Potrebe za energijom i kako ih zadovoljiti

[BladeRunner]

Secundo kaže:
E, Blade, jesi li već razmišljao o plinskoj turbini na krovu zgrade? Sječam se da sam gledao malih turbina za kojekakve upotrebe, 150 kW je bila veličine prosječnog pisačeg stola. Pogledaj si ovaj site

Zvuci dobro, ali je preskupo. AUD je oko 0.78 USD. $700 do $1,100 po kW bi bilo izmedju $897 AUD i $1,410 AUD po kilovatu.
Za 800 kilovatni sustav, morao bih potrositi izmedju $448500 AUD
i $1128000. Na zalost to nije moguce. osim toga pitanje je da li je ta tehnologija dostupna tu kod mene, a i posto bi dosla iz USA, bila bi jos skuplja i zbog dostave.

[Secundo]

Polako. Što veći uređaj, to jeftiniji je kilovat. Tehnologija nije ništa posebno, turbine možeš nači svugdje. Osim toga ne trebaju puno održavanja, pošto imaju puno manje pokretnih djelova od diesel motora. Istina, troše grozno puno goriva, ali to je tebi svejedno, obzirom da 95% vremena stoje.

[BladeRunner]

Secundo kaže:
Polako. Što veći uređaj, to jeftiniji je kilovat. Tehnologija nije ništa posebno, turbine možeš nači svugdje. Osim toga ne trebaju puno održavanja, pošto imaju puno manje pokretnih djelova od diesel motora. Istina, troše grozno puno goriva, ali to je tebi svejedno, obzirom da 95% vremena stoje.

secundo, RL na zalost ne funcionira na taj nacin. Ja baratam sa realnim fondovima. Nikoga ne zanima koliko kosta kilovat, jer se emergency generator koristi samo ako i kada nestane struje. Znaci na samo sat ili dva. Jos uvijek se nadamo da nam teroristi nece toliko unistiti infrastrukturu da cemo biti danima bez struje.
Ono na sto se gleda je koliko ce kostati sam uredjaj i instalacija. Veliki dizel genset od 1250 kVA kosta izmedju 170 i 200 tisuca AUD.

[Zavelim]

Vidim da ste puno pametni pa mi dajte jedno jednostavno rješenje za moj veliki energetski problem. Imam doma centralno na lož ulje i potrošim 3000L lože godišnje što je po zadnjem preko 11400 kunića. Bože te sačuvaj.

Da li bi mi bilo dovoljno oko 20 kubika drva za isti ekvivalent grijanja i da li postoji kakva poluautomatska trajnožareća peć , odnosno ona u koju mogu ubaciti toliko drva da sam miran tri dana.

Normalno, sve to uz moto: "Misli globalno, ali djeluj lokalno."


Je li grijanje na drva prihvatljivo s ekološke strane pošto se emitirani CO2 vjerojatno anulira njegovom apsorpcijom iz zraka od strane same biljke?

[Secundo]

Zavelim kaže:
Da li bi mi bilo dovoljno oko 20 kubika drva za isti ekvivalent grijanja

Ne bi. Faktor je 1:5.6, t.j. trebalo bi ti oko 45 kubika. Pogledaj ovdje

Zavelim kaže:
i da li postoji kakva poluautomatska trajnožareća peć , odnosno ona u koju mogu ubaciti toliko drva da sam miran tri dana.

Postoje automatski kotlovi za usitnjeno drvo, ali mislim da to nećeš dobiti u HR: http://www.pelletsheizung.at/

Zavelim kaže:
Je li grijanje na drva prihvatljivo s ekološke strane pošto se emitirani CO2 vjerojatno anulira njegovom apsorpcijom iz zraka od strane same biljke?

Točno tako.

[Zavelim]

Ne bi. Faktor je 1:5.6, t.j. trebalo bi ti oko 45 kubika.

Eto ti ga na.

