Kronologija i konstrukcija Domovinskog rata (by Keva)

[Keva]

Slunj1991.
Borbi za sam Slunj nije bilo , u smislu gradskih borbi , već se pod borbama za Slunj podrazumijeva niz borbi za široku okolicu ovog grada , i to vrlo široku , najmanje 20-tak kilometara , vjerojatno i više. Podaci koje ću iznijeti temelje se na knjizi Ivana Strižića "Bitka za Slunj".

04.08.1991. dolazi do ubojstva nekoliko hrvatskih policajaca u Budačkoj rijeci.

Selo Saborsko se zapravo nalazi u Lici , pa ne bi trebalo o njemu govoriti u kordunskim zbivanjima , ali ovo selo je strateški bilo važno za sam Slunj.
Prvi veliki napad na ovo selo bio je 05.08.1991. kada je selo iznenada najprije napadnuto minobacačima , a potom je uslijedio pješački napad. Srbi su si očito zacrtali da taj dan Saborsko mora pasti , jer nakon što je napad odbijen , oni uzastopce , taj isti dan , pokreću nove napade , ali svi napadi su odbijeni.

15.08.1991. JNA s četnicima napada policajce u Tržiću , i nakon toga zauzimaju ovo selo.

Primišlje je bilo još jedno strateški važno selo za Slunj , vjerojatnije i najvažnije , a Srbi su ovo selo blokirali i tako gotovo potpuno okružili sam Slunj. Hrvatske vlasti su odlučile deblokirati ovo važno selo 19.08.1991. Sam napad na Primišlje je proveden 22.08.1991. Akciju su provodili "slunjski specijalci". U akciji su sudjelovala i naša oklopna vozila.
Radi rasterećenja samog napada na Primišlje , drugi dio hrvatskih snaga napadao je nedavno osvojeni Tržić.
Akcija se sjajno odvijala u oba prvca , i četnici su razbijeni bez ikavih poteškoća , a mnogi četnici su i zarobljeni. Međutim , dolazi do mješanja JNA u sukob , koja prijeti da će tući Karlovac , Ogulin i Slunj , ako se akcija ne obustavi.
Zbog ovog dolazi do obustave ove važne akcije , na razočarenje naših boraca , koji su mogli ovladati cijelim ovim područjem. Ovo će se kasnije pokazati kao greška.

23.08.1991. dolazi do napada na punkt hrvatske policije u selu Maljevac , te su naše snage tamo razbijene. No , hrvatsko zapovjedništvo odmah odlučuje izvesti protuudar na selo Buhača iz kojeg je napad i došao.
Bitka je potrajala cijeli dan jer su naše snage nakon osvajanja Buhače , napale i Maljevicu , te tamo razbile neprijateljske snage. Srpski teritorijalci su zvali naše zapovjedništvo i molili za prekid akcije , jer su pretrpjeli osjetne gubitke
Ovo su proveli slunjski specijalci , koji su po povratku euforično dočekani , a cijeli kraj je dobio povećani moral , jer je ovo bila prva velika pobjeda hrvatskih snaga na ovom području.

Srpske vlasti su 27.08.1991. tražili prekid svih borbenih aktivnosti , jer su očito bili uzdrmani nepovoljnim razvijem diogađaja u ovom kraju , tako da je sklopljeno "lokalno" primirje u gostionici "Suzy".

No vrlo brzo , dolazi do niza novih napada , najčešće minobacačima po mnogim hrvatskim selima. I do novih ubojstava.

03.09.1991. dolazi najteži minobacački napada na Saborsko , koji je trajao cijeli dan , i cijelu noć. Slijedeći dan nakon toga neprijatelj pokušava i pješački prodor , ali bezuspješno.

[Keva]

U devetom mjesecu započinju stalna pucanja i stalni napadi na sva hrvatska sela u ovom kraju. Osim granatiranja , česte su i zasjede u kojima ginu mnogi ljudi.

Pod posebnim su pritiskom sela Vaganac , Saborsko i Hrvatski Blagaj , koja postaju , u ovom periodu , tri najvažnija stupa obrane područja grada Slunja.
U ovakvim uvjetima dolazi do masovnog napuštanja domova od strane lokalnog stanovništva , koje više nemože normalno živjeti.

Sredinom Rujna dolazi do borbi za kasarne po cijeloj Hrvatskoj. No kod branitelja u Slunju pojavile su se velike dileme glede napada na vojarnu. Srpski vojni glavešina Života Avramović prijetio je da će sravniti cijeli Slunj sa zemljom ukoliko se ne maknu barikade s ulica oko vojarne , i ne dopusti opskrba vojske u vojarni. Branitelji na ove prijetnje nisu odgovorili micanjem bariokada , ali su odlučili da ne napadaju vojarnu , jer nisu bili sigurni kako bi izgledao veliki okršaj sa JNA.
Šteta što se nisu odlučili na napad na vojarnu , jer je JNA tada imala strahovitih problema sa postrojbama JNA koje su dobile naredbu polovicom Rujna da napadnu i zauzmu Slunj. U to se možete uvjeriti na torlak.net. gdje je snimljen polovicom Rujna jedan razgovor između Miloševića i Karadžića u kojem se Milošević jada , da postrojbe koje moraju krenuti na Slunj odbijaju izvršiti zapovijed , zapravo da odbijaju uopće i ući u Hrvatsku. I Milošević u tom rezgovoru povrđuje da je riječ upravo o srpskim borcima u JNA , koji su se usrali.
Dakle , oni su već tada htjeli zauzeti Slunj.

