Fuel Cells (vodikovi gorivni clanci) - Ponovo

[Rebecca Guay]

I samo jedan dodatak da ne bi bilo zabune. Ne propagiram da svi sad u ovom trenutku kupite PV module i stavite ih na svoje krovove kuća, jer sam i ja svjestan da danas tehnologija PV modula nije konkurentna, ali već sutra možda da!

[Secundo]

Rebecca Guay kaže:
I samo jedan dodatak da ne bi bilo zabune. Ne propagiram da svi sad u ovom trenutku kupite PV module i stavite ih na svoje krovove kuća, jer sam i ja svjestan da danas tehnologija PV modula nije konkurentna, ali već sutra možda da!

Ja sam čuo da će sutra već teleportacija biti moguča, što će bitno smanjiti potrošnju energije. Onda nam više neće trebati ni fotonaponske ploče.

A sad ozbiljno: A što nam je činiti dok "sutra" stigne?

[Rebecca Guay]

A sad ozbiljno: A što nam je činiti dok "sutra" stigne?

Početi koristiti vodik iz fosilnih goriva, graditi vodikovu infrastrukturu, pripremati se za vodikovu ekonomiju.

Baš zanimljivo da si uzeo baš primjer teleportacije, jer u početku mobilne telefonije ljudi nisu isto nisu vjerovali "tom čudu", kojeg su eto uspoređivali s Star Trekom i SFom. Danas je to svakodnevna i normalna pojava.

Nema jednoznačnih rješenja, treba biti otvorena duha i ideje same dolaze. Kad se previše začahuriš u postojeće konvencionalne metode tvoja kreativnost pada na minimum. Tesla, Bohr, Einstein i ostali su otkrivali nove stvari zato što nisu priznavali postojoće konvencije.

Gdje je to sutra?

Sutra je jako blizu. Samo je pitanje hoćemo li mi ući u to sutra ili ćemo kaskati za svima.
Još prije 5 godina znanstveni časopisi su bili preplavljeni tzv. Case studies-ima, primjenama vodikovih i sunčevih sustava u kućama, automobilima i sl. Prvi prototipovi autobusa izgrađeni su još '95 (najnoviji '01), glavni gradovi Europe - Copenhagen, Berlin, Lisabon (a tamo želimo) već ulažu u projekte
javnog prijevoza. U Berlinu je još 2002. prva vodikova crpka postavljena.
Amerika predlaže / predviđa da se nakon 2010 godine počne s masovno proizvodnjom FCVa - fuel cell vehicles.
Još prije tri godine godine je pokrenut projekt hrvatska solarna kuća , od kojeg na žalost nije bilo ništa zato što se po običaju nismo mogli dogovoriti gdje će se graditi.
Kanada
Švicarska
Australia
I tako dalje i tako dalje!

[Rebecca Guay]

Evo jedan jako zanimljivi rad, tu je i referenca, ako netko ima pristup ScienceDirect bazi podataka.

Pierre Hollmuller, Jean-Marc Joubert, Bernard Lachal, Klaus Yvon: Evaluation of a 5 kWp photovoltaic hydrogen production and storage installation for a residential home in Switzerland,
International Journal of Hydrogen Energy 25 (2000) 97-109

Ovdje je samo sažetak, a riječ je o instalaciji Sunčeve vodik tehnologije u kući u Švicarskoj koja je instalirana još 1991. godine.

The performance of a privately owned photovoltaic (PV) hydrogen production and storage installation in a one- family house at Zollbruck i. E. in Switzerland (altitude 630 m, latitude 46.98N) has been studied. The manually controlled system has operated since 1991 and was built by its owner (M. Markus Friedli) mainly from commercial components. It consists of an array of roof mounted PV solar panels (65 m2 surface, 5 kWp average peak power, 8.4% average efficiency), a DC±DC converter (95% efficiency), an alkaline membrane electrolyzer (5 kW, 62% average electrolyzer efficiency), a hydrogen purification unit, a compressor, and two metal hydride storage tanks, a fixed one (capacity: 15 Nm3) for in-house storage to operate household appliances running on hydrogen such as a stove and a laundry machine, and a mobile one (capacity 16 Nm3) for running a hydrogen operated minibus. In-situ measurements during operation on three typical summer days and computer modeling based on standard meteorological data suggest a yearly hydrogen production of 1100 Nm3 (16 Nm3/m2 year), corresponding to an average efficiency of 3.6% for converting solar energy into hydrogen fuel for seasonal energy storage.