45*240= 10800 + pilanje + zajebancija sa slaganjem + nova peć
3000*3,8= 11400

da li žrtvovati komoditet, a i lovu zbog bolje ekološke nam budućnosti

[Secundo]

Otvori računicu kada ti bude trebala nova peč. Zamjeniti ispravnu peč je financijski besmisleno.

[dodouprolazu]

Baan Dar kaže:
Da ne kritiziram samo ideju s vodikom nego i da odgovorim na originalno pitanje.

Strategija koja bi se po meni trebala globalno usvojiti za sprečavanje energetske krize treba imati tri osnovna cilja:

1) obrazovanje javnosti
2) obrazovanje javnosti
3) obrazovanje javnosti

Tendencije u energetici su deregulacija i liberalizacija tržišta, i to je dato stanje stvari koje se ne može promijeniti. U takvim uvjetima, nema tog izvora ili tehnologije koji će riješiti sve probleme energetike. Problemi će se riješiti kad (i ako) široke mase postanu svijesne socijalnih, gospodarskih, ekoloških i ostalih utjecaja proizvodnje i potrošnje energije (znači ne samo zagađenje okoliša, nego i recimo ratovi radi kontrole nafte i sve ostalo što proizlazi iz toga, moguće nestašice izvora i njihove posljedice, itd.), ali i toga da puko zadovoljavanje materijalnih potreba ne donosi nužno sreću u životu. Tu onda bez problema nastupaju obnovljivi izvori (recimo u manjim projektima lokalnog karaktera), energetska učinkovitost, i svi oni ciljevi koji su zacrtani u raznoraznim strategijama.

Bez potpore i angažmana široke populacije nema te strategije koja će nešto promijeniti.

Ali tu onda dolazimo do toga da je obrazovanu javnost teško kontrolirati i izmanipulirati...

[BladeRunner]

Da li netko zna koliko se u Hrvatskoj placa za 1 kWh nocne i dnevne struje?

[El Tomo]

BladeRunner kaže:
Da li netko zna koliko se u Hrvatskoj placa za 1 kWh nocne i dnevne struje?

13 centi/kWh (0.70 kn/kWh) dnevne struje, i 7 centi/kWh (0.35 kn/kWh) nocne struje

[BladeRunner]

El Tomo kaže:
13 centi/kWh (0.70 kn/kWh) dnevne struje, i 7 centi/kWh (0.35 kn/kWh) nocne struje

Americkih centi, pretpostavljam. Znaci apsolutne cijene su slicne ovdje kod mene i tamo. U relatini odnos cijena i prosjecnih primanja necu ulaziti.

Kada je vec rijec o nocnoj struji, njena je upotreba kod nas prilicno ogranicena. Dok se u Hrvatskoj, i vjerovatno vecem dijelu Europe, koriste dvotarifna mjerila, ovdje tako nesto ne postoji.

Dvotarifna mjerila prebacuju tarife uz pomoc signala koji se salje kroz mrezu.

Kod nas imamo odvojena mjerila, sto znaci da imas jednu grupu uredjaja (preko 90% domacinstva) koji koriste 24 sata struju po istoj tarifi, i obicno bojlere za toplu vodu koji dobivaju struju izmedju 11 na vecer i 7 u jutro.

Ovdje se stimulira potrosnja struje tako sto je struja sve jeftinija sto je vise koristis.

[El Tomo]

BladeRunner kaže:
Americkih centi, pretpostavljam. Znaci apsolutne cijene su slicne ovdje kod mene i tamo. U relatini odnos cijena i prosjecnih primanja necu ulaziti.

Da, americkih centi

Inace, kod nas su ti energenti (a i sve ostalo, od cijene hrane pa do auta) na vrlo slicnoj razini kao i na zapadu. Jos jedino nismo zapad dostigli cijenama usluznog sektora (vjerojatno bi tada svi kafici propali kada bi kava kostala 15 kn ).


Kada je vec rijec o nocnoj struji, njena je upotreba kod nas prilicno ogranicena. Dok se u Hrvatskoj, i vjerovatno vecem dijelu Europe, koriste dvotarifna mjerila, ovdje tako nesto ne postoji.