20.09.1991 grupa bradatih spodoba upala je u selo Rastovača i selo izbrisala iz popisa naseljenih mjesta.

03.10.1991 izvršen je dotad najjači topnički napad na Cetingrad , a nakon toga jaki topnički napadi su i nastavljeni po cijelom slunjskom kraju , pa postaje očito da neprijatelj sprema nešto veliko. Naše snage su na ove napade odgovarale , koliko su mogle , sa svojim skromnim minibacačkim sredstvima.

06.10.1991. izvršen je napad na kolonu izbjeglica. Četnici su granatirali kolonu civila koja se povlačila. Auti su gorjeli , a broj poginulih bio je velik. Ovaj događaj je ostao zapamćen kao "masakr u Batnozi".
Četnici su kasnije poveli i pješački napad na kolonu u namjeri da je dokrajče i opljčkaju , ali hrvatski branitelji su otvorili preciznu i ubitačnu vatru po neprijatelju , pa su četnici odustali , i barem su tako spašeni neki ljudski životi.
Ovako su četnici blokirali cestu preko Batnoge , te je postalo sve izvjesnije da spremaju opći napad na Slunj , jer se krug sve više stezao.

Naše snage su ovu cestu preko Batnoge jednom pokušale neuspješno deblokirati.

Da bi potpuno okružili Slunj , neprijatelji u ovom periodu pokreću svakodnevne napade na Saborsko , ali malobrojni i hrabri branitelji te napade svakodnevno odbijaju. Tako Saborsko počinje postajati legendarno mjesto ovog dijela ratišta. Zanimljiv je slučaj sa braniteljima Saborskog , koji se desio kada im je ponestalo streljiva. Tada su morali napustiti selo , te su otišli u Ogulin po streljivo. Kada su ga dobili , vratili su se natrag. A u Ogulinu su se skrivali od policajaca srpske nacionalnosti , jer su se bojali da oni ne otkriju njihov kratkotrajni "odmor" svojoj braći s druge strane. Ovo pišem samo da naglasim volju , koju su ti ljudi imali za obranu svog sela.
Budući da neprijatelj nije ovladao Saborskim , kako je planirao , ostalo mu je jedino da povede opći napad na cijelo slunjsko područje...

[McAucliffe]

Keva kaže:

Odgovor za Vanjusku...

Karlovac je , po intenzitetu borbi , bio ipak niža klasa od Siska. barem što se tiče direktnih pokušaja prodora.

Tamo su se uglavnom vodili jaki topnički dvoboji. Napucavanja s obje strane. Karlovac je bio dobro "prirodno" zaštićen od bilo kakvog napada , jer bi Srbi svugdje morali forsirati rijeku pri ulasku u sam grad. Druga je stvar , kao što sam rekao u postu prije , kada se forsira preko praznog polja gdje kilometrima nema nigdje ničega , kao na području sisačke okolice.
No kod samog Karlovca je baš sam grad svugdje okružen rijekama , tako da bi oni , i da prijeđu rijeku u gradskom području , bili ubačeni u ulične borbe.
A to je valjda najgora moguća vrsta scenarija za napadače. Što se desilo 16.09.1991 na mostu kadfa je pobijeno 13 JNA vojnika još se istražuje , ali postoji vjerojatnost da su tada htjeli osigurati most na Korani za daljnji napad na grad.

Sisak su mogli lakše osvojiti , jer bi osvajanjem Moščenice i Komareva ušli u sam grad Sisak.

Osim toga , oni ni kod Karlovca nisu uspjeli riješiti mostobrane. prvi tenkovi uništeni su 21.09.1991. - tada su u borbama uništena 3 tenka. Najgore je bilo u Turnju , na koji je najveći napad izvršen 04.10.1991. ali su se naši uspjeli održati. Taj dan se slavi kao dan obrane Karlovca.

19.10.1991. naše postrojbe su izvršile protudar na rajonu Goljaki , te razbile četnike i zauzele taj rajon.

No najveće borbe , koje je ovo područje vidjelo , bile su prilikom proboja JNA iz vojarne Logorište , u periodu 03.11. - 05.11.1991. i ovaj okršaj se smatra najvećom pojedinačnom tenkovskom bitkom nakon Trpinjske ceste u Vukovaru.
Srbi su tada napali mnoga sela da bi rasteretili prodor svojih snaga iz vojarne.
Iz same vojarne je uništeno 8 tenkova koji su htjeli pobjeći , ali ukupan broj tenkova koji su tada uništeni je 10 tenkova , odnosno 16 tenkova.
Zavisi o tome do kada brojiš da je ovaj okršaj trajao , i do kuda se prosezao.
Tako da se u literaturi negdje spominje 10 uništenih tenkova , a negdje 16 uništenih tenkova.
Srbi su priznali da je u ovim borbama poginulo 30 vojnika , a ranjeno 120 vojnika. Ma čim oni priznaju 30 mrtvih i 120 ranjenih , onda je broj sigurno mnogo veći.
U samoj vojarni Logorište je prije ovog velikog okršaja poginulo tokom dva mjeseca borbi 14 vojnika , pa je očito zašto su morali u proboj.

