JNAF-R-A - Jadranski naftovod d.d.

spy kaže:

Realizacija naftovoda od luke Constaza do Trsta



Ulaskom RH u ovaj projekt dodatno se komplicira pozicija oko Družbe Adria. Riječ je projektu koji bi za transport ruske nafte koristio cjevovode JANAF-a. No, upitno je ima li kapaciteta za protok oba pravca. Osim toga, Rusija neće biti zadovoljna odlukom Hrvatske da pristaje na transport kaspijske nafte, a istodobno odugovlači s odgovorom o projektu Družbe.

Slovenci neće potpisati
U projektima naftovoda predviđeno je da on dužinom od 29 kilometara prolazi i Slovenijom. No, tamošnja vlada zbog navodne zaštite krškog područja ne želi graditi cjevovod. Stoga u Zagrebu početkom mjeseca njihov predstavnik neće staviti svoj potpis. Tomšić nam je rekao kako još postoji opcija da Slovenija uđe u taj projekt, u čemu bi svojim pritiskom trebala pomoći i Europska komisija. U slučaju konačnog odbijanja naftovod bi zaobišao Sloveniju te bi se protezao sjevernim dijelom Istre i potom se podmorjem spojio na Trst.
http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dan...a_put,67086.jl

zanimljivo kako je i Hrvatska htjela stiti svoje krsko podrucje kad je bio u pitanju projekt druzbe Adria.. a sad se vise odjedanput to uopce ne spominje.. stovise, sad cemo jos vrsiti pritisak na Slovence!

[spy]

neocortex kaže:

zanimljivo kako je i Hrvatska htjela stiti svoje krsko podrucje kad je bio u pitanju projekt druzbe Adria.. a sad se vise odjedanput to uopce ne spominje.. stovise, sad cemo jos vrsiti pritisak na Slovence!

Ne...družba adria nije pasala amerikancima pa su preko ekologa i HSP-a napravili presing, a postojao je opravdan razlog- tankeri, a protiv ovog projekta se ne bune čak ni ekolozi, jer se time izbjegavaju tankeri, a slovenci se bune da dobe što više jer oni u ovome osim raskapanja ne dobe baš previše love....samo je pozitivno to što, ako slovenci ne pristanu onda naftovod ide podmorjem

spy kaže:

Ne...družba adria nije pasala amerikancima pa su preko ekologa i HSP-a napravili presing, a postojao je opravdan razlog- tankeri, a protiv ovog projekta se ne bune čak ni ekolozi, jer se time izbjegavaju tankeri, a slovenci se bune da dobe što više jer oni u ovome osim raskapanja ne dobe baš previše love....samo je pozitivno to što, ako slovenci ne pristanu onda naftovod ide podmorjem

jel skocila sta dionica vec?

[spy]

4.160,00 1,46% 670.667,86 24

spy kaže:

4.160,00 1,46% 670.667,86 24

bio sam i ja znatizeljan pa sam vec pogledao.. dobar ubod, stono bi se reklo..

samo ne raspolazem tolikim kolicinama novaca da kupim vise od nekih bijednih 10ak dionica..

no nakon ovog cu definitivno drzati inu..

nego, jel moguce gdje jednostavno pogledati aktualne portfelje fondova?

[spy]

fijuuuu
kupnja
4350,00 10
4300,00 22
4265,00 1
4250,01 8
4202,05 18

prodaja
4490,00 20
4500,00 13
4600,00 75
4978,00 4
4999,99 26

Transakcije
Cijena Količina Vrijeme
4321,09 20 11:03:04
4300,00 31 11:02:13
4300,00 19 11:02:09
4300,00 21 11:02:09
4300,00 5 11:01:49
4300,00 5 10:58:49
4300,00 2 10:31:46
4299,99 18 10:31:46
4299,99 2 10:31:16
4300,00 4 10:25:12
4300,00 4 10:15:19
4200,00 4 10:03:46
4200,00 50 10:01:49

zadnja 4600... sretan bozic

[lonicera]

baš ste neki...

lonicera kaže:

baš ste neki...

ja nisam kupio.. al nije mi ni zao.. ko sto rekoh.. ove pizdarije s naftom me ne privlace.. ja sam za progres.. jel zna netko sta bi se u hrv. moglo nazvati firma koja radi na razvoju alternativnih izvora en.?