[BladeRunner]

Secundo kaže:
Ja sam čuo da će sutra već teleportacija biti moguča, što će bitno smanjiti potrošnju energije. Onda nam više neće trebati ni fotonaponske ploče.

A sad ozbiljno: A što nam je činiti dok "sutra" stigne?

Jedan od brace Wright, mislim da je to bio Orvil, je rekao da avioni nikada nece uci u komercijalnu upotrebu. Manje od 60 godina kasnije, putnike je vec prevozio prvi mlazni avion.

Sto ciniti dok sutra ne stigne je pitanje koje sam postavio na drugoj temi. Ova se sam bavi vodikovim gorivnim clancima.

[Secundo]

Rebecca Guay kaže:
... to operate household appliances running on hydrogen such as a stove and a laundry machine, ...

Ova mi je najbolja. Dakle, tip izkešira sve u svemu znatno više od 50 kEUR da fotonaponske ploče, da bi sa tako proizvedenom strujom grijao vodu za veš mašinu OK, treba li još dokaza o pristranosti te studije? Umjesto da je za mali djelić te love kupio solarne kolektore a ostatak potrošio na suvisle stvari.

Osim toga, nije slučajno što je ta kuča u Švicarskoj. Svi mi znamo da u toj državici teče med i mlijeko a osim toga su kamatne stope rekordno niske, pa si čovjek na kredit može priuštiti neke stvarčice za koje drugi dugo štede.

[Secundo]

Rebecca Guay kaže:
Još prije 5 godina znanstveni časopisi su bili preplavljeni tzv. Case studies-ima, primjenama vodikovih i sunčevih sustava u kućama, automobilima i sl. Prvi prototipovi autobusa izgrađeni su još '95 (najnoviji '01), glavni gradovi Europe - Copenhagen, Berlin, Lisabon (a tamo želimo) već ulažu u projekte
javnog prijevoza. U Berlinu je još 2002. prva vodikova crpka postavljena.
Amerika predlaže / predviđa da se nakon 2010 godine počne s masovno proizvodnjom FCVa - fuel cell vehicles.
Još prije tri godine godine je pokrenut projekt hrvatska solarna kuća , od kojeg na žalost nije bilo ništa zato što se po običaju nismo mogli dogovoriti gdje će se graditi.
Kanada
Švicarska
Australia
I tako dalje i tako dalje!

OK, ne samo za Blade Runnera, već i za tebe: Gorivi članci i vodik su dvije odvojene teme. Dok gorivi članci imaju veliku budučnost dok se troškovi proizvodnje malo smanje, vodik je science fiction dok ne nađemo jeftin izvor primarne energije.

[BladeRunner]

Secundo kaže:
OK, ne samo za Blade Runnera, već i za tebe: Gorivi članci i vodik su dvije odvojene teme. Dok gorivi članci imaju veliku budučnost dok se troškovi proizvodnje malo smanje, vodik je science fiction dok ne nađemo jeftin izvor primarne energije.

Jedini je problem sto VGC koriste vodik.

[Rebecca Guay]

Secundo kaže:
OK, ne samo za Blade Runnera, već i za tebe: Gorivi članci i vodik su dvije odvojene teme. Dok gorivi članci imaju veliku budučnost dok se troškovi proizvodnje malo smanje, vodik je science fiction dok ne nađemo jeftin izvor primarne energije.