Dvotarifna mjerila prebacuju tarife uz pomoc signala koji se salje kroz mrezu.

Da, kod nas postoje dvotarifna brojila. Imas i jednotarifna brojila, ali ti je tada struja 0.60 kn/kWh, a to se nikako ne isplati.

Kod nas imamo odvojena mjerila, sto znaci da imas jednu grupu uredjaja (preko 90% domacinstva) koji koriste 24 sata struju po istoj tarifi, i obicno bojlere za toplu vodu koji dobivaju struju izmedju 11 na vecer i 7 u jutro.

Toga ima i kod nas, i popularno se zove 'dirigirana struja'. Iznimno je povoljna za koristenje u kucama i velikim stanovima s velikim brojem vecih potrosaca. Ja je imam u svojoj kuci, i vec nakon 3 godine su se isplatili svi troskovi ulaganja. Istina, za uvodenje dirigirane struje trebalo je postaviti nove instalacije, direktne prikljucke (uredaji su direktno prikljuceni bez standardnog utikaca) i posebno brojilo, ali za kucu na 2 kata se itekako isplatilo. Nekadasnji mjesecni racun od 1000 kn za struju danas iznosi oko 250 kn

Ovdje je princip s dirigiranom struju da ti je distributer salje onda kada njemu pase, ali najmanje 6 sati dnevno (cini mi se, ako se ne varam). Naravno, on to salje kada ima visak struje i to je uglavnom nocu. Takva struja je ovdje u hr gotovo bagatela. Na takvu dirigiranu struju kod mene je prikljuceno sigurno 80% svih potrosaca u kuci - 2 ves masine, 1 bojler, 6 termoakumulacionih peci...

[BladeRunner]

El Tomo kaže:
Da, americkih centi

Inace, kod nas su ti energenti (a i sve ostalo, od cijene hrane pa do auta) na vrlo slicnoj razini kao i na zapadu. Jos jedino nismo zapad dostigli cijenama usluznog sektora (vjerojatno bi tada svi kafici propali kada bi kava kostala 15 kn ).

Bas kao i kod nas na jugoistoku. Zato nama Hrvatska nije ni skupa ni jeftina kada dodjemo u posjetu.

Toga ima i kod nas, i popularno se zove 'dirigirana struja'. Iznimno je povoljna za koristenje u kucama i velikim stanovima s velikim brojem vecih potrosaca. Ja je imam u svojoj kuci, i vec nakon 3 godine su se isplatili svi troskovi ulaganja. Istina, za uvodenje dirigirane struje trebalo je postaviti nove instalacije, direktne prikljucke (uredaji su direktno prikljuceni bez standardnog utikaca) i posebno brojilo, ali za kucu na 2 kata se itekako isplatilo. Nekadasnji mjesecni racun od 1000 kn za struju danas iznosi oko 250 kn

Ovdje je princip s dirigiranom struju da ti je distributer salje onda kada njemu pase, ali najmanje 6 sati dnevno (cini mi se, ako se ne varam). Naravno, on to salje kada ima visak struje i to je uglavnom nocu. Takva struja je ovdje u hr gotovo bagatela. Na takvu dirigiranu struju kod mene je prikljuceno sigurno 80% svih potrosaca u kuci - 2 ves masine, 1 bojler, 6 termoakumulacionih peci...

Ovo je zaista zanimljiva informacija. Bas dobro sto te drma nesanica. Vidim da se ponesto promijenilo od kako smo mi otisli.

Moj je utrosak struje nesto veci, unatoc povoljnijoj klimi, jer imamo katnicu i po ljeti trosimo dosta struje za hladjenje. Uz to je toplotna izolacja u nasim kucama skoro pa nikakva. Netko je divno to ovdje opisao rijecima da sagradimo kucerine pod vrelim suncem, a onda nam treba cijela elektrana da ih hladimo po ljeti i grijemo po zimi.
Unatoc blagim zimama gdje temperatura zraka pred jutro padne na nulu ili do -2, trosi se i na grijanje zbog slabe izolacije i percipirane hladnoce. Temperatura u kuci ne padne nikad ispod 10 stupnjeva, ali to je za nas postalo hladno, makar je doma tako nesto bilo sasvim prihvatljivo.
Jedino sto je dobro kod naseg klima uredjaja, da se ne muci puno po zimi, jer vanjska temperatura nije preniska, tako da kondenzor moze jos dodatno hladiti vanjski zrak bez problema.