No , bilo kako bilo , karlovačka brigada broji da je 1991. sveukupno uništila 20-tak neprijateljskih tenkova.

I još bi trebalo naglasiti da su 1991. na karlovačkom području postojale velike namjere i veliki planovi da se krene u jake ofenzive , što govori da smo očito tamo dobro stajali , ili smo mislili da dobro stojimo.

Odmah ću vas moliti da me ne hvatate za točne datume,dosta toga je ishlapjelo...a kada budem pisao o sebi,pišem o pripadnicima SJP Grom...

Ovako...Klc je branila 11o. brigada,129. brigada i 137."domobranska" brigada,te jedinice MUP-a RH ustrojene u SJP Grom Karlovac...

Prva od ovih osnovana je SJP Grom,i to u trećem mjesecu 1991.g.,većinom sastavljena od mladih dečkiju...

Karlovčani dosta dugo nisu imali dojam ratnih zbivanja...jer su se puškaranja događala u okolici...

Već negdje u 7. mj. '91. imamo saznanja da se Srbi mobiliziraju po okolnim selima i odlaze u vojarne kao ispomoć...

U to vrijeme je očigledno i naoružavanje karlovačkih vojarni,u smislu očigledog iskazivanja vojne nadmoći postavljanjem artiljerije uperene prema gradu na vidljiva mjesta u vojarna,točnije rečeno,počinju ukopavanja...

U Klc-u je koliko-toliko mir,dok prognanici koji dolaze iz Vrginmosta,Lasinje,Gline,Topuskog i drugih okolnim mjesta otkrivaju pravo stanje stvari...

Početkom 8. mjeseca stacinirani smo u Lasinji...puškaranja i slični "incidenti"...ništa značajno...

U isto vrijeme se napada Josipdol iz smjera Plaškoga,napad na Drežnik grad...većinom topništvom...

[Keva]

A taj veliki napad se desio 8.10.1991.

Točno na dan prestanka moratorija 8.10. uslijedio je koordinirani artiljrijsko pješački napada na apsolutno sva rubna mjesta općine Slunj , s ciljem potiskivanja branitelja i osvajanja grada. U napadu su sudjelovale regularne trupe JNA , teritorijalci , četnici , martićevci , postrojbe kapetana Dragana , vod vojne policije iz sastava 300. vazduhoplovne brigade , niški padobranci , Beli orlovi , i druge dobrovoljačke formacije iz Srbije.
Sve u svemu , snage jačine četiri do pet brigada po formaciji JNA uz potporu zrakoplovstva , artiljerije , tenkova , oklopnih transportera.

Snagama koje su nasrtale na južni dio općine zapovjedao je pukovnik Milan Menečanin sa Željave sa zadaćom: razbiti hrvatske snage u rajonu Vaganca i Drežnik grada , ovladati prostorom i nepredovati dalje , dok istodobno s Koranskog mosta razviti napad na Smoljanac , Selište drežničko , Grabovac i Rakovicu , a s Plitvica krenuti na Poljanak i Sertić Poljanu. Napad na Saborsko trebala je izvršiti plaščanska brigada , potpomognuta snagama iz Korenice. Od Veljuna prema Blagaju , Cvitoviću i dalje prema Slunju trebale su krenuti snage odreda "Marić kosa" pojačane odredom iz Krnjaka. Krstinjski odred trebao je blokirati hrvatske snage u Cetingradu , Batnozi i Kruškovači , uz istodobno stavljanje pod kontrolu komunikacija prema Bosni. Morali su napadati s ovolikim snagama , jer se regularne postrojbe uopće nisu dale ni pokrenuti.

U Vagancu su borbe trajale cijeli dan , i naši su odbijali tenkovsko-pješačke nasrtaje skroz do kasno u noć. Bilo je pogođenih tenkova , ali niti jedan nije uništen do kraja. Samo su oštećeni , ali to je bilo dovoljno da ih se odbije. Selo je potpuno spaljeno napalm - bombama , a poginulo je dosta civila.

Selište Drežničko i Čatrnja su pali , prvenstveno zbog nedostatka protuoklopnih sredstava. Ali drugi dan , kad su četnici htjeli nastaviti s prodorom u dubinu , hrvatski branitelji su u pješačkom protuudaru nanijeli veliki poraz četnicima , nakon čega su četnici potisnuti s položaja Starog Grabovca , koji su dan prije isto zauzeli.
No u danima koji su dolazili neprijatelj je polagano ovladavao i ovim smjerom.

Kod Smoljanca je prvi neprijateljski napad uspješno odbijen , i četnicima su naneseni osjetni gubici. No iz zapovjedništva je stigla zapovijed da se hrvatske postrojbe povuku na povoljnije položaje , jer se sprema još jači napad , što se i desilo , tako da je i Smoljanac , do kraja dana , pao u ruke četnika.