I ne znaš koliko si u krivu.
Sve je povezano, zato smo na topicu o gorivnim člancima započeli raspravu o PV, vjetrenjačama i ostalom.
Kako si i prije napomenuo vodik je nositelj energije a ne izvor. Dakle u njemu se skladišti energija koju dobijemo iz obnovljivih izvora energije. Tu energiju možemo dobiti natrag kad hoćemo u obliku električne energije u gorivnim člancima ili topline izgaranjem vodika. Zašto bi to činili, kad izravno možemo koristiti toplinsku energiju sunca i struju iz PV. Zato što nama ona treba po noći ili zimi kada nema dovoljno sunca.
Sve je jako povezano iako ti to ne želiš čuti/vidjeti/razumjeti.
Od tuda napor da se ujedine lobbiji naftne industrije, alternativnih izvora energije, i gorivnih članaka o kojima sam već pisao. Povezuje ih vodik. A ključna je riječ PRIJELAZ.
Zato je glavni argument kemičarima koji koriste SOFC da one mogu raditi i na ugljikovodike, ali i na vodik. Da je moguć prijelaz. Postepen. A već se rade/izrađene su već opsežne studije u svim jačim zemljama.
Ne znam zašto se toliko opireš ideji vodika, kada je cijeli svijet već prihvatio da u njemu leži budućnost, zbog višestrukih prednosti koje pruža. Ako ti je jedini argument cijena, znaj da ja svaka tehnologija u početku nekonkurentna postojećoj, ali pruža velike prednosti i s vremenom postaje konkurentna, i u cijeni.
Uzmimo primjer mobitela, u početku su bili jako skupi, nije bila velika pokrivenost signalom, a razgovore si mogao obavljati i doma na fiksnom telefonu. Auti su preskupi kad ih usporediš s konjskom zapregom itd.
Gornji rad je samo jedan od primjera gdje su entuzijasti/imućniji ljudi pokazali da je moguće pogoniti kućanstvo s sunčevom vodik tehnologijom bez obzira na cijenu i to još 1991. kad je bilo skeptika da bi to uopće funkcioniralo.

[Secundo]

BladeRunner kaže:
Jedini je problem sto VGC koriste vodik.

Je, ali ako staviš reformer, možeš korisiti bilo koji HC spoj. Evo što kaže DaimlerChrysler
Zanimljivo bi bilo znati što je zapravo jeftinije: Centralni reformeri (ništa drugo nije rafinerija koja proizvodi H2 od nekih fosilnih ili drugih ugljikovodika) plus izgrađivanje nove H2 infrastrukture ili decentralni reformeri, t.j. reformer i gorivi članak spojeni, a korištenje postoječe infrastrukture. Po mojem osječaju je decentralno riješenje jeftinije, a i lakše se može provesti, obzirom da je postepeno. Jedino se pitam koje prednosti ima recimo auto na gorivi članak i reformer spram inačice sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem. Ako je "samo" ekologija, tu motori SUS (u sklopu sa sintetskim gorivima) imaju još jako velik potencijal, uz relativno niske troškove.

[BladeRunner]

Rebecca Guay kaže:
I ne znaš koliko si u krivu.
Sve je povezano, zato smo na topicu o gorivnim člancima započeli raspravu o PV, vjetrenjačama i ostalom.
Kako si i prije napomenuo vodik je nositelj energije a ne izvor. Dakle u njemu se skladišti energija koju dobijemo iz obnovljivih izvora energije. Tu energiju možemo dobiti natrag kad hoćemo u obliku električne energije u gorivnim člancima ili topline izgaranjem vodika. Zašto bi to činili, kad izravno možemo koristiti toplinsku energiju sunca i struju iz PV. Zato što nama ona treba po noći ili zimi kada nema dovoljno sunca.
Sve je jako povezano iako ti to ne želiš čuti/vidjeti/razumjeti.
Od tuda napor da se ujedine lobbiji naftne industrije, alternativnih izvora energije, i gorivnih članaka o kojima sam već pisao. Povezuje ih vodik. A ključna je riječ PRIJELAZ.
Zato je glavni argument kemičarima koji koriste SOFC da one mogu raditi i na ugljikovodike, ali i na vodik. Da je moguć prijelaz. Postepen. A već se rade/izrađene su već opsežne studije u svim jačim zemljama.
Ne znam zašto se toliko opireš ideji vodika, kada je cijeli svijet već prihvatio da u njemu leži budućnost, zbog višestrukih prednosti koje pruža. Ako ti je jedini argument cijena, znaj da ja svaka tehnologija u početku nekonkurentna postojećoj, ali pruža velike prednosti i s vremenom postaje konkurentna, i u cijeni.
Uzmimo primjer mobitela, u početku su bili jako skupi, nije bila velika pokrivenost signalom, a razgovore si mogao obavljati i doma na fiksnom telefonu. Auti su preskupi kad ih usporediš s konjskom zapregom itd.
Gornji rad je samo jedan od primjera gdje su entuzijasti/imućniji ljudi pokazali da je moguće pogoniti kućanstvo s sunčevom vodik tehnologijom bez obzira na cijenu i to još 1991. kad je bilo skeptika da bi to uopće funkcioniralo.

