Thread za luđake koji skupljaju kemikalije

[Telomere]

Kalijev cijanid (ili je bio natrijev cijanid? ).

[Linnaeus]

Jel zna neko kako doci do KOH-a?
Treba mi kao reagens(razumne cistoce), a fizicka lica ga u Novom Sadu ne mogu kupiti. Znam da se koristi za odredjivanje bakterija po Gramu.
Moze se napraviti u procesu elektrolize KCl-a ali je dosta komplikovano da bih kod kuce to radio. A ne verujem da u procesu dobijanja iz pepela mogu dobiti dovoljno cist KOH.

[Zipcih]

Imaš li možda neki kalijev spoj koji bi mogao poslužiti kao sirovina? Ne vidim razlog zašto bi elektroliza bila složena, mi smo je radili na praktikumu. Doduše s malim količinama, ali za veće količine samo trebaš otopinu npr. NaOH u koju ćeš uvoditi klor da se ne otruješ. I vrijeme ili poveću struju. Ako baš nemaš neke polazne točke, postoji postupak za dobivanje kalijeva karbonata iz kore banana. Potom izmjenom s kalcijevim(II) kloridom dobiješ kalijev klorid i iz elektrolize vodene otopine kalijeva klorida dobiješ kalijev hidroksid. Kalcijev(II) klorid može se u supermarketima naći u obliku kristalića za upijanje vlage, mislim da je neka talijanska firma u pitanju ali nemoj me držati za riječ. Ako imaš nekoga u HR, čini mi se da ga Kemig ima u ponudi, pa možda da ti ga taj netko pošalje. Naravno, ako to može preko granice. Ne znam kakav je deal s kemikalijama.

[Štreberica]

Za to bojenje trebala bi biti dobra bilo koja jaka lužina - ako možeš nabaviti NaOH, trebao bi moći to koristiti. Možda bi poslužila i nešto slabija lužina, zapravo nisam sigurna da je lužina uopće nužna, nailazim i na propise bez.

[cao1990]

http://s9.postimage.org/fyzrzt0ov/IMAG0351.jpg

[cao1990]

pise na kutiji LDP

[monty-zg]

Piše LPD-Lični pribor za dekontaminaciju.
Kutija koju ima svaki vojnik kako bi si u slučaju kemijskog napada tijekom borbi mogao pružiti prvu pomoć.

[ProfesorK]

E moze pomoc oko natrijevog acetata ja sam ga npravio i sve i nisam ceko da ispari pa sam fa stavio na plamenik i pojavila je.se bijela.krutina malo zagirena :Đ uglavnom jel to natrijev acetat il kaj :/

[Štreberica]

ProfesorK kaže:

E moze pomoc oko natrijevog acetata ja sam ga npravio i sve i nisam ceko da ispari pa sam fa stavio na plamenik i pojavila je.se bijela.krutina malo zagirena :Đ uglavnom jel to natrijev acetat il kaj :/

Uglavnom bi trebao biti. I nešto čađe i organskih spojeva, i nešto natrijevog karbonata/hidrogenkarbonata. Ako hoćeš čišći, sad ga otopi u što manje vode možeš (može ostati malo neotopljene bijele tvari, i naravno moraju ostati neotopljene crne čestice čađe i sl.), filtriraj dok otopina ne bude bez vidljivih krutih čestica i tek vrlo blijedo žuta, i ovaj put se strpi par dana, pa ćeš dobiti natrijev acetat kao izdužene, djelomično prozirne kristale.

[Linnaeus]

Zipcih kaže:

Imaš li možda neki kalijev spoj koji bi mogao poslužiti kao sirovina? Ne vidim razlog zašto bi elektroliza bila složena, mi smo je radili na praktikumu. Doduše s malim količinama, ali za veće količine samo trebaš otopinu npr. NaOH u koju ćeš uvoditi klor da se ne otruješ. I vrijeme ili poveću struju. Ako baš nemaš neke polazne točke, postoji postupak za dobivanje kalijeva karbonata iz kore banana. Potom izmjenom s kalcijevim(II) kloridom dobiješ kalijev klorid i iz elektrolize vodene otopine kalijeva klorida dobiješ kalijev hidroksid. Kalcijev(II) klorid može se u supermarketima naći u obliku kristalića za upijanje vlage, mislim da je neka talijanska firma u pitanju ali nemoj me držati za riječ. Ako imaš nekoga u HR, čini mi se da ga Kemig ima u ponudi, pa možda da ti ga taj netko pošalje. Naravno, ako to može preko granice. Ne znam kakav je deal s kemikalijama.

