Koliko je filozofija korisna?

[SaintJimmy]

Mislite li da je filozofija korisna ili beskorisna, ako ovo prvo, koliko? Jesu li filozofi bili pametni ljudi ili im je samo bilo jako dosadno (naravno, ne svi, ima iznimaka)?

[schmokljan]

Korisna u odnosu na što?

Treba ju staviti u odnos s nekim drugim rezultatom ljudskog promišljanja. Kotač ili filozofija, recimo. No i sam kotač je filozofija. Filozofija u pokretu, kako sam kotač definirao na jednom skupu filozofa, na jal manje dovitljivih, a to su gotovo svi, ako smijem napomenuti.

Stoga, kako nam sam kotač ukazuje, filozofija je korisna ako drugim produktim ljudskog promišljanja daje viši smisao. No sama po sebi i za sebe rezultira u hipertrofiranja ideja, što će reći da završava kao intelektualno opravdanje totalitarnih sustava.
Nije to lijepo.

[vamvam]

schmokljan kaže:

Korisna u odnosu na što?

Treba ju staviti u odnos s nekim drugim rezultatom ljudskog promišljanja.

Ne bih se baš složio da se to određuje uspoređivanjem. Pitanje je bilo da li je filozofija korisna, a ne da li je korisnija od nećeg drugog. To je kao da te pitam jel tvoj auto crven, a ti odgovoriš "crven u odnosu na što?".

Filozofija se bavi traženjem odgovora na neka pitanja. Ako znaš postaviti pravo pitanje i ako koristeći filozofiju pronađeš dobar odgovor, onda je filozofija korisna. Ako to ne uspiješ, nije ti filozofija kriva.

[Sharxtreme]

Ako znaš postaviti pravo pitanje..

E to je to, Konfucije je to ostavio.. Tko ne zna postaviti pravo pitanje, nikad nece naci odgovor.

[spiritual beggar]

vamvam kaže:

Ako znaš postaviti pravo pitanje i ako koristeći filozofiju pronađeš dobar odgovor, onda je filozofija korisna. Ako to ne uspiješ, nije ti filozofija kriva.

Sva suština FILOZOFIJE je u ovome citatu.

[Magičar]

Izlišno je govoriti o korisnosti ili nekorisnosti filozofije. Ona se nije pojavila da bi čovjeku omogućila nekakav vlastiti probitak već kao čisto čuđenje u svijetu...

Ipak, ne mogu ne spomenuti stav koji negira prethodni, stav Diogena iz Sinope koji, kad su ga pitali zašto mu služi filozofija, odgovorio: "Da budem spreman na svakojake udarce sudbine". Tu mi se nalazi jedina prihvatljiva korisnost filozofije...

[nitko drugi]

Najprije treba upitati: što uopće znači da je nešto korisno?

Kad se nađe odgovor, vidi se da on najčešće ima oblik: neko A je korisno zbog nekog B.

Ako onda pitamo: ali, je li to B korisno?, onda je moguć daljnji odgovor: B je korisno zbog C, itd. To A, B, C,... ide u beskonačnost, ili ide u krug, ili negdje završava. Ako završava, to znači da ima neko Z koje je korisno samo zbog sebe.

Sva tri odgovora su zanimljiva, ali meni je najzanimljiviji onaj zadnji. Ako ima tog Z, onda je očito korisno spoznati što je to Z, što je to ''korisno'' samo po sebi, što je ono čemu težimo.

Cijelo to razmatranje je, naravno, filosofiranje, i u tom smislu je korisno.

[nitko drugi]

Isto to što sam napisao gore ovdje je opširnije izvedeno u jednom pokušaju dialoga.

[Daniel.N]

Recimo ako imaš milijun kuna, i trebaš dio dati u medicinu, dio u matematiku, dio u jezike, dio u ceste, itd itd koliko ćeš dati filozofiji?

[planinar]

Daniel.N kaže:

Recimo ako imaš milijun kuna, i trebaš dio dati u medicinu, dio u matematiku, dio u jezike, dio u ceste, itd itd koliko ćeš dati filozofiji?

Pa (uvijek se sjetim da su me učili da s "pa" ne počinjem rečenicu), filozofija je u podlozi, ideji svega što si nabrojio. I u novcu - npr. netko se zamislio (prije nego se sjetio vrijednost nekog dobra konvertirati u novac) u čemu je vrijednost nekom dobru? - u potražnji za tim dobrom - i, u redu, onda ćemo se dogovoriti da je potražnja za određenom mjerom novca jednaka potražnji za dobrom koje taj novac tako može zamijeniti...

[servantes]

Daniel.N kaže:

Recimo ako imaš milijun kuna, i trebaš dio dati u medicinu, dio u matematiku, dio u jezike, dio u ceste, itd itd koliko ćeš dati filozofiji?