Fora je u tome da su mnogi skloni zaboraviti kako su se tehnologije razvijale u proslosti i kako je nesto ulazilo u masovnu upotrebu.

Dovoljno je samo navesti izum i primjenu parnog stroja i benzinskog, te dizel motora.

Argumenti da je nesto preskupo, neefikasno, da ima problema sa tehnologijama, nisu bas sobito jaki. Sve ovo bi se moglo pripisati prvim pocecima automobilske industrije. Pa cak i prve primjene parnih strojeva su bile upravo smijesne u usporedbi sa nivoom do kojega je parni stroj dosao i jos se i danas koristi u termo i nuklearnim elektranama.

Zeljeznicke pruge i infrastruktura za snabdijevanje vodom i lozivom nisu postojali prije nego li se parni stroj poceo primjenjivati u zeljeznickom transportu. Jednako vrijedi i za automobile. Nije bilo benzinskih crpki, niti sofisticiranih rafinerija nafte.

AKko je itko procitao Bergiusovu Cestu Pilota, koja se bavila povijescu avijacije, moze povuci niz paralela sa nasom diskusijom o VGC. Polemike oko toga sto ce nadvaladati, lakse od zraka ili teze od zraka, nije bila nista manje zestoka.

Danas, kao i u bilo cemu uostalom, uvijek postoje prekomjerni optimisti koja pretjerujuci u svojim preoptimistickim predvidjanjima ide u drugu krajnost. Prelezak na VGC i na ekonomiju vodika nece biti niti trenutacan, a niti jeftin, ali ce do njega doci. Do njega zapravo vec dolazi.
Ako netko smatra da nece dozivjeti da se vozi u vozilu pogonjenom vodikom, to apriori ne znaci da treba odbacivati VGC kao utopiju.
Price da ce se nesto samo ionako dogoditi uz pomoc magicnog trzista ili tko zna cega drugoga, samo su jalovi izgovori.
Da su ljudi ikada cekali da se nesto samo po sebi dogodi, jos bi uvijek lezali pod bananom i cekali na rucak.

[BladeRunner]

Secundo kaže:
Je, ali ako staviš reformer, možeš korisiti bilo koji HC spoj. Evo što kaže DaimlerChrysler
Zanimljivo bi bilo znati što je zapravo jeftinije: Centralni reformeri (ništa drugo nije rafinerija koja proizvodi H2 od nekih fosilnih ili drugih ugljikovodika) plus izgrađivanje nove H2 infrastrukture ili decentralni reformeri, t.j. reformer i gorivi članak spojeni, a korištenje postoječe infrastrukture. Po mojem osječaju je decentralno riješenje jeftinije, a i lakše se može provesti, obzirom da je postepeno. Jedino se pitam koje prednosti ima recimo auto na gorivi članak i reformer spram inačice sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem. Ako je "samo" ekologija, tu motori SUS (u sklopu sa sintetskim gorivima) imaju još jako velik potencijal, uz relativno niske troškove.

Da, ali upravo je to ono o cemu govorimo. Rijec je o prijelaznom periodu. Tehnologija ce se prvo omasovljavati tamo gdje je koliko-toliko konkurentna sa postojecim stanjem.