Paralelno s ovim napadima , neprijatelj je pokušao blokirati prometnicu između Saborskog i Sertić poljane u predjelu zvanom Sartuk , pa je 50-tak banitelja odlučilo deblokirati ovu prometnicu.
Naše snage izvele su juriš na neprijatelj i razvila se bliska borba. Neprijatelj je razbijen i naneseni su mu veliki gubici. U paničnom bijegu neki četnici padali su u provaliju duboku 10-15 metara , što je samo povaćavalo njihove gubitke.
Ovaj događaj je ostao zapamćen kao "Bitka za Sartuk".

Iako su Srbi postigli određene uspjehe u ovoj velikoj akciji od 08.10.1991 ipak je ona bila poraz za srpskog okupatora. Mnoge jedinice su se povukle još isti dan na početne položaje , jer su pretrpjele velke gubitke
Najveće gubitke su pretrpjeli "odred mašvina" i korenički teritorijalci. Nakon ovih povlačenja JNA pristaje na prekid paljbe i pregovore. Porazu je pridonijela i činjenica da su ponovno neki odredi odbili uopće i sudjelovati u napadu.

11.10.1991. Nakon što su neuspješno pokušali osvojiti Saborsko i pretrpjeli gubitke , srpsko pješaštvo ulazi u Poljanak i počinjava za osvetu velike zločine.

[McAucliffe]

Tu dolazimo do 4.8. i Budačke Rijeke...u zasjedi četnika pogibaju trojica hrvatskih vitezova,pripadnika MUP-a RH,mojih prijatelja,koji iza sebe ostavljaju žene i malodobnu djecu...jedan od njih teško biva ranjen...

Dečki su iz Klc-a krenuli u ophodnju cestom prema Slunju...

Napad se,kako je nama javljeno,dogodio oko 9h ujutro...iz zasjede su na policijsku Zastavu vatru otvorili četnci,i to imenom Mile Dakić,braća Tomić i Darko Lukić...

Policajci su bila tolika "prijetnja" da su dvojica od njih poginula na stražnoj klupi automobila,dok su im automati bili u prtljažniku...drugi,najzaslužniji što se ito izvukao,pada pokošen rafalom uz rub ceste gdje umire od rana...

Karlovčani tada polako shvaćaju da je vrag odnio šalu...

I dalje traju topnička,minobacačka djelovanja,po Lasinji i Topuskom...

U to doba Srbi su se osilili pa je došlo do puškaranja na Slunjskim brdima,u blizini stare motokros staze,gdje je kasnije i bila prva linija...

NEgdje oko sredine 8. mj. dolazi do "osilavanja" srpske populacije u okolnim selima,pa se redaju uhićenja ljudi sa ilegalnim oružjem...pogotovo u prigradskom naselju Turnju...

Mislim da je 13.8. došlo do napada na Topusko...i to u 5h ujutro...za vrijeme sam siguran...to je prvi jači napad na to mjesto...dvojica poginulih,Ogulinac i Ozaljčanin...imena se nažalost ne sjećam...

Nakon toga problemi se javljaju u Tržiću i Kamenici...sela nedaleko Tounja...obično su napadi iz Tržića išli u smjeru Kamenice...

Inače,tu je poznata baka Roza,koja je u Kamenici uspjela zarobiti neprijateljski T-55...Srbi su to prikazivali kao našu propagandu,ali to je bila živa istina...

Oko 20.8. situacija u Topuskom je jako ozbiljna...par poginulih,a Topusko se praktički nalazo u okruženju...tu je nagore bilo u smjeru napada prema Hrvatsom selu,Ponikvarama i birtiji Dva jelena ili vepra...

Što se tiče topuskom,branitelji su imlai veliku potporu u lokalnom stanovništvu koje je ostalo...također,istaknuo bih i dvojicu doktora,dobrog Šiku i doktora Hranilovića iz Zg-a...

Krajem 8./početkom 9. mj. kreću opći napadi na Viduševac,Gređane,Ponikvare...

Također,početkom 9.mj. kreće ustrojavanje obrane na Slunjskim brdima i zauzimanje i osiguravanje karlovačkim mostova koji gledaju "prema van"...

Opet puškaranja po Topuskom i poginli..

Kreće blokada vojarni...

Tu mi ostaje u sjećanju 14.9.,ako se ne varam i zarobljavanje generala Aksentijevića...na S. brdima,koje je tada držala 2. satnija 1. bojne 110. oštećen mu je helikopter koji se prislino spušta...puno njih misli da je general tada i zarobljen,ali istina je da su ga Gromovi zarobili na naplatnim kućicama u Klc-u...inače je general poznat pod nadimkom Ledeni...mrki čiča,mogao bih nadodati,ali nimalo leden...

Sredinom 9. mj. kreće povlačenje iz Topuskoga...

U to vrijeme već počinju i avionska raketiranja sela u okolici Klc-a...Kamensko (pavlinski samostan!!),Husje i druga mjesta...

[McAucliffe]

Keva,koliko mene pamćenje služi,Koranski most se dogodio 21.9.,a ne 16.

U biti...iz vojarne Mekušje su prvo upućeni tenkovi u Mekušansko polje...prema mostu na Korani...to vam je onaj most preko kojega idete na Dane piva...tko zna...