Što će filozofiji novci?
Možda da bi filozof imao za svoje primarne potrebe, ali za to mu ne treba milijun kuna.
Filozofija je kao i umjetnost, ona wildeovski, u potpunosti beskorisna. Da ne citiram, jedan vrlo lijep uvod u Sliku Doriana Graya.
Korisnost pretpostavlja zaokruženost i završenost, a to je, mišljenja sam, karakteristika svega onoga što nije filozofija.

[Daniel.N]

planinar kaže:

netko se zamislio (prije nego se sjetio vrijednost nekog dobra konvertirati u novac) u čemu je vrijednost nekom dobru? - u potražnji za tim dobrom

Ne baš, ako ideš stvoriti nešto novo ne znaš kolika će biti potražnja za njom unaprijed, a možda ćeš je i dijeliti "besplatno" (tipa cjepivo)

[planinar]

Pustimo sad teoriju kako se formira cijena nečeg, nije tema, bitno je da netko predviđa da za nečim postoji potražnja.
No, filozofski, da bi nastao novac kao praktično rješenje, netko se zapitao "što je to vrijednost? (roba, dobara općenito)", u čemu se sastoji?

Isto tako, može se govoriti je li nešto korisno ili nije u praktičnom smislu (iz čega filozofija ispada iz fokusa), ali se zato filozofski prije toga možemo zapitati "što je to korisnost?" i na taj način utjecati i na pitanje - je li ovo ili ono korisno.

[Sonny Crockett]

Ja bi odvojio filozofiju koja ima prakticnu primjenu od filozofije pretakanja iz supljeg u prazno. Takodjer, bilo kakvu institucionalizaciju smatram tek formalnim pokricem za davanje kredibiliteta necemu sto ne bi trebalo poznavati granice niti ladice.

[SaintJimmy]

Sharxtreme kaže:

E to je to, Konfucije je to ostavio.. Tko ne zna postaviti pravo pitanje, nikad nece naci odgovor.

Nema glupih pitanja, samo glupih odgovora kao tvoj. Ako nemaš šta za reći, šuti.

[dtomas]

SaintJimmy kaže:

Mislite li da je filozofija korisna ili beskorisna, ako ovo prvo, koliko? Jesu li filozofi bili pametni ljudi ili im je samo bilo jako dosadno (naravno, ne svi, ima iznimaka)?

korisna je onima koji razumiju zaključke filozofskih razmišljanja ili se barem
istinski trude razumijeti... Filozofi su očito i još su uvijek u mogućnosti vidjeti jasnije kako svijet funkcionira, a ta otkrića mogu (ponovno) koristiti samo onim osobama koje mogu razumijeti te zaključke.

Na žalost, najčešće se dogodi kako mnoge filozofske misli, logički zaključci i objašnjenja običnom puku dođu kao svinjama biseri > ne mogu ili naprosto ne žele biti osvješteni.

Pitaš koliko je filozofija korisna?? Pa onoliko koliko dobro razumiješ iznesene opservacije dotičnih filozofa! Ako ništa pod milim B ne kužiš, onda ti je posve beskorisna iako, onoj osobi koja se raspameti nad nekom misli može biti beskrajno korisna.

[Fulgozi]

Filozofija je za intelektualce otprilike ono što je religija za narod... opijum... ili smisao života... Zapravo je i dosadno što su uloge tako strogo podijeljene još od feudalnih vremena, kad su fratri bili intelektualci i prepisivali vjerske knjige za vjernike iz naroda, a da ni sami nisu vjerovali 5% od onoga što su pisali. Mao-ce Tung je imao jednu zgodnu ideju: intelektualce na rižina polja pa da vidiš kako će odmah vidjeti svoga Boga (u ovom slučaju to je Veliki Vođa) pa će mu se i pomoliti, a radnike na sveučilišta i u poeziju pa će i oni silom prilika razviti neku filozofiju. I to Maoističko-lenjinističku. Jer filozofija je i statusno pitanje, po njoj se ljudi prepoznaju i dijele isto kao što ni u narodu nije zgodno biti ateist ako nisi intelektualac... A i ne možeš biti neki intelektualac od formata ako ne filozofiraš, ako si ono prosto seljački samo zdravog razuma, ništa te ne muči, jedeš sir i vrhnje, a i meso jer nisi valjda životinja da se boriš za životinjska prava, nisi angažiran ili aktivist, fućka ti se za sve...

[dtomas]

Fulgozi kaže:

Filozofija je za intelektualce otprilike ono što je religija za narod... opijum... ili smisao života... Zapravo je i dosadno što su uloge tako strogo podijeljene još od feudalnih vremena, kad su fratri bili intelektualci i prepisivali vjerske knjige za vjernike iz naroda, a da ni sami nisu vjerovali 5% od onoga što su pisali. Mao-ce Tung je imao jednu zgodnu ideju: intelektualce na rižina polja pa da vidiš kako će odmah vidjeti svoga Boga (u ovom slučaju to je Veliki Vođa) pa će mu se i pomoliti, a radnike na sveučilišta i u poeziju pa će i oni silom prilika razviti neku filozofiju. I to Maoističko-lenjinističku. Jer filozofija je i statusno pitanje, po njoj se ljudi prepoznaju i dijele isto kao što ni u narodu nije zgodno biti ateist ako nisi intelektualac... A i ne možeš biti neki intelektualac od formata ako ne filozofiraš, ako si ono prosto seljački samo zdravog razuma, ništa te ne muči, jedeš sir i vrhnje, a i meso jer nisi valjda životinja da se boriš za životinjska prava, nisi angažiran ili aktivist, fućka ti se za sve...

