Pomozite, filozofija!

[Mr Igor]

inflame kaže:

Sokrat, Platon, Aristotel, Kant, Descartes, Hegel, Nietzsche...

Mnogi su poznati. Uzmi si neki od uvoda u filozofiju i čitaj.

Preporučio bih ti da si posudiš Atlas filozofije.

U knjižnici ili knjižari?

Hvala na savjetu.

[omen4k]

astifan kaže:

Počeh s učenjem logike (srednjoškolski program) i imam pitanje

Tek sam na početku gradiva, točnije prošao uvod i zanima me da li postoji razlika između termina "premisa" i "pretpostavka" ? Po mojoj početničkoj "logici" premisa bi bila misao (sud) s kojeg zaključujemo na konkluziju, a termin "pretpostavka" ne označava misao već nešto u stvarnosti, a što je preduvjet nečeg drugog, mora nužno biti, da bi bilo ovo drugo.

S obzirom na vlastitu razinu (ne)znanja molio bih pojednostavljen odgovor, ako je uopće moguć.

Premisa - baza logickog procesa, na temelju koje se generira zakljucak.

Pretpostavka - zamisljena opcija bez cvrstih premisa, cijom analizom validnosti se omogucuje razmatranje novih i postojecih premisa te mogucih zakljucaka.

Pogreske u logickom procesu desavaju se kada se pretpostavka interpretira kao cvrsta premisa, kada se zakljucak zamijeni pretpostavkom i kada se ne uvazavaju pretpostavke koje dopustaju objektivniji uvid u koristene premise.

[Doll Fetish]

Može li mi tko od vas pametnića rastumačiti New sincerity? Pročitala sam na internetu što piše o tom, ali nisam baš sigurna da kužim 100% pošto se svašta u to gura. Postoji li odgovarajući prijevod za to na našem jeziku?

[drasko2002]

Davno sam procitao o tim poznatim ljudima (mislim da se radilo o filozofu il izumitelju) koji je mogao izrecitirati bibliju unatrag. Zna li itko o kome se radi?

[La Baba yaga]

Zanima me dali ima ko iskustva sa čitanjem Gajo Perkovića? Konkretno me zanima Prolegomena za kritiku Heideggera?

[astifan]

Može li mi netko objasniti razliku kvantificiranog i nekvanticiranog pojma. Čitam u Logici od Gaje Petrovića, ali nije mi se baš razbistrilo. Tnx

[croatish7]

astifan kaže:

Može li mi netko objasniti razliku kvantificiranog i nekvanticiranog pojma. Čitam u Logici od Gaje Petrovića, ali nije mi se baš razbistrilo. Tnx

razmišljam.... određeni i neodređeni pojmovi...

[kos13]

astifan kaže:

Može li mi netko objasniti razliku kvantificiranog i nekvanticiranog pojma. Čitam u Logici od Gaje Petrovića, ali nije mi se baš razbistrilo. Tnx

kvantificiran - mjerljiv može se iskazati nekom mjerom, brojevima npr 10 jabuka
nekvatciran pojam tipa rijec pojam duhovnost filozofija ne moze se nekom mjerom stvari obuhvatiti niti pridodati atributima

Naravno to je samo moje skromno laičko misljenje

[Jednostavko]

astifan kaže:

Može li mi netko objasniti razliku kvantificiranog i nekvanticiranog pojma. Čitam u Logici od Gaje Petrovića, ali nije mi se baš razbistrilo. Tnx

Nekvantificirani pojmovi su oni pojmovi koji u sudu nemaju definiran opseg, npr. pojam čovjeka u sudu "Ljudi su razumni", ali kad bismo rekli "Svi ljudi su razumni" ili "Neki ljudi su razumni" ili "Sokrat je razuman", onda bismo imali kvantificiran pojam čovjeka (univerzalan, partikularan, singularan).

[vild]

Bok svima,
kao temu za seminarski rad na prvoj godini diplomskog studija, predmet historija filozofije, izabrala sam kritiku metafizike subjektiviteta.
Studiram vanredno u Sarajevu, a živim i radim u Puli, pa sam van tokova predavanja.
Znam da je u centru predavanja njemački idealizam i da se Kant uzima kao zasnivač metafizike subjektiviteta. Mučim se s pronalskom literature vezane uz ovu temu. Takodjer ne znam na koji pravac ili koje filozofe se primarno orijentirati.
U kakvoj je vezi Hegel sa metafizikom subjektiviteta? S obzirom na objektivnost duha, čini mi se da je prevazilazi.
Razmišljam o hermeneutici kao kritici te metafizike, te o Nietzscheu i Heideggeru.

Svaka sugestija je dobrodošla

[nitko drugi]

Preporučio bih u vezi s time kratku knjižicu W. Schultz, Bog novovjekovne metafizike.