Glede efikasnosti mogu opet povuci paralelu sa letilicama. Helijem napunjeni cepelin je jos uvujek efikasniji od aviona, ali avion ima vise nego ocite prednosti. Osim toga, razvoj tehnologije ce utjecati i na efikasnost. No u paraleli ce se koristiti i efikasni dizelasi i efikasni benzinasi. Moja makina od 6 cilindara i 3800 kubika, prazna tezi vise od tone, trosi na otvorenoj cesti oko 8.5 litara na 100 km.

Vozila na pogon VGC, jednako kao i druge primjene VGC, danas se razvijaju zato da bi u potpunosti zamijenili ovisnost o fosilnim gorivima kada za to dodje vrijeme.
No postoje benzinski motori koji su znatno efikasniji od toga.

[Secundo]

Rebecca Guay kaže:
Dakle u njemu se skladišti energija koju dobijemo iz obnovljivih izvora energije.

Mislim da ćemo se lako složiti oko toga da su kojekakvi ugljikovodici znatno manje problematični za uskladištenje nego vodik.

Rebecca Guay kaže:
Zašto bi to činili, kad izravno možemo koristiti toplinsku energiju sunca i struju iz PV. Zato što nama ona treba po noći ili zimi kada nema dovoljno sunca.

Hm, ako misliš na toplu vodu, jedan veliki bojler je znatno jeftiniji (a i pouzdaniji) nego gorivi članci. Toliko o kratkotrajnom skladištenju. Dugotrajno skladištenje je i za vodik problem, već je netko pisao o difundiranju vodika kroz kristalne strukture nekog spremnika.

Rebecca Guay kaže:
Sve je jako povezano iako ti to ne želiš čuti/vidjeti/razumjeti.
Od tuda napor da se ujedine lobbiji naftne industrije, alternativnih izvora energije, i gorivnih članaka o kojima sam već pisao. Povezuje ih vodik. A ključna je riječ PRIJELAZ.

Oko prijelaza se 100% slažem, također i oko povezanosti. Ipak, vodik nije jedino riješenje, a daleko od toga da bude najeficijentnije.

Rebecca Guay kaže:
Zato je glavni argument kemičarima koji koriste SOFC da one mogu raditi i na ugljikovodike, ali i na vodik. Da je moguć prijelaz. Postepen. A već se rade/izrađene su već opsežne studije u svim jačim zemljama.
Ne znam zašto se toliko opireš ideji vodika, kada je cijeli svijet već prihvatio da u njemu leži budućnost, zbog višestrukih prednosti koje pruža.

Uh, nije baš cijeli svijet. Cijeli svijet se još pretežno vozi i grije na fosilne energente, a sa vodikom se zabavljaju poneki inžinjeri i znanstvenici. Neka slijedeča anegdota bude ilustracija o ozbiljnosti tih istraživanja. Na prošlom IAA (izložba automobila u Frankfurtu) je za vrijeme press izložbe voditelj H2 programa kod BMW-a odgovorio na pitanje odakle će dolaziti silni vodik kada svi pokupuju BMW-e na vodik:"BMW nije u biznisu proizvodnje goriva."

Rebecca Guay kaže:
Ako ti je jedini argument cijena, znaj da ja svaka tehnologija u početku nekonkurentna postojećoj, ali pruža velike prednosti i s vremenom postaje konkurentna, i u cijeni.
Uzmimo primjer mobitela, u početku su bili jako skupi, nije bila velika pokrivenost signalom, a razgovore si mogao obavljati i doma na fiksnom telefonu. Auti su preskupi kad ih usporediš s konjskom zapregom itd.
Gornji rad je samo jedan od primjera gdje su entuzijasti/imućniji ljudi pokazali da je moguće pogoniti kućanstvo s sunčevom vodik tehnologijom bez obzira na cijenu i to još 1991. kad je bilo skeptika da bi to uopće funkcioniralo.

Usporedba ti ne stoji, zato što auto ili mobitel predstavljaju novi proizvod, odnosno novu korist. Uvođenje vodika neće stvoriti nikakvu novu korist, već je samo supstitucija postoječih goriva.