[Rebecca Guay]

Što kažete na ovu vijest:

Vjetorelektrane skupe i neefikasne

Padaju nam u vodu planovi o korištenju vjetra. Kao zagovornik alternativnih izvora energije ovo mi nimalo nije drago pročitati.

[BladeRunner]

Rebecca Guay kaže:
Što kažete na ovu vijest:

Vjetorelektrane skupe i neefikasne

Padaju nam u vodu planovi o korištenju vjetra. Kao zagovornik alternativnih izvora energije ovo mi nimalo nije drago pročitati.

Cuj, kod nas se to izgleda isplati. Rijec je o komercijalnim poduhvatima:

Australia’s leading renewable energy company, Pacific Hydro Limited (ASX: PHY), today announced a strong half year profit. For the period ending 31 December 2004, the Company achieved a net profit after tax of $21.3 million, exceeding the previous corresponding result of $20.3 million. Earnings before Interest, Tax, Depreciation and Amortisation (EBITDA) was $31.3 million, an increase of 26% over the previous corresponding period. The Company is on track to exceed its previous full year profit of $31.2 million.

http://www.pacifichydro.com.au/proje...icleZoneID=219

Koji ocito zanimaju i kupce njihovih dionica:

http://www.theage.com.au/news/Busine...?oneclick=true

No velika je razlika izmedju Eu i Oza. Kod nas su ogromni prostori i velika koncentracija stanovnistva u nekoliko velikih gradova.

Tocno je da vjetrenjace nagrdjuju okolis i prave niskofrekventnu buku. Sigurno je da ubiju i po koju neopreznu pticu, ali pitam se koliko ih se zaista ubije. Da li si ikada vidio kako se sporo ti propeleri okrecu? Ja sam bio medju stotinama vjetrenjaca u Kaliforniji. Izasli smo iz auta dok sam ja uzimao nekoliko snimaka. Meni je buka bila jedva zamjetna, ali vjerovatno kada zivis blizu njih da ti dojade.

[BladeRunner]

El Tomo kaže:
13 centi/kWh (0.70 kn/kWh) dnevne struje, i 7 centi/kWh (0.35 kn/kWh) nocne struje

Opet ja o ovome. Bas sam uzeo zadnji racun iz Decembra (mi placamo struju kvartalno).

Nocna struja kosta 4,272 australska centa/kWh.
Prvih 816 kW dnevne struje kosta 12,017 c/kWh.
Slijedecih 1841 kW sam platio 11,777 c/kW.

Izgleda da je nasa struja cak i apsolutno jeftinija od vase u Hrvatskoj.

Statistika na racunu pokazuje da nam je potrosnja dnevne struje varirala izmedju 22.6 i 49.7 kWH po danu. Najveca potrosnja je bila u kvartalu koji zavrsava u devetom mjesecu (kraj nase zime).
Dnevna struja se koristi 24 sata na dan.

Nocna struja je manje varirala. Minimum je bio 8.1 kWh/danu, a maximum 13.6 kWh/danu. Nocna struja se koristi samo izmedju 11 na vecer i 7 u jutro.

Zasto je nasa struja tako jeftina?

- Zato sto kosta manje od 200 milja da se podigne termoelektrana na ugalj i prateca infrastruktura. Elektrane se podizu na otvorenim kopovima ugljena.

- Nas ugljen je izuzetno cist. Ima vrlo malo sumpora u sebi.

- Imamo ugljena za nevjerovati. Ugljen se nalazi pri povrsini zemlje.

- Preko 80% australske populacije zivi u 6 glavnih gradova, od cega samo na Sydney i Melbourne otpada preko 8 milja. Nas sada ima nesto preko 20 milja. Time se troskovi infrastrukture smanjuju.