Iz iste vojarne kreće i nekih 50-tak rezervista u pomoć vojarni Logorište...zaustavljeni su na mostu,13 četnika mrtvo...tko ima pitanja,odmah upozoravam da se pregovaranja ne vrše sa bombom u ruci...u okršaju sudjelovalli pripadnici SJP Grom...

Karlovac je danonoćno granatiran...

Tu bih izdvojio obećanje dano mojoj malenkosti u krugu karlovače ELektre od strane lokalnih Srba da će s eoni uskoro vratiti sa tenkovima,pa ćemo onda vidjeti tko su gazde...zašto to spominjem?Jer je veliki broj Srba napustio dragovoljno grad,a kasnije su pričali kako su silom otišli...

22.9. četnici ulaze u Kamensko...jako se približavaju Karlovcu...

Sada dolazimo do 10. mj. i najgorih bitki za Klc...

4.10. je bio živi raspašoj...što u vidu napada,što u vidi poginulih i ranjenih...pogotovo građana...

Tih dana pada i Ivo Lola Ribar,prva od većih vojarni u Klc-u...

6.10. snage MUP-a dobivaju zapovjed da naputimo Slunjska brda i Turanj...par sati nakon nas povlači se i ZNG-e...naredbe su dočekane na nož,ali realnost je bila takva...

Tih dana nam u ispomoć dolaze Zagorci,mislim 103. brigada iz Krapine,ako me pamćenje služi...

Oko 20.9. odlučuju se za protunapad,zbog mosta na Turnju...most prije Muzeja domovinskog rata...

Oko toga mosta je bilo jako puno prijepora jer je većina zapovjendika mislila da ga treba rušiti...tu je odlučujuću ulogu odigrao Brlečić,argumentacijom da će nam most trebati u protunapadima prilikom oslobađanja...tako je i bilo,pogotovo u Oluji...

Protunapad je išao u smjeru Turanj-Goljaki...u početku je bilo grdo,imali smo neki 15-tak ranjenih,kasnije je krenula bežanija...

Tu je i most na Turnju skoro otišao u zrak,jer je na njemu bio postavljen eksploziv,koji je nakon intervencije Brlečića skinut...teškom mukom...

Za sada je to sve...da se malo odmorim...

Kasnije ćemo o Jamadolu,vojarni Logorište,načinu na koji smo probijali zidove po Turnju da se nesmetano krećemo i slično,hotelu Californiji i drugim stvarima koji mi i sada,18 godina poslije,mame osmjeha na lice...

[McAucliffe]

Malo cjepkam,ali sada sam se sjetio...

Svi znate kako je malo tenkova bilo po čitavoj RH...

Naša glavna fora je bilo skidanje ispušne grane sa Golfa I dizela...buka kao da ide neznam što...ugasiš svjetla,i ožeži...među četnicima živa panika...naši deči za stanicom,kao i ovi u autu,kojima se javlja situacija preko Motorole,rikavaju od smjeha...nerjetko je zbog smjeha i noćnih vožnji bez svjetala bilo i izljetanja sa zadane rute...

[zulualpha]

Zanimljivo je ovo oko zarobljavanja Aksentijevica. Da li znas vise detalja o tome?

[McAucliffe]

zulualpha kaže:

Zanimljivo je ovo oko zarobljavanja Aksentijevica. Da li znas vise detalja o tome?

Što te zanima?

[Keva]

McAucliffe kaže:

Keva,koliko mene pamćenje služi,Koranski most se dogodio 21.9.,a ne 16.

U biti...iz vojarne Mekušje su prvo upućeni tenkovi u Mekušansko polje...prema mostu na Korani...to vam je onaj most preko kojega idete na Dane piva...tko zna...

Iz iste vojarne kreće i nekih 50-tak rezervista u pomoć vojarni Logorište...zaustavljeni su na mostu,13 četnika mrtvo...tko ima pitanja,odmah upozoravam da se pregovaranja ne vrše sa bombom u ruci...u okršaju sudjelovalli pripadnici SJP Grom...

Karlovac je danonoćno granatiran...

Tu bih izdvojio obećanje dano mojoj malenkosti u krugu karlovače ELektre od strane lokalnih Srba da će s eoni uskoro vratiti sa tenkovima,pa ćemo onda vidjeti tko su gazde...zašto to spominjem?Jer je veliki broj Srba napustio dragovoljno grad,a kasnije su pričali kako su silom otišli...

22.9. četnici ulaze u Kamensko...jako se približavaju Karlovcu...

Sada dolazimo do 10. mj. i najgorih bitki za Klc...

4.10. je bio živi raspašoj...što u vidu napada,što u vidi poginulih i ranjenih...pogotovo građana...

Tih dana pada i Ivo Lola Ribar,prva od većih vojarni u Klc-u...

6.10. snage MUP-a dobivaju zapovjed da naputimo Slunjska brda i Turanj...par sati nakon nas povlači se i ZNG-e...naredbe su dočekane na nož,ali realnost je bila takva...

Tih dana nam u ispomoć dolaze Zagorci,mislim 103. brigada iz Krapine,ako me pamćenje služi...