što si ti sve natipkao ovđeee

pa vidiš, ako zagovaraš Maov model onda bih ti ja podario da ti oni kojima je 'magarac prdnuo u uho' (oni koji nemaju sluha), skladaju glazbu od sutra pa do vječnosti! Prema tome, nek oni koji nemaju pojma što je to BWR sjednu za konzolu NE Krško, a oni koji su fantastični u poeziji nek idu posijati u Slavoniju nešto što će nahraniti ljude. Hoće li znati uopće da trebaju posijati pšenicu, saznali bismo prije il kasnije, ali... uz koliku štetu!?

Filozofija je za intelektualce kao religija za narod?

Ne, oprosti, ja to ne kopčam jer najčešće filozofiju 'stvaraju' upravo intelektualci, ljudi koji imaju ispravan CPU i puuuuno puuuno RAM-a, ogroman HDD i fantastične multimedijalne senzore .

Narod kada se utopi u religiji, odbacuje svoja zapažanja, mogućnosti razvoja koje mu omogućuje sav taj fantastični 'hardver'. Šteta je što taj isti narod ne može shvatiti i iskoristiti saznanja intektualaca, filozofa pa tu najbolje vrijedi stara izreka: "margaritas ante porcos"...

[Fulgozi]

dtomas kaže:

što si ti sve natipkao ovđeee

pa vidiš, ako zagovaraš Maov model onda bih ti ja podario da ti oni kojima je 'magarac prdnuo u uho' (oni koji nemaju sluha), skladaju glazbu od sutra pa do vječnosti! Prema tome, nek oni koji nemaju pojma što je to BWR sjednu za konzolu NE Krško, a oni koji su fantastični u poeziji nek idu posijati u Slavoniju nešto što će nahraniti ljude. Hoće li znati uopće da trebaju posijati pšenicu, saznali bismo prije il kasnije, ali... uz koliku štetu!?

Filozofija je za intelektualce kao religija za narod?

Ne, oprosti, ja to ne kopčam jer najčešće filozofiju 'stvaraju' upravo intelektualci, ljudi koji imaju ispravan CPU i puuuuno puuuno RAM-a, ogroman HDD i fantastične multimedijalne senzore .

Narod kada se utopi u religiji, odbacuje svoja zapažanja, mogućnosti razvoja koje mu omogućuje sav taj fantastični 'hardver'. Šteta je što taj isti narod ne može shvatiti i iskoristiti saznanja intektualaca, filozofa pa tu najbolje vrijedi stara izreka: "margaritas ante porcos"...

Ma ne kužiš... filozofija bi bila korisna kad bi postigla da narod živi bolje. Narod nikada sam od sebe neće primijeniti takvu korisnu filozofiju, jer je narod. Šljaka da bi živio, a živi teško, pa se utječe religiji da se nekako motivira jer drukčije ne može. I intelektualac kad mora naporno šljakati postane religiozan ili se kokne. No kad se oslobodi rada, zaboravi da bi mogao narodu pomoći da živi bolje, nego umjesto toga stvara neku filozofiju da motivira sebe, jer se zapravo sam sebi gadi. A ne da mu se izrabljivati narod jer je i to naporno.

[dtomas]

Fulgozi kaže:

Ma ne kužiš... filozofija bi bila korisna kad bi postigla da narod živi bolje. Narod nikada sam od sebe neće primijeniti takvu korisnu filozofiju, jer je narod. Šljaka da bi živio, a živi teško, pa se utječe religiji da se nekako motivira jer drukčije ne može. I intelektualac kad mora naporno šljakati postane religiozan ili se kokne. No kad se oslobodi rada, zaboravi da bi mogao narodu pomoći da živi bolje, nego umjesto toga stvara neku filozofiju da motivira sebe, jer se zapravo sam sebi gadi. A ne da mu se izrabljivati narod jer je i to naporno.

hehe

meni se čini kako su filozofi frustrirani činjenicom što još uvijek postoje NEPISMENI iako živimo u 2011 godini Mislim kako filozofi koji sve jasno vide i to obznane u nekoj knjizi naprosto bivaju isftustrirani što mlade fejs generacije nemaju kapacitet čitanja veći od 3 riječi u 2 reda i zbog toga se (filozofi) koknu

Zapravo, nakon spoznaje kako narod ne koristi što mu je bog dao (CPU i ostalo), filozofu ni ne preostaje drugo nego se povući u svoj svijet.