Milsim da se KCl moze naci u marketima kao mesavina NaCl-a i KCl-a kao zamena za cist kuhinjski NaCl. Mislim da imam i K2CO3 a znam da imam i KBr. Mada ovaj poslednji mi je previse opasan da bih se igrao sa njim.
Prodaju ga i u Novom Sadu ali samo firmama.

A u elektrolizi bi trebalo da stavim neku polupropusnu membranu tako da budu dve komore svaka za jednu elektrodu. To je cini slozenom.

[silverline]

znam da ovo nije topic ali ako bi mi mogli pomoći!
Trebam pomoć oko izračunavanja količine kemikalija..

Imam masu materijala 40kg. Volumen kupelji 200L. Preporučena doza sredstva kojeg moram dodati je 15ml/kg. Sredstvo je praškasto nije tekućina! kako da izračunam količinu potrebnog sredstva na 200L kupelji?

Puno hvala unaprijed!

Zaboravila sam napomenuti da je gustoća sredstva 0.85-0,95 g/ml

[prof56]

Unaprijed isprika ako je pitanje na krivom mjestu, ali ja ne znam naći povoljnije - a kratko je. Dakle zna li itko gdje se i po kojoj cijeni može nabaviti živa.

[Mongostin1]

1. Je li kerozin isto što i petrolej?
Wiki ovako kaže "Naftni derivati su proizvodi rafinerijske preradbe nafte, u prvome redu proizvodi atmosferske i vakuumske frakcijske destilacije koji se mogu izravno upotrijebiti kao gorivo ili kao sirovine za dobivanje niza organskih spojeva. Najvažnije su skupine naftnih derivata naftni plin, petroleter (ligroin), motorni benzin, dizelsko gorivo, mlazno gorivo, odnosno kerozin i petrolej (za mlazne motore), loživo ulje (lako i teško /mazut/), bazno mazivo ulje, bitumen i naftni koks, parafin (vosak) te olefinski i aromatski ugljikovodici kao petrokemijske sirovine, posebice etilen, propilen, benzen, toluen i ksileni.

Pogonska goriva za motore s unutarnjim izgaranjem (benzin, diesel, lož ulje) su obojani različitim bojama zbog razaznavanja i prepoznatljivosti, jer bi ih ljudsko oko i njuh teško moglo razlikovati. Također, vrše se i zakonske kontrole u vozilima na carinama i preventivnim kontrolama. Takve boje imaju i svoj karakterističan miris, a ne štetu motoru. Benzin ima intenzivan i prepoznatljiv miris upravo zbog boja i svog hlapljenja, dok diesel znatno manje."

2. Po čemu se diesel obični razlikuje od diesela plavog, koji je oslobođen PDV-a i što je plav ?
Je li lož ulje istog sastava kao i diesel?

3. Je li benzin sa pumpne stanice isto što i benzin za čišćenje i je li medicinski benzin isto što i benzin za čišćenje?

[Mongostin1]

Inače, da se pohvalim, nabavio sam 1l otopine koja sadržava 50 g klorheksidindiglukonata (Chlorhexidine gluconate 5%) ; http://www.pliva-sept.hr/glukonat.html .

[shaolin_fist]

Znam jednog lika koji ima doma par mililitara sarina. To je kao neki bojni otrov. Doduše nisam ga vidio jedno 2 godine niti čuo ništa o njemu. Možda se otrovao lol.

[red_shrike]

Da, ilegalni i veoma opasni bojni otrov. Samo posjdovanje ga može odvesti u zatvore na dulje vremena.

[shaolin_fist]

red_shrike kaže:

Da, ilegalni i veoma opasni bojni otrov. Samo posjdovanje ga može odvesti u zatvore na dulje vremena.

Baš sam pitao neke lokalne u birtiji, kažu da ga ni oni nisu vidjeli par godina.. vjerojatno je umro lol.

[Mongostin1]

Izopropilester metilfluorofosfonske kiseline (CH3PF(O)OC3H7-i) je nazvan lakšim nazivom po nomenklaturi sarin, a deset je puta otrovniji od cijanovodika.
To je jedan od poznatih nevrnih plinova, razvijen u Njemačkoj za vrijeme drugog svjetskog rata.

P.S. Neg, ako sam nije problem, da mi odgovorite ovo gore vezano za benzin i diesel, bitno mi je (i u jednu ruku hitno) za nešto.

[Mongostin1]

Ja sam mislio da ovdje prevladavju radišni i pametni ljudi, kad već čekam mjesec dana na odgovor i ništa...

Zaista bi volio znati razlike tih navedenih derivata, jer mi je potrebno za nešto jako bitno!