Oko 20.9. odlučuju se za protunapad,zbog mosta na Turnju...most prije Muzeja domovinskog rata...

Oko toga mosta je bilo jako puno prijepora jer je većina zapovjendika mislila da ga treba rušiti...tu je odlučujuću ulogu odigrao Brlečić,argumentacijom da će nam most trebati u protunapadima prilikom oslobađanja...tako je i bilo,pogotovo u Oluji...

Protunapad je išao u smjeru Turanj-Goljaki...u početku je bilo grdo,imali smo neki 15-tak ranjenih,kasnije je krenula bežanija...

Tu je i most na Turnju skoro otišao u zrak,jer je na njemu bio postavljen eksploziv,koji je nakon intervencije Brlečića skinut...teškom mukom...

Za sada je to sve...da se malo odmorim...

Kasnije ćemo o Jamadolu,vojarni Logorište,načinu na koji smo probijali zidove po Turnju da se nesmetano krećemo i slično,hotelu Californiji i drugim stvarima koji mi i sada,18 godina poslije,mame osmjeha na lice...

Za Koranski most sam pročitao da se desio 16.09.1991. može bit da je krivo pisalo , ne znam...

Ovaj protuudar o kojem govoriš od 20.09. - nisam dobro shvatio - da li je 20.09.1991. donešena odluka da se napravi protuudar koji je uzveden 19.10.1991. ili su postojala dva velika protuudara ?


Slunj ću "završit" poslije Nove Godine...

[McAucliffe]

Keva kaže:

Za Koranski most sam pročitao da se desio 16.09.1991. može bit da je krivo pisalo , ne znam...

Ovaj protuudar o kojem govoriš od 20.09. - nisam dobro shvatio - da li je 20.09.1991. donešena odluka da se napravi protuudar koji je uzveden 19.10.1991. ili su postojala dva velika protuudara ?


Slunj ću "završit" poslije Nove Godine...

Promašio sam mjesec,jer sam pisao u brzini...

Mislio sam oko 20.10.,a nisam vidio da si ti naveo točan datum 19.10. 1991.g.

Sorry...to je onaj dio kada sam rekao da nisam siguran za točne datume,pa sam mislio napisati oko 20.10.,ali sam zabunom napisao 9. mjesec...jer dio sa rušenjem mosta i Brlečićem (osobom koja je bila protiv toga) nebi imao logike...on je tek u 10. mjesecu preuzeo zapovjedništvo na 11o.-tom...

[žacko1]

McAucliffe kaže:

Što te zanima?

Zar je zarobljen kod naplatnih kučica,kažeš?
Možeš li reći,koliko je ljudstva s njime bilo te kako je sve prošlo?
hvala.

[McAucliffe]

Ovako,priča ima dva djela...jedan u kojem je SJP sudjelovala,to je onaj drugi,i prvi dio u kojem sudjeluje 2. satnija 1. bojne 110. brigade...

To je bilo negdje oko sredine rujna,oko 15.-toga,ali prije datumski prema 10.-tom nedo 20.-tom 9.

Dečki su bili na Slunjskim brdima,točnije u zaseoku Miljušima,ako ih tako možemo nazvati...to je na cesti prema Plitvicama i Slunju...taj punkt i drugi su ti bili zamišljeni kao mjesta odakle će se kretati u ophodnje prema Tušiloviću,Vojniću,Krnjaku i drugim mjestima gdje su Srbi provocirali...

Naravno,mis smo uvijek imali naredbe da ne pucamo,tj. provociramo žgadiju...

Zapovjednik te satnije koja je držala položaje je bio Wolf (nadimak)...

Prema onome kako smo mi dobili poziv (SJP) gluposti su se počele događati na S. brdima za vrijeme doručka...znači,jutarnji sati...

Odjednom se,pojavio helikopter koji je jako letio u pravcu motokros staze na S. brdima (vi stariji vjerovatno znate gdje to je,barem zaljubljenici u motociklizam)...i danas se pretpostavlja da je helić već prije bio oštećen,jer je jako nisko letio...

Ono što ga je sigurno oštetilo je par rafala koje su mrcine slučajno opalile iz strojnice...mislim da je u priči bio M-53,ali to je skroz napamet izrečeno...

Onda počinju sranja...Wolf dolazi i kreće ispitivanje tko je pucao i naravno zašto,jer su naredbe bile da se ne puca...službena verzija krelca koji je pucao je bila "čistio sam naoružanje,pa je slučajno opalilo"...

Mislim da je svima jasno što je u biti bilo...

Helić se spustio kod Tušilovića,a kasnije se otkrilo da su mu rafali probili spremnik goriva...

Inače,Ledeni je sa poligona u Slunju letio prema Zg-u...ovaj dio mi nikada nije bio jasan...

Nakon spuštanja,Srbi organiziraju dva transportar,u jednom je Aksentijević,sa oficirima,u drugom vojnici...

Njihov plan puta je bio Tušilović-Slunjska brda-brzom cestom kroz Karlovac (to je ona cesta što prolazi pored autobusnog i željezničkog kolodvora,a počinje u Mostanju,naselju prije Turnja) i AC do Zg-a...

