Židovstvo - 1000 zašto, 1000 zato

[livni]

Guns of Brixton kaže:

Simpatični su mi njihovi stari, mudri rabini sa sivim bradama, zulufima i crnim šeširima. Stvarno djeluju dostojanstveno i cool.

To su aškenaški rabini, sefardski imaju nešto drukčiji stajling

vn37 kaže:

Treba razlikovati ortodoksne od ultraortodoksnih Židova. Kao pravilo, konverzija na ortodoksno židovstvo se jedina priznaje kao osnova za pravo na aliju (zakon povratka u Izrael i automatsko stjecanje državljanstva). Konvertiti na konzervativno ili reformističko židovstvo nemaju pravo na automatsko dobivanje državljanstva. Ultraortodoksni pravci židovstva su priča za sebe. Neki od njih čak ne priznaju državu Izrael i odbijaju pričati na hebrejskom jeziku.

Sama konverzija na ortodoksno židovstvo je dugotrajan proces kojim se objašnjava potencijalnom preobraćeniku što znači biti Židov (npr., preuzimanje pridržavanja 613 naredbi umjesto 10 koje su određene za Noinu djecu). Rabin na početku treba preobraćenika 3 puta odbiti te mu tako dati vremena da razmisli. Po onome što sam ja čuo, najbliži gradovi gdje se mogla provesti konverzija su Budimpešta, Beč i Milano.

7 je zapovijedi za Noine sinove, ne 10. Podjela na ultraortodoksne, ortodoksne, konzervativne, reformne... nije izvorno židovska podjela. Tako se označavaju aškenaške grupe, kod sefarda i istočnih zajednica takve podjele nema. "Reformni" pokret je ionako mrtav, "konzervativni" je sve bliže "ortodoksnom", a što bi bili "ultraortodoksi" to je potpuno nejasno. Uglavom tako "krste" haside, često bez razloga.

Rabin Bet Israela - Kotel DaDon ima dozvolu Glavnog rabinata za konverzije.

[livni]

vn37 kaže:

U judaizmu su svi ti pravci, od ultraortodoksnih do reformističkih, svejedno dijelovi judaizma i cilj im je živjeti prema božjim zapovjedima. Ultraortodoksni vjeruju da Izrael ne može stvoriti čovjek, već samo bog, i zbog toga ne priznaju ovaj Izrael. Kao takvi, ne služe vojsku (iako se to sada pokušava promijeniti), ne govore hebrejski jezik, a neki su išli i u posjetu Ahmadinedžadu.

Uz ogradu da mi nikad nije jasno što su "ultraortodoksi" ne treba brkati. To što nekolicina, uglavnom hasidskih, pokreta (npr.. Satmar) ne priznaju Izrael, ne znači da najveći dio "ortodoksnih" i "ultraortodoksnih" dijeli ta stanovišta. Sigurno bi rabina Ovadju Josefa svrstali u "ultraortodokse", a čovjek osnovao Šas, stranku koja ima svoje zastupnike u Knesetu.

bubi mir kaže:

Kojem pravcu pripadaju nasi rabini u ZG?Dva su zar ne?Zasto ni jedan ne vrsi konverziju?Jel za to moraju biti posebno osposobljeni(ne znam kako bi se bolje izrazio)?

Rav DaDon može vršiti konverziju. Jedino što na samom kraju potencijalni konvertit odgovara na pitanja bet din-u (rabinskom sudu) pa onda moraju doći još dva

Guns of Brixton kaže:

תודה לך

Toda raba -> hebrejski, to šta si ti reka zvuči kao jidiš i mislim da ga nećeš trebat učit

Ne piše ti gore "toda raba" - puno hvala/velika hvala (תודה רבה), nego "toda lekha" (ili "toda lakh"; ovisno o rodu) - hvala tebi.