[Rebecca Guay]

Mislim da ćemo se lako složiti oko toga da su kojekakvi ugljikovodici znatno manje problematični za uskladištenje nego vodik.

Slažem se, čak se kao jedna od jačih alternativa pojavljuje mogućnost spremanja energije u obliku metanola. Međutim u Bockrisovom radu (koji je uz Conwaya jedan od živućih elektrokemijskih "bogova") jako je zanimljiva konstrukcija koju je on spomenuo. On je naveo da je metanol kemijski spremnik vodika. Iako postoji DMFC direct metanol fuel cell koji se već koristi za tehnologiju prijenosnih računala koje proizvodi Toshiba.

Hm, ako misliš na toplu vodu, jedan veliki bojler je znatno jeftiniji (a i pouzdaniji) nego gorivi članci.

Pomiješao si. Za toplinsku energiju spremljeni vodik ne ide u gorivne članke već izravno izgara na plamenicima. Čak i nama kemičarima je jasno da svaki stupanj pretvorbe krije gubitke.

Na prošlom IAA (izložba automobila u Frankfurtu) je za vrijeme press izložbe voditelj H2 programa kod BMW-a odgovorio na pitanje odakle će dolaziti silni vodik kada svi pokupuju BMW-e na vodik:"BMW nije u biznisu proizvodnje goriva."

E, uočio si pravi problem.
A to je da velike naftne industrije još ne žele ući u masovnu proizvodnju vodika jer još uvijek nije izvjesna. Američki DOE je stoga napisao da bi se i države trebale uključiti kao garancija održivosti ovog tržišta.
Već sam spomenuo da sam našao rad od Shella, evo tu ću dati referencu i abstract:
International Journal of Hydrogen Energy 27 (2002) 1125 – 1129
J.W. Gosselink: Pathways to a more sustainable production of energy: sustainable hydrogen—a research objective for Shell
Abstract
Towards a sustainable energy supply is a clear direction for exploratory research in Shell. Examples of energy carriers, which should be delivered to the envisaged sustainable energy markets, are bio-fuels, produced from biomass residues, and hydrogen (or electricity), produced from renewable sources. In contrast to the readily available ancient sunlight stored in fossil fuels, the harvesting of incident sunlight will be intermittent, e1cient electricity and hydrogen storage technologies need to be developed. Research to develop those energy chains is going on, but the actual transformation from current fossil fuel based to sustainable energy markets will take a considerable time. In the meantime the fossil fuel based energy markets have to be transformed to mitigate the impact of the use of fossil fuels. Some elements in this transformation are fuels for ultra-clean combustion (hydrocarbons and oxygenates), hydrogen from fossil fuels, fuels for processors for fuel cells, carbon sequestration.

Usporedba ti ne stoji, zato što auto ili mobitel predstavljaju novi proizvod, odnosno novu korist. Uvođenje vodika neće stvoriti nikakvu novu korist, već je samo supstitucija postoječih goriva.

Opet griješiš!
Tehnologija gorivnih članaka je potpuno nova industrija!
Spremnika vodika nova industrija!
Još postoji cijeli niz supporting industrija (ne znam prevesti na hrvatski) polimerne membrane, katalizatori, metalurgija, vodikova infrastruktura - cjevovodi, pumpe itd., obnovljivi izvori energije - vjetrenjače (čak i Končar ima veliki projekt s vjetrenjačama), PV, biotehnologije itd.

[BladeRunner]

Rebecca Guay kaže:
Još postoji cijeli niz supporting industrija (ne znam prevesti na hrvatski)

Pratecih industrija bi bilo u duhu hrvatskog jezika.

Inace za ostatak teksta

[Rebecca Guay]

Pratecih industrija bi bilo u duhu hrvatskog jezika.

Eh da pratećih ili popratnih industrija.
Inače toliko je engleski rasprostranjen da na kraju izgubiš hrvatske riječi iako si tu u "domaji". To je i inače problem na tehničkim fakultetima, sva literatura, radovi, knjige su na engleskom tako da neke pojmove ostavljaš na engleskom jer su glupi kad se prevedu, pogotovo kratice (nitko ne bi znao što je to). Npr. GČKO ili SOFC
Ovi "naftaši" su odustali od diskusije!