Ali zato, pazi sada ovo, Australija po glavi stanovnika proizvodi najvise CO2 u svijetu. Zato glavni razlog sto nismo potpisali Kyoto nije bio veliki brat kojega kopiramo gdje stignemo, vec zato sto smo relativno najveci svjetski zagadjivaci. Nas veliki brat je ipak najveci zagadjivac u apsolutnim mjerilima.

[Rebecca Guay]

Jesi skužio ovo:

Tourism - Codrington Wind Farm attracts 50,000 visitors annually with continued strong demand for paid tours of the wind farm.

Samo koja lova, tu u Hrvatskoj možemo sanjati.

Svaka čast na site-u! Vraća nadu!

Ipak je pokrenut projekt s vjetrenjačama na Pagu vrijedan 6,5 milijuna Eura.
Ove vijesti o nekonkurentnosti vjetrenjača su se odnosile na Njemačku koja ima najveći udio alternativnih izvora u Europi. Planirali su do 2010. imati 10% izvora iz alternative. Sad se to dovodi u pitanje!

[BladeRunner]

Rebecca Guay kaže:
Jesi skužio ovo:

Samo koja lova, tu u Hrvatskoj možemo sanjati.

Svaka čast na site-u! Vraća nadu!

Ipak je pokrenut projekt s vjetrenjačama na Pagu vrijedan 6,5 milijuna Eura.
Ove vijesti o nekonkurentnosti vjetrenjača su se odnosile na Njemačku koja ima najveći udio alternativnih izvora u Europi. Planirali su do 2010. imati 10% izvora iz alternative. Sad se to dovodi u pitanje!

Drago mi je da si primijetio detalj o turizmu. Anglosi kao nitko znaju obrnuti lovu i zato su zavladali svijetom.

Volio bih procitati originalni clanak koji je prenio Vecernjak, kao i komentare na njega.
Isti clanak pak govori da u Njemackoj ima 15 tisuca turbina i da to nito nece razmontiravati. Znaci i dalje ce proizvoditi skuplju struju i nikom nista. Samo sto vjerovatno nece vise podizati nove farme vjetrenjaca.

Cuj, i za Krsko se svasta govorilo. I?

Farme vjetrenjaca su dobro rjesenje za hrvatske otoke, ukoliko ima slobodnog prostora.

[Rebecca Guay]

- Imamo ugljena za nevjerovati. Ugljen se nalazi pri povrsini zemlje.

Našao sam da će ugljen biti odličan izvor vodika i da će ta tehnologija biti bez ikakvih emisija.
Probao sam naći nešto više na netu (imam u jednom tiskanom radu) ali nisam ništa više našao od izjave preinteligentnog američkog predsjednika. ovdje
Riječ je o FutureGen elektrani na SOFC koji koristi ugljen (Što mu ga dođe limestone?) za dobivanje vodika, samo ne znam što rade s preostalim ugljikom. Vjerovatno ga spaljuju, ali onda ima emisija u okoliš!

[BladeRunner]

Rebecca Guay kaže:
Našao sam da će ugljen biti odličan izvor vodika i da će ta tehnologija biti bez ikakvih emisija.
Probao sam naći nešto više na netu (imam u jednom tiskanom radu) ali nisam ništa više našao od izjave preinteligentnog američkog predsjednika. ovdje
Riječ je o FutureGen elektrani na SOFC koji koristi ugljen (Što mu ga dođe limestone?) za dobivanje vodika, samo ne znam što rade s preostalim ugljikom. Vjerovatno ga spaljuju, ali onda ima emisija u okoliš!

Problem je u tome sto se citajuci web portale stice dojam kao da vec nesto radi u primjeni, dok je tek zapravo u razvoju.
Web stranice firme za koju si rekao da ima slike kao iz SF-a, su tipican primjer. VGC koji oni za sada proizvode je od samo 1. 4kW,
a pricaju o 200 kilovatnim generatorima.