[California]

livni kaže:

Uz ogradu da mi nikad nije jasno što su "ultraortodoksi" ne treba brkati. To što nekolicina, uglavnom hasidskih, pokreta (npr.. Satmar) ne priznaju Izrael, ne znači da najveći dio "ortodoksnih" i "ultraortodoksnih" dijeli ta stanovišta. Sigurno bi rabina Ovadju Josefa svrstali u "ultraortodokse", a čovjek osnovao Šas, stranku koja ima svoje zastupnike u Knesetu.

Mozes li uktarko objasniti tu podjelu? Ultraortodoksni su s kovrcama, kaj ne? Pod sto spadaju hrvatski Zidovi?

Zasto neki Zidovi ne priznaju Izrael?

[bubi mir]

livni kaže:

Rav DaDon može vršiti konverziju. Jedino što na samom kraju potencijalni konvertit odgovara na pitanja bet din-u (rabinskom sudu) pa onda moraju doći još dva

Hvala na odgovoru.
Koliko sam uspio pohvatati konverzija u slucaju da je jedan od supruznika Zidov krace traje i kandidata se manje strogo promatra?
Jel to zato sto se to smatra dovoljno jakim razlogom?
Sto je sa nekim izjavama da se konverzije u buduce uopce nece moci vrsiti u dijaspori tj. priznavat ce se samo one izvrsene u Izraelu?

[livni]

California kaže:

Mozes li uktarko objasniti tu podjelu? Ultraortodoksni su s kovrcama, kaj ne? Pod sto spadaju hrvatski Zidovi?

Zasto neki Zidovi ne priznaju Izrael?

Ukratko: ortodoksni se mogu podijeliti (uz ogradu da su meni te podjele smiješene i čudne) na: neoortodoksne i haredi (ultraortodoksne). U haredi bi spadali hasidi, nehasidski ultraortodoksi (litvaks, mitnagdim,...), sefardski ultraortodoksi (mada kod Sefarda nema te podjele pa je čudno, ali neki tako označavaju). "Kovrče" (pe'ot) nose uglavnom hasidi, pa jemenski Židovi (oni ih zovu simanim), dakle ne nose ih svi ultraortodoksi.

Hrvatski Židovi koji su vjernici bi uglavnom bili neoortodoksi.

Izrael ne priznaju neke hasidske grupe (ne sve) koje su zbog dugog života u kršćanskom okruženju pokupile neka kršćanska shvaćanja pa imaju neka čudna, nežidovska, shvaćanja o mesiji. U svakom slučaju to nije mainstream judaizam.

[livni]

bubi mir kaže:

Hvala na odgovoru.
Koliko sam uspio pohvatati konverzija u slucaju da je jedan od supruznika Zidov krace traje i kandidata se manje strogo promatra?
Jel to zato sto se to smatra dovoljno jakim razlogom?
Sto je sa nekim izjavama da se konverzije u buduce uopce nece moci vrsiti u dijaspori tj. priznavat ce se samo one izvrsene u Izraelu?

Teško je tako uopćeno govoriti, koliko će trajati konverzija. To prvenstveno ovisi o samom potencijalnom konvertitu.

Teško pitanje, Glavni rabinat u Izraelu po židovskom pravu, tj. sudovi glavnog rabinata, su niži sudovi kao i bilo koji rabinski sud u dijaspori, tj. istog su ranga, tako da bi takva odluka mogla imati utjecaja na eventualne pokušaje imigracije konvertita u Izrael, ali u načelu ako je konverzija učinjena po židovskom pravu, ne bi smjela utjecati na njihov status kao Židova... Teško pitanje!

[Guns of Brixton]

livni kaže:

Ne piše ti gore "toda raba" - puno hvala/velika hvala (תודה רבה), nego "toda lekha" (ili "toda lakh"; ovisno o rodu) - hvala tebi.

Šta reć.... הרחפת שלי מלאה בצלופחים
Imam jedno pitanje: ima li smisla učit hebrejski i od početka zanemarit nikkud, jer ionako nema puno koristi od njega kasnije? Umjesto nikkuda imam audio?
Ove lekcije se rade bez i čini mi se da ima smisla.