[Sigmund]

Predlažem zbornik: Hegel’s theory of the subject. Urednik: David Gray Carlson.
PALGRAVE MACMILLAN. 2005.
A ako mi pošalješ svoju e-mail adresu, mogu ti knjigu i poslati (ima samo 580 Kb).

[vild]

On it!
Hvala puno.

[vild]

However, since a given determination has its self-identity only in the face of limitation via otherness, in order for this identity to be self-constituted otherness must itself be negated, a negation of the negation. This second negation does not abolish otherness but, on the contrary, incorporates it as a moment along with the original positive side of the initial determination such that we now have a relation of self-limitation or self-determination. (Logik I, 144-147; 157-159) Thus, in the category of Being-for-self we have the logical structure of self-relation (reflection-into-self) as a fundamental feature of reality considered absolutely... In Being-for-self the reflexivity of all the logical categories is given explicit expression, along with the idea that determination via negation is ultimately a matter of self-determination. (Kant, Hegel and the Possibility of a Speculative Logic by David A. Duquette)

Mučim se da shvatim pojmove pojma, subjekta...
Zasto dolazi do negacije negacije, i zasto je to samodeterminacija?

[nitko drugi]

Evo jedan primjer, meni se čini zgodan: http://kultivisise.rs/hegel-i-kontradiktornost-ljubavi/

[vild]

Aha, ali i tamo kaže da ideja (pojam?) mora proći kroz fazu negacije, da bi se vratila samoj sebi. Zašto mora? Možda zato, ako je određena nečim drugačijim, mora i to drugo nekako odrediti da bi spoznala šta je ona. Ali kako kad je to drugo -drugo? Jest drugo nje same, ali sta to znači?Je li ovo momenat prelaska na subjektivnu logiku?

[Sigmund]

vild kaže:

Aha, ali i tamo kaže da ideja (pojam?) mora proći kroz fazu negacije, da bi se vratila samoj sebi. Zašto mora? Možda zato, ako je određena nečim drugačijim, mora i to drugo nekako odrediti da bi spoznala šta je ona. Ali kako kad je to drugo -drugo? Jest drugo nje same, ali sta to znači?Je li ovo momenat prelaska na subjektivnu logiku?

Svaka determinacija je negacija. Ako je sve (nešto, bilo što) određeno drugim (onim što nije ono samo), onda to znači da je određeno vlastitom negacijom. Dakle sve se mora reflektirati u onom drugom, pa se onda vratiti sebi. Drugim riječima, nemoguć je identitet bez razlike. Kad bi bio moguć identitet bez razlike (bez drugog, ili negacije), onda bi on bio ili puka prazna tautologija, ili pak nešto pozitivno (vječno, nepromjenjivo i apsolutno - tj. ovisno samo i isključivo o samom sebi. A nemoguće je zamisliti nešto takvo.). Zato Hegel kaže da je svaki pojam jedinstvo sebe (univerzalnog), drugog (partikularnog) i jedinstva sebe i drugog (individualnog). Taj odnos je bitno dijalektički odnos i zove se "esencijalna relacija". I da, kad dođeš do pojma, odnosno kad esencija prelazi u pojam, to je zapravo tranzicija iz objektivne u subjektivnu logiku.

[Rorion]

Piše da je Sokrat kvario atensku mladež, i da je zbog toga osuđen na smrt, te primoran da ispije vrč čaja od maka i kukute.
Da li je to istina, ili samo legenda ?

[inflame]

živa istina

[Nea--]

Rorion kaže:

Piše da je Sokrat kvario atensku mladež, i da je zbog toga osuđen na smrt, te primoran da ispije vrč čaja od maka i kukute.
Da li je to istina, ili samo legenda ?

Tri Atenjana (pjesnik Melet, političar Anit i govornik Likon) optužili su Sokrata da je "pokvario atensko društveno tkivo i mladiće okrenuo protiv očeva" i za njegovo smaknuće je glasalo 360 od 500 članova porote.

Tijekom suđenja ponuđeno mu je da se odrekne svoje filozofije, što je on prkosno odbio:
"... dok god ima u meni daha i snage, neću se okaniti filozofije niti ću prestati nagovarati vas i dokazivati svakome na koga se već od vas namjerim /.../ ..i puštali me ili ne puštali, ja neću drugo raditi, ni ako mi je više puta umrijeti"

Plutarh govori da je Atena žalila za Sokratovom smrću i da su zamrzili njegove tužitelje tako da su se "odbili s njima kupati te su ih društveno izopćili" pa su se ovi iz očaja na kraju objesili.
Diodor pak tvrdi da ih je atenski puk linčovao, dok Diogen Laertije izvještava da je grad ubrzo nakon Sokratove smrti Meleta osudio na smrt, prognao Anita i Likona, te Sokratu podigao skupocjen brončani kip, koji je izradio veliki Lizip"


.