenjski nije jezik, nego mjesni govor.
Jezikom se ne priča nego govori.
Što je to slavonski/šokački supstrat?
Govorimo o hrvatskom, a ne o Srbima, pogotovo "prečanskim".
Quote:
Wikiceha kaže:
|
SVIMA DOLJE. Narječje i dijalekt nije isto. |
|
|
|
|
02.04.2019., 19:41
|
#2319
|
|
Okajava grijehe
Registracija: Sep 2008.
Lokacija: U trenutku
Postova: 184,813
|
Ajmo redom.
1. u dijalektu se može i jezikom pričati 
2. Tenjski je lokalni govor, ali se priča o lokalnim govorima Srba u istočnoj slavoniji i kojim dijalektima pripadaju.
3. imaš Lisca, pa čitaj. Imaš ovdje nekih karakteristika tog prijelaza;
https://hr.wikipedia.org/wiki/Ilo%C4%8Dki_dijalekt
4. odgovaraš na stvari stare godinu dana  |
|
|
|
|
03.04.2019., 15:44
|
#2320
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2012.
Postova: 2,635
|
Beseda od besedi (apel akademika Strčića)
Prvi hrvaški zajik hitaju dolika, a tribi vavik bit gorika!
Čakavski zajik je najstariji, pok i prvi hrvaški zajik za koga se do sada zna. Drugi i treći zajiki su kajkavšćina i štokavšćina. Od njih je va hrvaškon narodnon preporodu va 19. viku i naprid štokavšćina prišla na mesto glavnoga hrvaškog zajika.
piše akademik dr.sc. Petar Strčić, čakavski Petor
Beseda je već čuda let (XXII.) jedon del ričkoga "Novoga lista", ku šesno urejuje Aleksandra Kućel-Ilić. Va br. 1018, (va "Novom listu", XVIII, 21693, 3.4.2014., str. 14.) javi se Veljko Bezjak koti presednik GU Smokvarijska lista, a ki će bit i va delanju ričnika čakavšćine va Kastavšćini. Sada je udela mali članok, lipo ma oštro pišuć o onen čo se zo žalon more vit i čut soki dan. A to je sve monje i reje ćakulanje i govorenje na čakavšćini. Pok je šjor Bezjak dobro udela čo je totu stavi naslov na štokavšćini, ka je službeni zajik va Hrvaškoj, ali se soki čas minja. A dobro je čo je i celi člančić na štokavšćini da ga čuda više judi razumi, z naslovon: "Nestanak čakavskog jezika moramo svi zajedno spriječiti. Z vaše strani". A napošno je naglasi: "Čakavski jezik je kulturno dobro Države, koja, naspram istog, ima dugoročno maćehinski odnos".
SVE LOGJE RE ĆA
Čakavski zajik je najstariji, pok i prvi hrvaški zajik za koga se do sada zna. Drugi i treći zajiki su kajkavšćina i štokavšćina. Od njih je va hrvaškon narodnon preporodu va 19. viku i naprid štokavšćina prišla na mesto glavnoga hrvaškog zajika. Čo više, glagolica koti najstarije i prvo hrvaško pismo va javnon životu, pok i va crikvi, bila je zabranjena od germansko-nemškutarske austrijske gospodujuće grupe va zemji čiji je vladar bi Habsburgovac, pok prestaje živit koti pismo. Ma, čakavšćina se svejeno drži va životu do naših dni. A sada, kako pravo piše šjor Bezjak, naš zajik, a to je, napošno ponavjan, i prvi i tisuće let glavni zajik Hrvat, ki sada, v naše dni, sve logje re ća pok i krepiva! I to potli 11. vikov, kada smo pred toliko čuda let va ratih zgubili hrvašku državu, ka je onput bila kraljevina, sve do donoska, potli, ponavjan, 11. vikov, kada se s oružjen v rukah moralo zborit za Domovinu i da opet re živjenje hrvaške države, ev put koti Republike Hrvatske.
ČOKAVSKI, CAKAVŠĆINA I ČEKAVŠĆINA
A va isto vrime, zadnjih let, redu ća i narečja čakavšćine, koti čo je i ev moj čokavski zo Dobrinjšćine na Krku, a na kon škoju još žive, ali istešo teško i cakavšćina vo bošćanskon, čekavšćina vo omišojskon i vrbonskon, koti i čakavšćina va dubošnjanskon i puntarskon delu naše Bodulije.
I još nič koti primer, čo širi del ljudi ne zna. Va bošćanskon selu Jurandvoru na Boduliji, va crikvi Sv. Lucije, stručni ljudi su va 19. viku na podu živje počeli gjedat čudon, veli kamik, z ničin urizanin. Pok je, na primer, znanstvenik i pop Frane Rački zo Gorskoga kotara, kamik prišo vit, pok je šest ur z lojenicon mučon leža doli na ton velom kamiku, trudeć se soznat čo to piše na veloj ploči. A totu je nikoliko glagolskih riči, smonjeni pravni dokumenot ki su dali mordi na početku 12. vika vaklesat benediktinski fratri i stavit ju pred oltar, da bi potli, ni znano kad, hićena na pod crikve i hodelo se po njoj.
A piše da je "Zvonimir kralj hrvatski" fratron da niku "ledinu", zasiguro jako korisno zemljišće kada u ga zaklesali na veli kamik i stavili pred san oltar. Rič "hrvatski" totu na ploči do sada je znana koti prva rič na hrvaškon zajiku i hrvaškon glagoliškon pismu! "Bošćanska ploča" prvi je hrvaški krsni list svih Hrvat, a udelan je na čakavšćini! Zo tin tribi reć da su severna Istra i Kvarnersko primorje, napose zo svojim o. Krkom, i donoska najbogatiji na svitu kraji zo sčuvanon glagoljaškon pisanon hrvaškon bašćinon.
ČAKAVSKI VA ŠKOLE!
I sada finjenje. Istešo ni sve koti va prokještvu, aš ono malo ma dobrih naših znanstvenik i stručnjak ki proučavaju čakavšćinu pok čo najdu i objavljuju čo o ton misle. I moja jedinica bavila se njon, pok je imela dogovoren i s velon vojon gotovo napisan magisterij o čokavšćini moje rojene Dobrinjšćine na o. Krku (objavila je i veli znanstveni članok), onput je tribala doktorirat na čakavšćini cele Bodulije, ma je rano morala poć ća. Ma istešo, već let i let, sosvim von bandi naših rejih znanstvenik i stručnjakov, službeno se koti zajik hita ća ta naša tisućletna čakavšćina, prvi hrvaški zajik, zo svin svojim narečjin! Zač joj se ne da "rivat" naprid? A re se da ta zajik bude mrt? Neka bude štokavšćina (fanj sličnu imaju i Srbi i Crnogorci) službeni hrvaški zajik. Ma zač se tako nešesno sokuda dogaja zo čakavšćinom? Zač ni naša čakavska, hrvaška dica ni va naših hrvaških školah donoska ne sme niš ćakulat na zajiku s kin su vavik ganali tisuće let njihovi stari?
Tužon son. Ma lipa fala šjor Bezjaku čo me je potaknu svojim ričima va prilogu "Novoga lista" soke šetemani baš s čakavskon ričju "Beseda", s javljanen koti čakavac čokavac.
|
|
|
|
|
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 14:40.
|
|
|
|
Linearni mod
