Politička korektnost i logistički pritisci u znanosti

[Beljki]

Inspirirao me ovaj članak koji je po tvrdnjama autora odbijen i gotovo "proganjan" sa argumentima baziranima na političkoj korektnosti, a ne znanstvene manjkavosti.

https://quillette.com/2018/09/07/aca...e-memory-hole/

Nisam čitao drugu stranu pa uzimam sa rezervom, no neovisno o njemu - treba li akademska sloboda biti apsolutna ili postoje ideološke/vrijednosne granice preko kojih ne smije/ne moze ići čak ni na nivou teorijskog modela (neeticki eksperimenti npr nisu većini sporni)?

[Michael Collins]

Nisam skužio, jer ovdje govorimo o eksperimentima koji prelaze granice etike, ili o znanstvenim činjenicama, a od kojih neke "eto moramo ignorirati da se netko ne uvrijedi"?

Jer prvo je ozbiljno pitanje, a drugo je izmišljotina koja se pojavila tek prije koju godinu.

[Beljki]

Drugo

[Mihail Suslov]

Au ima toga u zadnje vrijeme hrpu..

Kao i oni koji odbijaju prihvatiti da postoje biološke razlike između muškaraca i žena (izuzev spola), što utječe i na to da postoje i psihološke razlike. Ne znaju da muškarci imaju npr. veću razinu testostetona i da su u većini slučajeva prirodno agresivniji od žena.. ne ne, vele oni, to je sve naučeno od malena

Naravno da je nešto i naučeno ali je nešto i biološki određeno. Istina je negdje na sredini ali eto, "politička korektnost" želi profurati isključivost.

[mravac8]

Beljki kaže:

Inspirirao me ovaj članak koji je po tvrdnjama autora odbijen i gotovo "proganjan" sa argumentima baziranima na političkoj korektnosti, a ne znanstvene manjkavosti.

https://quillette.com/2018/09/07/aca...e-memory-hole/

Nisam čitao drugu stranu pa uzimam sa rezervom, no neovisno o njemu - treba li akademska sloboda biti apsolutna ili postoje ideološke/vrijednosne granice preko kojih ne smije/ne moze ići čak ni na nivou teorijskog modela (neeticki eksperimenti npr nisu većini sporni)?

Idealna znanost trebala bi biti potpuno nepristrana o svemu osim o dokazima, pa kuda je odvedu, odvedu je.

Idealno društvo trebalo bi podržavati idealnu znanost. Idealni ljudi trebali bi biti idealni znanstvenici.

Društvo je daleko od idealnog,, ljudi su samo ljudi i ne mogu biti nepristrani znanstvenici i zato je znanost podložna i društvenoj i političkoj cenzuri društva kao i autocenzuri samih znanstvenika.

Tako je od samog nastanka znanosti koja je u zapadnoj europskoj civilizaciji trebala dobiti odobrenje od religije da bi uopće mogla nastati.

Okovi religije više ne drže znanost u svom zagrljaju, okovi politike sve su labaviji i labaviji tako da idemo na bolje.

[mravac8]

Mihail Suslov kaže:

Kao i oni koji odbijaju prihvatiti da postoje biološke razlike između muškaraca i žena (izuzev spola), što utječe i na to da postoje i psihološke razlike. Ne znaju da muškarci imaju npr. veću razinu testostetona i da su u većini slučajeva prirodno agresivniji od žena.. ne ne, vele oni, to je sve naučeno od malena

Logično mi je da su muškarci agresivniji od žena, međutim, svi mi možemo kontrolirati svoju agresivnost kao i ostale emocije i nagone.

Bilo bi interesantno vidjeti stupanj kontrole čovjeka nad emocijama i nagonima i o čemu on ovisi. Da li se razlikuje kod žena u odnosu na muškarce?

I ne razumijem što su ti to točno *psihološke razlike*?

[Mihail Suslov]

mravac8 kaže:

Logično mi je da su muškarci agresivniji od žena, međutim, svi mi možemo kontrolirati svoju agresivnost kao i ostale emocije i nagone.