Dok čekam odgovor, evo da pitam dalje:

1. U jednom izvoru se navodi da je uz cink najčešće vezano olovo i da se ta dva metala najčešće dobivaju istodobno – tvornički, ali da se uz cink često može naći i srebro.
Kad bi imao veće količine cinka i ne bi mi bilo žao potrošiti za pokus, kojim bi načinom mogao odvojiti srebro od cinka i kasnije ga izlužit iz otopine? Postoji li nekakav način s natrijevim ili kalijevim cijanidom?
Svakako je cink neplemenit metal naspram srebra, i to je ono što je bitno u pokusu!
Srebra ima po tipkovnicama i daljinskim upravljačima
http://www.youtube.com/watch?v=59Cc02BUWa4

2. Možete li mi objasniti razliku kiselinske hidrolize od obične hidrolize?
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroliza

3. Što je to kamfor prirodni, a što umjetni?
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kamfor
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kamforovac

Vidite što Monitor kaže o nama: http://www.monitor.hr/clanci/kucni-kemicari/37974/

[Štreberica]

Mongostin1 kaže:

Ja sam mislio da ovdje prevladavju radišni i pametni ljudi, kad već čekam mjesec dana na odgovor i ništa...

Zaista bi volio znati razlike tih navedenih derivata, jer mi je potrebno za nešto jako bitno!

Nisam odgovorila jer ne znam znatno više nego što i sam možeš izguglati, a shvatila sam da je bitno pa se nisam htjela upuštati u nagađanje.

Mongostin1 kaže:

1. U jednom izvoru se navodi da je uz cink najčešće vezano olovo i da se ta dva metala najčešće dobivaju istodobno – tvornički, ali da se uz cink često može naći i srebro.
Kad bi imao veće količine cinka i ne bi mi bilo žao potrošiti za pokus, kojim bi načinom mogao odvojiti srebro od cinka i kasnije ga izlužit iz otopine? Postoji li nekakav način s natrijevim ili kalijevim cijanidom?
Svakako je cink neplemenit metal naspram srebra, i to je ono što je bitno u pokusu!

Da. HCl (može obična kućanska 19%-tna klorovodična kiselina, samo ju prvo profiltrirati, recimo kroz papirnati filtar za kavu, ako ima krutih onečišćenja) - cink će reagirati s njom (nastaje vodik - paziti da nema plamena u blizini! i oslobađa se dosta topline pa bi moglo biti dobro držati posudu uronjenu u veću posudu s vodom ili ledom - i ne gurati nos nad to jer se dižu pare HCl koje nadražuju), a srebro neće, i onda bi ga se trebalo moći isfilitrirati iz nastale otopine, možda čak na isti način, ali bojim se da bi čestice mogle ispasti presitne. Nisam nikad baš točno to radila, ali mislim da to ima najviše šanse da uspije, a jednostavno je i jeftino, ali probavati na vlastitu odgovornost. Ostavi se cijanida, i ovo je dovoljno opasno Naravno, tako bi se oslobodili svi "plemeniti metali" ako ih ima (svi koji ne reagiraju s kiselinom), a ne samo srebro, i to vjerojatno samo kao vrlo sitan prah a ne otopina ni komadi metala, pa ovisi što želiš s tim srebrom; ne pada mi trenutačno na pamet kako specifično izdvojiti baš samo čisto srebro. Za ovo s cijanidima srebro bi trebalo prvo biti u otopini baš kao otopljena tvar, a otapa se od češćih tvari koliko znam uglavnom samo u HNO3 (opasna, teško nabavljiva kiselina), dodatkom cijanida tome nastajalo bi i puno HCN (ekstremno otrovan plin), tako da mi ne izgleda kao nešto za raditi bez puno posebne opreme i znanja.

Mongostin1 kaže:

2. Možete li mi objasniti razliku kiselinske hidrolize od obične hidrolize?
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroliza

Hidroliza je razlaganje složenijih tvari na jednostavnije (većih molekula na manje) reakcijom s vodom. Kiselinska hidroliza je kad je ta voda kisela (sadrži kiselinu), isto tako može biti i lužnata hidroliza ako je voda lužnata (sadrži lužinu). Što te točno zanima oko toga?

Mongostin1 kaže:

3. Što je to kamfor prirodni, a što umjetni?
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kamfor
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kamforovac

Trebali bi biti ista tvar. Prirodni izoliran iz kamforovca, umjetni napravljen reakcijama jednostavnijih organskih spojeva, ali iste kemijske formule i svojstava - opet, što ćeš s tim?

Mongostin1 kaže:

Vidite što Monitor kaže o nama: http://www.monitor.hr/clanci/kucni-kemicari/37974/

Ima i vrlo lijepe kućanske kemije koja uopće ili gotovo uopće nije opasna, a ne mora biti ni jako skupa, ovisi što te zanima, što time želiš postići i koliko imaš znanja, vremena itd.