Dečki sa S. brda su organizirali napad na kolonu vozila...nazovimo ju tako...ali,oni u djelovanje nikada nisu krenuli...procjena je išla u dva smjera...prvo,bilo bi puno ranjenih,jer dečki jedino što su od oklopa imali su bile ručne granate...smješno je to oklopom uopće i nazvati...drugo je bilo namjerno fingiranje napada,da se ovi osiguraju i da misle kako nitko nezna za njih i njihov teret...pa će se sa manje nervoze kretati prema Klc-u...

Tako je i bilo...transporteri su zaustavljeni na naplatnim kućicama,Ledeni je bio u drugom transporteru...otpora uopće nije bilo jer su em bili zatečeni,em su bili u okruženju...sa protuoklopnim sredstvima...

Naredba je bila jendostavna,ili idete van ili letite u zrak...nećkanja baš i nije bilo...

Jedini problem je bila zapovjed da se skidaju do pasa..."ja sam general i slične sheme"...kap što sam rekao,nimalo ledeni Aksentijević,ali jako mrzovoljan čovo koji si je stalno nešto u bradu mrmljao...

Kasnije su sprovedeni u Zg,u zapovjedništvo,tj. zapovjedni stožer...i tu se gube moja saznanja o njemu...

Sveukupno je zarobljeno nekih 12-13 ljudi,koliko me pamćenje služi...general,dvojica ili trojica njihovih nižih oficira i ostatak je bilo osiguranje u vidu vojske...

I mala napomena,mrcine i krelci su izrazi od milja,da si netko nebi nešto loše pomislio...

[Doro]

McAucliffe, hvala na opisu iz prve ruke.

jedino bi te ispravio oko nadimka. Nadimak Ledeni je imao tadasnji komandant 5VO Zivota Avramovic, koji je zamjenio Kolseka na tom mestu u julu 91. Ne znam na kojoj je funkciji bio Aksentijevic tih dana al se sjecam da je prije toga bio predstavnik JLA u slovenskoj skupstini/parlamentu...

pozdrav

[McAucliffe]

Doro kaže:

McAucliffe, hvala na opisu iz prve ruke.

jedino bi te ispravio oko nadimka. Nadimak Ledeni je imao tadasnji komandant 5VO Zivota Avramovic, koji je zamjenio Kolseka na tom mestu u julu 91. Ne znam na kojoj je funkciji bio Aksentijevic tih dana al se sjecam da je prije toga bio predstavnik JLA u slovenskoj skupstini/parlamentu...

pozdrav

Znam i taj dio...

I već je bilo par slučajeva kada su se karlovčani sporili oko toga nadimka...

Ja sam 100% siguran da su nama govorili da je Aksentijevićev nadimak Ledeni...to je došlo preko veze...

Sada,jel se tko zabunio u zapovjedništvu,ja neznam...

[Michael Collins]

Jel može išta o padu Baranje 1991.?

[Vanjushka]

Hvala na informacijama o Karlovcu, volim to cuti iz prve ruke, vise nego citati po portalima gdje je puno toga frizirano ili tek ugrubo objasnjeno.

Cudi me da nije doslo do "pobune" Srba u Gorskom kotaru, mada znam neke detalje oko toga, zasto nije, i tako dalje.

Povlacenje oklopa iz Jastrebarskog je proslo bez vecih problema? negdje sam citao da je zapovjednik JNA vojarne izjavio da nije imao toliko ljudstva ni da upali sve tenkove.

[McAucliffe]

Vanjushka kaže:

Hvala na informacijama o Karlovcu, volim to cuti iz prve ruke, vise nego citati po portalima gdje je puno toga frizirano ili tek ugrubo objasnjeno.

Cudi me da nije doslo do "pobune" Srba u Gorskom kotaru, mada znam neke detalje oko toga, zasto nije, i tako dalje.

Povlacenje oklopa iz Jastrebarskog je proslo bez vecih problema? negdje sam citao da je zapovjednik JNA vojarne izjavio da nije imao toliko ljudstva ni da upali sve tenkove.

Slično je bilo i sa Logorištem u Karlovcu...obećao sam nastavak,uskoro slijedi...

Ima toga još...od ovako značajnijih događaja...

[♥ boner ♥]

Keva kaže:

Evo , ovu temu otvaram na politici iz nekoliko razloga.

Prvi je razlog to što bi htio da postoji tema na kojoj se sustavno obrađuje i diskutira o Domovinskom ratu 1991-1995. na sličan način na koji se to čini o Vukovaru na temi "Bitka za Vukovar".