Bilo bi interesantno vidjeti stupanj kontrole čovjeka nad emocijama i nagonima i o čemu on ovisi. Da li se razlikuje kod žena u odnosu na muškarce?

Naravno da treba kontrolirati..mora! kontrolirati. Uopće ne dovodim to u pitanje.

mravac8 kaže:

I ne razumijem što su ti to točno *psihološke razlike*?

A ma u smislu preferencija. Na primjer nogomet..

Bez brige, nisam mislio ništa šovonistički..

[toxde]

Imamo primjer eugenike

In a 2006 newspaper article, Richard Dawkins said that discussion regarding eugenics was inhibited by the shadow of Nazi misuse, to the extent that some scientists would not admit that breeding humans for certain abilities is at all possible. He believes that it is not physically different from breeding domestic animals for traits such as speed or herding skill. Dawkins felt that enough time had elapsed to at least ask just what the ethical differences were between breeding for ability versus training athletes or forcing children to take music lessons, though he could think of persuasive reasons to draw the distinction.

probajte googlat eugenika, sve je zaspamano sa etikom.

[kumek]

mravac8 kaže:

Idealna znanost trebala bi biti potpuno nepristrana o svemu osim o dokazima, pa kuda je odvedu, odvedu je. .....

Pokusi na recimo djeci?

[mravac8]

Mihail Suslov kaže:

A ma u smislu preferencija. Na primjer nogomet..

Bez brige, nisam mislio ništa šovonistički..

Fučka mi se za šovinizam.

Što se tiče preferiranja nogometa od muškaraca mislim da je uzrok sociološki a ne psihološki.

[Mihail Suslov]

mravac8 kaže:

Fučka mi se za šovinizam.

Opušteno..

mravac8 kaže:

Što se tiče preferiranja nogometa od muškaraca mislim da je uzrok sociološki a ne psihološki.

Dobro..a recimo igranje pištoljima, kauboja i to..jel i to sociološki ili psihološki?

[mravac8]

Mihail Suslov kaže:

Naravno da treba kontrolirati..mora! kontrolirati. Uopće ne dovodim to u pitanje.

Zašto bi morali? Pa mnogi psiholozi tvrde da bijes i agresivnost treba izbaciti iz sebe, da potiskivanje dovodi do stresa i bolesti.

Dakle, društvo je to koje potiče čovjeka (muškarca i ženu) da agresivnost ili kontrolira ili ne kontrolira.

Moje pitnje je bilo nešto drugo - koliko smo to u stanju i postoji li razlika između muškaraca i žena.

Odgovor na ta pitanja govori nam o tome koliko mi upravljamo našim organizmom, njegovim nagonima i emocijama.

[mravac8]

kumek kaže:

Pokusi na recimo djeci?

To su metode istraživanja.

Treba razlikovati metode istraživanja od rezultata i objavljivanja rezultata.

[Mihail Suslov]

mravac8 kaže:

Zašto bi morali? Pa mnogi psiholozi tvrde da bijes i agresivnost treba izbaciti iz sebe, da potiskivanje dovodi do stresa i bolesti.

Izbaciti da, ali nipošto iživljavanjem na drugim ljudima. Na to sam mislio kada sam rekao da mora kontrolirati. Uzmeš boksačku vreću i navali..to je ok.

mravac8 kaže:

Moje pitnje je bilo nešto drugo - koliko smo to u stanju i postoji li razlika između muškaraca i žena.

Odgovor na ta pitanja govori nam o tome koliko mi upravljamo našim organizmom, njegovim nagonima i emocijama.

Okej, to valja proučiti i razmisliti o tome. Nisam do sada razmišljao o tome. Ovako odoka bih rekao da žene mogu bolje/lakše kontrolirati nagone/emocije..ali nameće mi se pitanje bil to bilo tako da imaju testosterona (ovo zvuči ko da govorimo o zubima a ne hormonu ) koliko i muškarci..