[BladeRunner]

Rebecca Guay kaže:
Eh da pratećih ili popratnih industrija.
Inače toliko je engleski rasprostranjen da na kraju izgubiš hrvatske riječi iako si tu u "domaji". To je i inače problem na tehničkim fakultetima, sva literatura, radovi, knjige su na engleskom tako da neke pojmove ostavljaš na engleskom jer su glupi kad se prevedu, pogotovo kratice (nitko ne bi znao što je to). Npr. GČKO ili SOFC
Ovi "naftaši" su odustali od diskusije!

I ja sam se dvoumio izmedju pratecih ili popratnih ali sam se odlucio za pratece, jer bi popratne bile zapravo nesto sto je nastalo kao nuzproizvod necega drugoga.
Pratece sam shvatio kao nesto sto postoji za podrsku necega drugoga.

Poznate su mi jako dobro poteskoce sa jezikom, pogotovo u mom slucaju kada u toku dana govorim, pisem ili citam na Engleskom bar 80% vremena. Ipak, trudim se da na forumu pisem koliko-toliko ispravno.

Prije nego li sam se iselio, radio sam u Istrazivanju i Razvoju jedne vece firme doma. Kao pripravniku su mi tamo bili uvalili da prevodim X-25 protokol. Da samo vidis mojih dilema.

Za naftase ne brini. Tema jos uvijek nije iscrpljena.

[BladeRunner]

http://www.cfcl.com.au/html/product.htm

Sto drugi kazu o njima:


An Australian company, Ceramic Fuel Cells Ltd, is commercially developing highly efficient solid-oxide fuel cells (also known as ceramic fuel cells). These cells, unlike their predecessors, have a solid electrolyte separating the two electrodes. The cells can be fuelled by a variety of gases, including hydrogen, natural gas or coal gas.

They promise to be very efficient. They operate at 800°C and the hot exhaust gases can be fed to a turbine, extracting even more electricity.

The solid electrolyte consists of an exceptionally tough ceramic membrane of zirconia. Zirconia, or zirconium oxide, is a compound of the metal zirconium. (Conveniently, 70 per cent of the world's supply of this metal comes from Australia.) Heat the zirconia and you have a solid-state electrolyte able to rapidly transmit oxide ions from cathode to anode.

The trick in getting the oxide ions to migrate across the solid electrolyte is to add tiny amounts of the element yttrium, a silvery-grey metal, to the zirconia during manufacture. The crystalline array of zirconium oxide (ZrO2 ) has two oxide ions to every zirconium ion. But in yttrium oxide there are only 1.5 oxide ions to every yttrium ion. The result: gaps in the crystal structure where oxide ions are missing. So, oxide ions from the cathode leap from hole to hole until they reach the anode.

Once at the anode, the oxide ions readily react with whatever gaseous fuel they encounter – carbon monoxide, hydrogen or methane - liberating electricity.

i ovo:


Australia is competing with multi-national companies for a slice of the commercial fuel cell market, a market said to be worth billions of dollars worldwide. Ceramic Fuel Cells Ltd has developed a solid-oxide fuel cell the size of a 2-litre milk carton that produces 1.5 kilowatts, enough power to meet the needs of a typical household.

The company has also demonstrated a larger, 5-kilowatt unit, operating it continuously for 200 hours. These solid oxide fuel cells promise to achieve a very efficient conversion of fossil fuels to electricity, while producing only very low levels of pollutants.

[BladeRunner]

http://www.ats.business.gov.au/site....&tey_state=VIC

Tamo se moze pronaci i ovo dobro objasnjenje gdje ce doci do primjene VGC:

Market analysis
Worldwide deregulation of energy markets, environmental concerns and demand for reliable supply have focussed attention on alternative energy generation. According to recent research, energy generation at or close to point of consumption is the fastest growing sector in the energy industry. Analysts estimate that distributed generation has a potential global market of several billion dollars.

[BladeRunner]

http://www.dpi.wa.gov.au/fuelcells/