[markotros]

spy, moram priznat ovdje si ubo ko da si znao sta radis

markotros kaže:

spy, moram priznat ovdje si ubo ko da si znao sta radis

kolko sam cuo, bio je janaf nekad davno i preko 11 000 kn po dionici..

[freelancer]

neocortex kaže:

kolko sam cuo, bio je janaf nekad davno i preko 11 000 kn po dionici..

Koliko sam ja čuo nije!
3500 najviše u 2001!

freelancer kaže:

Koliko sam ja čuo nije!
3500 najviše u 2001!

bit ce da sam krivo cuo ..

[Talis]

neocortex kaže:

kolko sam cuo, bio je janaf nekad davno i preko 11 000 kn po dionici..

dobro si čuo, cijena je bila tu negdje ali krajem 80-tih, tik pred početak Domovinskog rata.

[spy]

Talis kaže:

dobro si čuo, cijena je bila tu negdje ali krajem 80-tih, tik pred početak Domovinskog rata.

Onda ti nije bilo burze.

Cijena je bila 90ih prek 10 hiljada al je to bilo prije splita dionica

[Talis]

spy kaže:

Onda ti nije bilo burze.

Cijena je bila 90ih prek 10 hiljada al je to bilo prije splita dionica

Dobro jutro, baš ti hvala što si mi udjelio gram pameti i usput izmislio toplu vodu.

no dobro, nema razloga za svadju.. ja samo rekao sto sam cuo ..

[spy]

http://www.poslovni.hr/38059.aspx
Nafta iz PEOP-a mogla bi se u Hrvatskoj i prerađivati

U Zagrebu će 3. travnja potpisati memorandum o gradnji Paneuropskog naftovoda
Trasa naftovoda trebala bi ukupno biti dugačka 1310 kilometara

Potpisivanje memoranduma o inicijativi gradnje Paneuropskog naftovoda održat će se 3. travnja u Zagrebu, a sve će se odvijati pod okriljem Foruma o energetskoj sigurnosti, potencijalima i investicijama: "Jugoistočna Europa - energetski most između Rusije, Mediterana, kaspijske i bliskoistočne regije i Europske unije".Priča o Paneuropskom naftovodu počinje kada i ona o projektu Družba Adria - krajem 90-tih. Još 15. lipnja 2000. u Zagrebu se održala INOGATE konferencija pod pokroviteljstvom Europske komisije o Jadranskom naftovodu nazvana "Nova perspektiva transporta sirove nafte iz Kaspijskog bazena do europskog i svjetskog tržišta". Iako Srbija nije sudjelovala na konferenciji, već krajem 2000. održan je sastanak u Beogradu na kojemu su dogovoreni konkretni koraci za ulazak Srbije u INOGATE program. U rujnu 2002. Rumunjska, Hrvatska i SCG potpisale su Sporazum o transportu nafte i plina ka Europi. Krajem svibnja 2004. u Zagrebu su predstavnici tri zemlje prihvatili studiju projekta kao dobar temelj za rad na projektu naftovoda Constanta-Pančevo- Sisak-Omišalj-Trst (CPOT). Radi se o prijevozu 60 milijuna tona kvalitetne nafte iz Kaspijskog bazena do rafinerija u regiji, a ostatak, ako ga uopće bude bilo, nastavio bi preko Trsta do Europe. Dio vjerojatno i tankerima preko oceana, iako izvoz u HR sve više opovrgavaju tvrdeći da se ovim projektom neće izvoziti nafta preko terminala u Omišlju. Hrvatska strana ističe ekološku stranu projekta jer bi se smanjio broj tankera koji Jadranom sada dovoze tu istu naftu do Trsta. No, kada je riječ o prednostima ove trase u usporedbi s drugima, upravo se naglašava kvaliteta terminala u Omišlju - gaz koji može primiti i tankere nosivosti čak 500.000 tona. Dužina naftovoda iznosi 1310 km: kroz Rumunjsku prolazi 635, Srbiju 195, Hrvatsku 440, Sloveniju 30, a Italija 10 kilometara trase.
Oformljena je i međudržavna komisija za praćenje realizacije projekta i do sada je održano pet sastanaka. Na zadnjem (31.5.2005. u Beogradu) odlučeno je da se formira tvrtka koja će osigurati potrebne studije, prava prolaska, međudržavne sporazume i sl. kako bi se projekt mogao ponuditi ulagačima. Bilo kako bilo, globalizacija i kapitalizam rade svoje pa se razmišlja da rafinerije na području regije prerađuju svježu kaspijsku naftu i prodaju derivate. Ne čudi stoga što su za poslove u regiji (čitaj privatizacije) zainteresirane i najveće svjetske kompanije. Ina ulaže u modernizaciju, a neki remonti već su završeni. Što se privatizacije Janafa tiče, još uvijek nema ništa konkretno, iako se priča o tome proteže već dosta dugo. Vlada je 1997. umalo prodala 12,5 posto dionica Janafa Molu, a 1995. OMV nije uspio steći udio jer je ponudio premalo. Kada je počela privatizacija Ine 2002. dogovoreno je da će Janaf biti privatiziran odvojeno, posebnim zakonom. Preduvjeti za provedbu PEOP projekta polako se provode i u Srbiji. Iako potpisan prije nekoliko godina sa Svjetskom bankom, plan o privatizaciji srpskog energetskog sektora počeo se aktivno odvijati tek nedavno. Početak rada naftovoda službeno se planira za 2011.-12., što je dovoljno vremena da se sve proda i velikim korporacijama. Ako bude problema s naftom zbog povećanje potražnje, naftovod će proraditi i prije.