Drugi razlog je to što želim rasteretit temu "Bitka za Vukovar" od sveg onog što nema veze sa samom temom o Vukovaru.
Na temi o "Bitka za Vukovar" se stalno o nečemu intenzivno diskutira , ali što vrijeme ide dalje , to sve ima manje veze sa samim Vukovarom. Iz te stalne "prisutnosti" na temi o Vukovaru vidi se samo da postoji jedna velika glad forumaša za diskutiranjem o ratu , i da puno ljudi zanima Domovinski rat i sve o njemu - borbe , politička pozadina , male priče običnih ljudi.
Tako ćemo spasiti temu o Vukovaru nepotrebnih naslaga kojih ima sve više.
Evo , do prije godinu dana tema o Vukovaru je bila zaista sjajan mali pregled najvažnijih događaja i informacija o samoj bitci , ali tokom zadnjih mjeseci konstatno se nižu razgovori koji nekome sa strane samo "zamućuju vidno polje" glede bitnih stvari o Vukovaru , a prisutna su i stalna prežvakavanja postojećih razgovora. Na kraju krajeva i ovdje možemo pisati o Vukovaru jer će ova tema biti općenito o ratu , pa tako i o Vukovaru.
Najjednostavnije rečeno htio bih da tema "Bitka za Vukovar" zadrži svoj sjaj i svježinu, a ne da je ugušimo nepotrebnim mozganjem.
Tako možemo imati dvije sjajne teme. Nadam se da se slažete.

Treći razlog je to što sam proučavanjem Domovisnkog rata došao do zaključka da se o njemu zapravo uopće ne govori , s obzirom na to koliko se toga desilo po svim frontovima. Nigdje se ne spominje lički front , sisačka bojišnica , Petrinja , Glina , Okučani , Daruvar , Slunj 1991 , a svaki dio Hrvatske je proživio krvavi rat.

Četvrti razlog je to što je nama mlađima glupo bilo što napisati na temi koja se zove "bili smo vojnici" - kad nismo bili. Glupo mi je pisati čak i na off , chat i zahvale.

mi u australiji nismo imali sve ove informacije (osim od onih koji su otisli u borbu )...

domovinski rat je odlicna tema ...samo neki koji su prozivjeli strahote ne zele pricati..

steta

[Keva]

nastavljam o Slunju...

Videći da u frontalnoj borbi , kad pješaštvo mora na se preuzeti slamanje konačnog otpora branitelja , neprijateljski pješaci ne pokazuju , ni volju ni spremu , armija se odlučuje na taktiku "malih osvajanja velikim snagama".
Tako 17.10. armija kreće u osvajanje Drežnik grada , Lipovače i Rakovice s velikim snagama. Neprijatelj je zaustavljen u Drežniku , te selu Selište. No iako je zaustavljen , ubrzo dolazi zapovijed o povlačenju prema Rakovici. Ovakva zapovijed je stigla jer se smatralo da će neprijatelj , naskon malih , krenuti s puno većim napadom , koji naše snage , bez protuoklopnog naoružanja neće moći spriječiti. Drugi razlog za povlačenje prema Rakovici bio je taj , što je prostor rakovičke uvale šumovit , pa tamo neprijateljska nadmoć u tehnici neće toliko doći do izražaja.
Od tada je taktika hrvatske vojske postala izbjegavanja većih sukoba , kad god je to moguće , te nanošenje neprijatelju što većih gubitaka ubacivanjem manjih gerilskih skupina njemu iza leđa.
Od tada Rakovica postaje najjača točka otpora neprijatelju na ovom prostoru. Isto tako to postaje i Cetingrad.

24.10.1991. dolazi do napada na Hrvatski Blagaj. Nakon topničke pripreme krenuo je prvi pješački napad na selo. Budući da se napad očekivao , selu Blagaj je stiglo pojačanje iz Slunja. Tako je spremno dočekan ovaj napad i uspješno odbijen. Budući da je neprijatelj razbijen , prisigla pojačanja iz Slunja donijela su odluku o povlačenju nazad u Slunj , jer su smatrali da novih napada neće biti. To je nažalost bila pogrešna odluka jer je već slijedeće jutro krenuo novi velii napada , koji branitelji Blagaja nisu sami uspjeli spriječiti. Blagaj je pao.

Nakon napuštanja Blagaja , hrvatske postrojbe zauzele su novu crtu obrane u Pavlovcu , Šušnjari , te Debeloj glavi.
Uskoro je neprijatelj pokušao još dublje potisnuti ovu grupu branitelja. Prvo su im pokušali iza leđa ubaciti skupinu diverzanata , no taj pokušaj je otkriven i spriječen. Nakon toga su ih pokušali napasti preko Korane , ali i taj pokušaj je propao. Isti dan je razbijen i jedan pokušaj četničke zasjede.

29.10.1991. četnički diverzanti iz pravca Močila uspjeli su pobiti nekoliko hrvatskih vojnika. Za osvetu je na cesti prema močilu organizirana veća napadna akcija hrvatskih snaga. U ovoj akciji neprijatelj je pretrpio velike gubitke u ljudstvu , te je uništeno jedno borbeno vozilo , a zarobljen je i jedan kamion.

U ovom periodu agresor poduzima svakodnevne napade na Saborsko , jer je svjestan važnosti ovog sela za sam Slunj. Osvajanjem Saborskog Slunj bi pao u potpuno okruženje.
No hrabri branitelji odbijali su svakodnevno napade neprijatelja , nanoseći mu velike gubitke u ljudstvu i tehnici. U knjizi postoji poseban naslov "Saborsko mora pasti" u kojem se objašnjavaju napori neprijatelja da ovlada ovim selom , te stalnim naredbama iz vrha JNA , da se Saborsko pod hitno zauzme. Inače , Saborsko je branilo oko 130 branitelja.