[mravac8]

Mihail Suslov kaže:

Dobro..a recimo igranje pištoljima, kauboja i to..jel i to sociološki ili psihološki?

Mislim da je sociološki.

Uostalom, kako ćeš dokazati da je nešto psihološki? Što točno znači psihološki? Znači li to genetsku podlogu ili znači da mi sami sebe (naša psiha) usmjeravamo u određenom smjeru?

Ako psihologija ima materijalnu podlogu, onda bi se to trebalo vidjeti na genima. Međutim, geni su uputstvo za građu i funkciju organizma. Što se tiče funkcije organizma tu se ima dovoljno posla da biokemijskim procesima potrebnim za normalno funkcioniranje organizma, odnosno za stvaranje proteina, enzima, hormona ...........

Ne znam je li točno je da su određeni hormoni, recimo testosteron (na wikipediji su nabrojene funkcije testosterona koje su sve materijalne, odnosno vezane su za dlake, dubinu glasa, izgradnju i građu kostiju, formiranje mišića .... , dakle isključivo građa ogranizma) povezani sa agresivnošću, ali onda treba postojati i određeni hormon ili protein koji inhibira testosteron. I sad dolazimo do pitanja - tko i kako odlučuje da će se proizvoditi više, odnosno manje testosterona?

[mravac8]

Mihail Suslov kaže:

Izbaciti da, ali nipošto iživljavanjem na drugim ljudima. Na to sam mislio kada sam rekao da mora kontrolirati. Uzmeš boksačku vreću i navali..to je ok.

Izbaciti i kontrolirati nije isto te isto.

Mene zanima kontrola bijesa odnosno agresivnosti. To je ono kada se nalaziš u situaciji da ne možeš otrčati u sobu i navaliti na boskačku vreću, već moraš u okruženju u kojem se nalaziš utišati svoju agresivnost.

U takvim situacijama čovjek se nađe neusporedivo češće.

[Mihail Suslov]

mravac8 kaže:

Mislim da je sociološki.

Uostalom, kako ćeš dokazati da je nešto psihološki? Što točno znači psihološki? Znači li to genetsku podlogu ili znači da mi sami sebe (naša psiha) usmjeravamo u određenom smjeru?

Ako psihologija ima materijalnu podlogu.(...)

Ima. Psihologija ima materijalnu podlogu jer je ona specijalni slučaj biologije. Sociologija je specijalni slučaj psihologije..

Ozbiljno.. to što pripadnici muškoga spola se kao djeca igraju pištoljima a curice nečim drugim je psihološka razlika, šire-biološka. A sociološki je slučaj što se radi baš o pištoljima a ne na primjer kopljima.

mravac8 kaže:

Ne znam je li točno je da su određeni hormoni, recimo testosteron (na wikipediji su nabrojene funkcije testosterona koje su sve materijalne, odnosno vezane su za dlake, dubinu glasa, izgradnju i građu kostiju, formiranje mišića .... , dakle isključivo građa ogranizma) povezani sa agresivnošću, ali onda treba postojati i određeni hormon ili protein koji inhibira testosteron. I sad dolazimo do pitanja - tko i kako odlučuje da će se proizvoditi više, odnosno manje testosterona?

Testosteron jest povezan sa agresivnosti.

A ovo boldano, tu ciljaš na tvorca ili?

mravac8 kaže:

Izbaciti i kontrolirati nije isto te isto.

Mene zanima kontrola bijesa odnosno agresivnosti. To je ono kada se nalaziš u situaciji da ne možeš otrčati u sobu i navaliti na boskačku vreću, već moraš u okruženju u kojem se nalaziš utišati svoju agresivnost.

U takvim situacijama čovjek se nađe neusporedivo češće.

Okej..teško je meni odgovoriti na to pitanje. Što ti misliš?

[mravac8]

Mihail Suslov kaže:

Ima. Psihologija ima materijalnu podlogu jer je ona specijalni slučaj biologije. Sociologija je specijalni slučaj psihologije..