[livni]

Guns of Brixton kaže:

Šta reć.... הרחפת שלי מלאה בצלופחים
Imam jedno pitanje: ima li smisla učit hebrejski i od početka zanemarit nikkud, jer ionako nema puno koristi od njega kasnije? Umjesto nikkuda imam audio?
Ove lekcije se rade bez i čini mi se da ima smisla.

Ne znam koliko smisla ima potpuno zanemariti nikudaciju, ali bolje je što prije se navikavati na tekst bez nikudacije. Poznavati nikudaciju znači s vremenom "uhvatiti" šprance po kojima se pojedini oblici ponašaju. Opet, oslanjati se samo na nikudaciju znači ne razmišljati pa na kraju nisi u stanju čitati bez. Naravno, to ne znači da u svakom trenutku čovjek mora znati koji nikud ide gdje, to ne znaju ni izvorni govornici. Kad je potrebno čovjek pogleda. Ide li u nekoj riječi patah ili kamac... nije velika greška ako se ne zna, bitno da izgovoriš "a". Uglavnom, preporučujem neki međupristup Ne zanemaruj nikud tamo gdje je bitno u gramatičkom smislu, ili tamo gdje postoji jasno pravilo koje će ti pomoći da i druge slične primjere izgovoriš ispravno, ali isto tako nemoj se dovesti u situaciju da ovisiš o nikudaciji.

Ne znam ima li ti ovo smisla? Mogu na primjerima pokazati što mislim

[Guns of Brixton]

livni kaže:

Ne zanemaruj nikud tamo gdje je bitno u gramatičkom smislu, ili tamo gdje postoji jasno pravilo koje će ti pomoći da i druge slične primjere izgovoriš ispravno, ali isto tako nemoj se dovesti u situaciju da ovisiš o nikudaciji.

Ne znam ima li ti ovo smisla? Mogu na primjerima pokazati što mislim

Može, ako ti nije problem-neki tipičan primjer i hvala puno na odgovoru!
P.S.
Trenutno imam problem sa previše materijala koje sam poskidala s neta-toliko različitih pristupa pa ne znam odakle je najbolje krenit. Ima li neka ultimativno dobra gramatika sa vježbama, za početnike, koju bi moga preporučit? Nešto kao one Headway knjižice za engleski po kojima se radilo u srednjim školama (ili bolje, nije problem ako je i bolje ).

תודה רבה

[livni]

Guns of Brixton kaže:

Može, ako ti nije problem-neki tipičan primjer i hvala puno na odgovoru!
P.S.
Trenutno imam problem sa previše materijala koje sam poskidala s neta-toliko različitih pristupa pa ne znam odakle je najbolje krenit. Ima li neka ultimativno dobra gramatika sa vježbama, za početnike, koju bi moga preporučit? Nešto kao one Headway knjižice za engleski po kojima se radilo u srednjim školama (ili bolje, nije problem ako je i bolje ).

תודה רבה

Evo primjer; imaš neke "nepravilne" (da ne ulazim u detalje) glagole koji se u prezentu muškog roda jednine, i u prošlom vremenu, 3. licu muškog roda jednine razlikuju samo po tome imaju li kamac ili patah. Izgovaraju se isto! Da se ideš zamarati i pamtiti kad dođe koji nikud u ovom slučaju baš i nema smisla (osim ako ćeš se baviti jezikom kao stručnjak).
To je jedna situacija.
Evo druge:
לנשקות, בירושלים, ויהודה

ako znaš da ispod prvog slova svake od ove riječi dolazi vokalno šva (jehuda, jerušalajim, nešikot), a vokalno šva bi trebalo doći i ispod upotrijebljenih prijedloga i veznika (ve-, be-, le-), pa ako znaš da ne mogu doći dva vokalna šva jedan iza drugoga, onda ćeš zapamtiti i bit će ti jasno zašto se gornji primjeri izgovaraju: linšikot (a ne lenešikot), birušalajim (a ne bejerušalajim) i vihuda (a ne vejehuda). Istini za volju dobar dio izvornih govornika to će zanemariti, pa krivo izgovarati onako kako je u zagradama. U svakom slučaju ovdje pomaže znati koji nikud ide i koja su pravila.