dosta jedan od 500 000 tona da pukne i bye bye lijepo plavo more.. nije sve u parama..

[spy]

http://www.mingorp.hr/default.asp?ID=1323

Energetski forum u sklopu hrvatskog predsjedanja Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP)
U sklopu jednogodišnjeg predsjedanja Republike Hrvatske Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi (South East European Cooperation Process – SEECP), Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva bit će u utorak, 3. travnja 2007. godine u Zagrebu domaćin Energetskog foruma:

„Jugoistočna Europa energetski most između Ruske Federacije,
Mediterana, kaspijskog i srednjoistočnog područja i Europske unije“

Energetski forum će, uz ministre nadležne za područje energetike zemalja sudionica SEECP-a, okupiti i ministre iz zemalja izvoznica energije te zemalja koje su važne zbog tranzita energije preko njihovog područja. Također, Forum će okupiti i predstavnike najvećih europskih i svjetskih energetskih kompanije te predstavnike različitih financijskih i znanstvenih institucija iz područja energetike.

Predviđeno je da Forum otvore predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Sanader i povjerenik Europske komisije za energetiku Andris Piebalgs.

Cilj Foruma je raspraviti sva kritična i aktualna pitanja na području energetike te će se raspravlja o tri glavne teme. Prva tema je energetska sigurnost Europe, u sklopu koje se očekuje izlaganje dužnosnika Europske komisije o vanjskoj politici EU-a vezanoj uz energetiku. Druga tema su energetski projekti zemalja članica SEECP-a, a treća mogućnosti investiranja u energetsku industriju, o čemu će govoriti predstavnici banaka i drugih financijskih institucija i energetskih kompanija.

Na konferenciji se očekuje potpisivanje Memoranduma o razumijevanju za projekt PEOP koji bi trebale potpisati Rumunjska, Srbija, Hrvatska, Slovenija i Italija.
PEOP je projekt opskrbe europskog tržišta naftom iz kaspijske regije, odnosno od rumunjske luke Constantze na Crnom moru, kroz spomenute zemlje, do naftovoda TAL (Trans Alpine Line) kod Trsta i dalje do sjevernotalijanskih i drugih europskih rafinerija. Taj projekt je vrlo važan za Republiku Hrvatsku zbog gospodarske koriti i ekoloških razloga, jer bi njegovom realizacijom bio znatno smanjen tankerski promet kroz Jadran