M - Republika Malta

[PowerLock]

Republika Malta je jedna od malog broja država i/ili teritorija o kojoj na dosadašnjem pedeefu Svijet nismo imali specijaliziranu zbirnu temu, pa je stoga i jedina država članica Europske Unije zbivanja u kojoj ćemo po prvi put početi sustavno pratiti na ovom novom pedeefu.

O Malti nam je vjerovatno poznat u Hrvatskoj često spominjani mit da je riječ o nezavisnoj državi veličine našega otoka Hvara. Kao i mnogi mitovi nije potpuno točan, glavni malteški otok koji ima isto ime kao i država doista je skoro pa precizno identičan veličini otoka Hvara (odstupanja su manje od 3 četvorna kilometra, ovisno da li se u Hvar računa i otočić Šćedro ili ne), no osim glavnog otoka Maltu još čini i otočić Comino (katolici vjeruju da je na njemu Isusov apostol Sveti Pavao doživio brodolom na putu iz Levanta u Rim koji je, naravno, preživio) te otok Gozo - pa je tako ukupna površina države Malta ipak za nekih 40% veća od površine Hvara.

Slično Hrvatskoj i Malta ima više pripadnika svoga autohtonog naroda raseljenog u Svijetu nego što ih danas obitava u domovini. Dok na arhipelagu po posljednjim procjenama živi oko 450.000 stanovnika (a po posljednjem popisu iz 2007-e godine 410.000) nešto više od pola milijuna Maltežana raseljeno je po svijetu i to najviše u Australiji i na Novom Zelandu te Velikoj Britaniji. A nešto manje u Južnoj Africi i u Kaliforniji - gdje su također došli u doticaj sa Hrvatima sa kojima su na prelazu iz 19-og u 20-o stoljeće zajednički ustanovili centar ribolovne industrije i luku San Pedro, a iz kojeg je danas niknula jedna od najvećih svjetskih komercijalnih luka - "The Port of Los Angeles".

Maltežani su (odnosno njihova trgovačka flota) također i narod koji je, vješto iskoristivši Rat za španjolsko kraljevsko naslijeđe, kolonizirao Gibraltar, a formalno navodeći da to čine u ime Habsburgovaca, to jest njihovog kandidata za španjolski tron, čime su u početku dobili suglasnost lokalnog španjolskog stanovništva za uspostavu javne vlasti na gibraltarskom grebenu, ali su odmah nakon toga zatražili i dobili oružanu zaštitu britansko-nizozemske ratne flote, da bi po okončanju rata Mirovnim ugovorom iz Utrechta Gibraltar trajno pripao Britanskom imperiju. Zanimljivo je da je na temelju te crtice iz povijesti tijekom šezdesetih godina karizmatični borac za nezavisnost malteške države, njen prvi i dugogodišnji premijer (i važan Titov saveznik u projektu nastanka Pokreta nesvrstanih) laburist Dom Mintoff zatražio da u sastav nezavisne Republike Malte uđe i Gibraltar. Takav prijedlog međutim nije naišao na pozitivnu reakciju lokalnog stanovništva na Gibraltaru (koji su i danas najvećim dijelom malteškog podrijetla), iako je španjolski General Francisco Franco bio iskazao zanimanje za isti, te je Doma Mintoffa pozvao da ga posjeti u Madridu, što je on međutim odbio.

Toliko o malteškoj povijesti.

A gdje je Malta danas?

U trenutku pisanja ovog uvodnog posta tri teme dominiraju dinamičnim političkim životom male mediteranske države (dinamičnim i stoga jer u nešto manje od 50 godina malteške nezavisnosti, nacionalni parlament je više od 25 godina funkcionirao u uvjetima bojkota jedne od dvije vodeće političke stranke u zemlji: Laburista i Nacionalista. Izabrani zatupnici oporbe bi jednostavno bojkotirali rad parlamenta kada bi druga stranka bila na vlasti).

1. Privatizacija nacionalne zrakoplovne tvrke Air Malta

2. Prijedlog Vlade da ponudi na prodaju državljanstvo Malte (i Europske Unije) svim zainteresiranim strancima po cijeni od €650.000 po osobi.

3. Inicijativa britanske Vlade da Malta bude domaćin slijedećeg samita predsjednika Vlada i državnih poglavara zajednice naroda britanskog Commonwealtha 2015-e godine.

Predlažem da zainteresirani za rasprave o Malti i njenoj politici krenu sa jednom od ove tri teme i tako pokrenemo diskusiju.

.