Ozbiljno.. to što pripadnici muškoga spola se kao djeca igraju pištoljima a curice nečim drugim je psihološka razlika, šire-biološka. A sociološki je slučaj što se radi baš o pištoljima a ne na primjer kopljima.

Testosteron jest povezan sa agresivnosti.

A ovo boldano, tu ciljaš na tvorca ili?

Koji su dokazi da je testosteron povezan sa agresivnošću?

Ili se dokazi izvode naopačke: *muškarci imaju testosteron, muškarci su agresivni, dakle testosteron je povezan sa agresivnošću*?

Već sam napisala ali ponoviti ću - prema wikipediji zadaća testosterona je građa ogranizma, količina dlaka, građa i održavanje kostiju, mišićne mase ....

Što se tiče boldanog jbt., pa zar svakoga tko postavi pitanje koje vam ne paše proglašavate vjerskim fanatikom?!

Znaš li koja je razlika između sociologije i psihologije, odnosno što proučava sociologija a što psihologija?

Ako ne znaš - sociologija proučava društvo, psihologija pojedinca.

Znamo da društvo formira svoje članove, čovjeka nema van društva, samo u društvu se može ostvariti.

Moje pitanje je koliko sam sebe formira? Koliko je u stanju reći ne i genetici i društvu.

A u stanju je reći, imaš nebrojeno primjera za to, ako ih želiš vidjeti.

[mravac8]

Mihail Suslov kaže:

Okej..teško je meni odgovoriti na to pitanje. Što ti misliš?

Ja ne mislim. Tražim rezultate znanstvenih istraživanja.

[Mihail Suslov]

mravac8 kaže:

Koji su dokazi da je testosteron povezan sa agresivnošću?

Ne znam koji su ali znam da jest dokazano. Slušam struku i vjerujem joj.

mravac8 kaže:

Što se tiče boldanog jbt., pa zar svakoga tko postavi pitanje koje vam ne paše proglašavate vjerskim fanatikom?!

A ma ne. Ozbiljno sam pitao. Jer nisam shvatio misliš li na inhibitore u biološkom smislu ili nekom "izvanjskom".

mravac8 kaže:

Već sam napisala ali ponoviti ću - prema wikipediji zadaća testosterona je građa ogranizma, količina dlaka, građa i održavanje kostiju, mišićne mase ..

Ok to stoji, ali utječe na povišenu agresivnost. Ne znam, možda je to "nuspojava" tih zadaća koje si navela a možda je dio evolucijskog mehanizma koji se razvio za preživljavanje. A možda i jedno i drugo..

mravac8 kaže:

Znaš li koja je razlika između sociologije i psihologije, odnosno što proučava sociologija a što psihologija?

Jasno da znam. Vidiš da sam smajlić stavio tamo gdje sam to pisao. Ali nije to skroz pogrešno kako sam napisao već je samo ugrubo rečeno. Jer u najširem smislu nije li sociologija rezultanta svih individualnih psihologijaa..

mravac8 kaže:

Moje pitanje je koliko sam sebe formira? Koliko je u stanju reći ne i genetici i društvu.

A u stanju je reći, imaš nebrojeno primjera za to, ako ih želiš vidjeti.

Pa vjerojatno je svaki altruizam nekakav primjer toga. Bilo kakva iskrena borba za socijalnu pravdu na primjer. Ako nam je u svima urođeno (zapisano u genima) da smo grabežljivi, onda je ovo gore napisano dokaz odupiranja primarnim porivima. Možda. A možda je opet "nadgradnja" tih poriva jer evolucijski su članovi "grupe" trebali pomagati jedni drugima da bi preživjeli/bili jači/bili superiorniji onima koji nemaju tu vrstu kohezije..

mravac8 kaže:

Ja ne mislim. Tražim rezultate znanstvenih istraživanja.

Pa dobro, to je zapravo jedini ispravan put traženja odgovora.