Eto, plastično na dva primjera.

Što se drugog pitanja tiče: Ne skupljaj previše materijala. Uzmi jednu knjigu, prođi ju i nauči. Onda idi dalje. Inače si radiš zbrku. Ovdje imaš knjige alef, bet i gimel (Ivrit min hahathala), imaš čak i audio zapise. Skini si fino knjigu alef, audio zapise, kreni redom i uživaj. Knjige su moderne (imaš i internet, i fax i sl. novovjeke pojave), zanimljivi tekstovi, dobre vježbe.

http://hebrejski.org.rs/kursevi-besplatni

[Guns of Brixton]

livni kaže:

Evo primjer; imaš neke "nepravilne" (da ne ulazim u detalje) glagole koji se u prezentu muškog roda jednine, i u prošlom vremenu, 3. licu muškog roda jednine razlikuju samo po tome imaju li kamac ili patah. Izgovaraju se isto! Da se ideš zamarati i pamtiti kad dođe koji nikud u ovom slučaju baš i nema smisla (osim ako ćeš se baviti jezikom kao stručnjak).
To je jedna situacija.
Evo druge:
לנשקות, בירושלים, ויהודה

ako znaš da ispod prvog slova svake od ove riječi dolazi vokalno šva (jehuda, jerušalajim, nešikot), a vokalno šva bi trebalo doći i ispod upotrijebljenih prijedloga i veznika (ve-, be-, le-), pa ako znaš da ne mogu doći dva vokalna šva jedan iza drugoga, onda ćeš zapamtiti i bit će ti jasno zašto se gornji primjeri izgovaraju: linšikot (a ne lenešikot), birušalajim (a ne bejerušalajim) i vihuda (a ne vejehuda). Istini za volju dobar dio izvornih govornika to će zanemariti, pa krivo izgovarati onako kako je u zagradama. U svakom slučaju ovdje pomaže znati koji nikud ide i koja su pravila.

Eto, plastično na dva primjera.

Šta se drugog primjera tiče-znam samo za ve- (i) ali dovoljno je i to da mi bude jasno šta želiš reć. Radit ću pod pretpostavkom da je nikkud jedna od onih stvari koje prvo treba naučit da bi ih se moglo zaboravit.

Što se drugog pitanja tiče: Ne skupljaj previše materijala. Uzmi jednu knjigu, prođi ju i nauči. Onda idi dalje. Inače si radiš zbrku. Ovdje imaš knjige alef, bet i gimel (Ivrit min hahathala), imaš čak i audio zapise. Skini si fino knjigu alef, audio zapise, kreni redom i uživaj. Knjige su moderne (imaš i internet, i fax i sl. novovjeke pojave), zanimljivi tekstovi, dobre vježbe.

http://hebrejski.org.rs/kursevi-besplatni

Ovaj link je odličan, prošla sam prvu lekciju, fokusirat ću se na ovo i krećem ispočetka s ovim pristupom
(Je da je onaj prof neobično mrk i ozbiljan, ali šta sad! Uči se, nije tu da bi anegdote priča.)
Podcasti koje sam slušala su ok za kasnije doradit konverzaciju ali bez ovih temelja brzo bi došla do granice i dalje ne bi išlo. Hvala

[livni]

Guns of Brixton kaže:

Ovaj link je odličan, prošla sam prvu lekciju, fokusirat ću se na ovo i krećem ispočetka s ovim pristupom
(Je da je onaj prof neobično mrk i ozbiljan, ali šta sad! Uči se, nije tu da bi anegdote priča.)
Podcasti koje sam slušala su ok za kasnije doradit konverzaciju ali bez ovih temelja brzo bi došla do granice i dalje ne bi išlo. Hvala

Moj ti je savjet, da ne slušaš ta predavanja, osim ako ne naginješ mazohizmu. Lik ide previše u detalje, pa se rasipa okolo, skače s teme na temu, pravi pauze jer se i sam pogubi... Za krepat od dosade. Dovoljna ti je knjiga + audio zapisi za knjigu. Samo prati knjigu, i obavezno radi vježbe. Ako gdje zapneš s vježbama javi se na pp.

[vn37]

Imao sam prilike učiti hebrejski u Židovskoj općini Zagreb i Bet Israelu. U ŽOZ-u se radilo po knjizi "Lilmod ivrit im Eli", a u Bet Israelu po knjizi "Be'al-pe u'vichtav". "Be'al" knjiga je puno opsežnija i predviđa jači dril, dok "Eli" laganije ulazi u jezik i rađen je u kombinaciji hebrejsko-hrvatskog jezika.

Ove godine nije sigurno da će biti tečaj u Bet Israelu, ali se pripremaju grupe hebrejskog u školi Sokrat. Ako ima zainteresiranih, javit ću svježe informacije ovdje, gdje god da se tečaj održava.

[Guns of Brixton]

livni kaže:

Moj ti je savjet, da ne slušaš ta predavanja, osim ako ne naginješ mazohizmu. Lik ide previše u detalje, pa se rasipa okolo, skače s teme na temu, pravi pauze jer se i sam pogubi... Za krepat od dosade. Dovoljna ti je knjiga + audio zapisi za knjigu. Samo prati knjigu, i obavezno radi vježbe. Ako gdje zapneš s vježbama javi se na pp.

Vidila sam već na prvom predavanju sve to šta opisuješ, i pauze i da se pogubi tu i tamo-ali neka ga za početak, ipak se nešto i nauči i uokviri se ovo s vježbi. S vježbama počinjem kad sve isprintam i sortiram, javit ću se ako zapne, hvala!

vn37 kaže:

Ove godine nije sigurno da će biti tečaj u Bet Israelu, ali se pripremaju grupe hebrejskog u školi Sokrat. Ako ima zainteresiranih, javit ću svježe informacije ovdje, gdje god da se tečaj održava.

Napiši svakako, sigurno ima ljudi koje zanima. (Btw to "gdje god da se tečaj održava"-odnosi se samo na ZG ili ima nešto i u ST?)

[vn37]

Ne znam, na žalost, za Split. Ovo su bili/jesu tečajevi u Zagrebu.

[Guns of Brixton]

Ne rade linkovi za skidanje audio fajlova na hebrejski.org.rs/kursevi-besplatni -ni alef ni bet nivo. Pisala sam im, ako ne bude ništa od toga-naručit ću diskove. Postat ću ovde kad se to riješi, ako nekog bude zanimalo.

[livni]

Guns of Brixton kaže:

Ne rade linkovi za skidanje audio fajlova na hebrejski.org.rs/kursevi-besplatni -ni alef ni bet nivo. Pisala sam im, ako ne bude ništa od toga-naručit ću diskove. Postat ću ovde kad se to riješi, ako nekog bude zanimalo.

Ne bacaj novce, imam ih ja negdje na kompu. Javi se na pp, pa se dogovorimo

[technotronic]

http://eteacherhebrew.com/landing-pa...adgroupid=1652

ima ođe nekaki onlajn tečaj jewrejskog

[Bat Kol]

technotronic kaže:

http://eteacherhebrew.com/landing-pa...adgroupid=1652

ima ođe nekaki onlajn tečaj jewrejskog

Ima. Skup je.

[technotronic]

Bat Kol kaže:

Ima. Skup je.

znanje nikad nije preskupo