Tajna nastanka svemira

[NMT]

vjerojatno zato što je u nekakvom polju koje na njega utječe i ubrzava ga na tu brzinu, a uspori jer se sudara s elektronima u materiji.
kao što npr u katodnoj cijevi imaš polje koje ubrzava elektrone, da se u tom polju nađe neka prepreka, elektron bi se kroz nju usporio, a onda nakon nje ponovo ubrzao.

[Marian Oden]

Kako do nas stiže sva svjetlost iz vidljivog svemira, ako joj je brzina konstantna?

[ante šteković]

Marian Oden kaže:

Kako do nas stiže sva svjetlost iz vidljivog svemira, ako joj je brzina konstantna?

nigdje u našem svemiru svijetlost ne putuje brzinom c
to je samo njen matematički velocit u vakuumu, a vakuuma nema u svemiru
isto kao i masa fotona, ona je u vakuumu nula
u svemiru svaki foton ima masu koja ovisu o brzini kojom se giba

fotoni kao energija vala elektromagnetno interiraju sa materijom, elektronima
osim što ih materija apsorbira, ta interakcija utijeće na njihovu masu i zato usporavaju

[Marian Oden]

Znači želiš reći da je svjetlost u Svemiru još sporija od c? Kako onda do nas stiže stara svjetlost još od postanka univerzuma? A svemir se širi sve većom i većom brzinom.

[ante šteković]

Marian Oden kaže:

Znači želiš reći da je svjetlost u Svemiru još sporija od c? Kako onda do nas stiže stara svjetlost još od postanka univerzuma? A svemir se širi sve većom i većom brzinom.

ne znam šta pitaš jer mi nije jasno kako do nas može dolaziti svijetlost iz postanka svemira ?
svemir je nastao tu, ispred mene, ispred tebe, svugdje. svijetlost ne dolazi do nas nego se skupa sa svemirom širi

[Zailing]

Ne stize do nas svijetlost "jos od postanka", vec od ~300 000 godina nakon nastanka. Naime, prije toga je materija bila pregusta i cestice(protoni,neutroni itd.) su ju svu upijali prebrzo. Prije 300 000 godina se materija dovoljno "razbistrila" da bi mogla propustiti svijetlost i to danas vidimo kao pozadinsko mikrovalno zracenje.

A brzina svijetlosti u zraku na Zemlji je 0,9997 brzine svijetlosti u idealnom vakumu, tako da ne znam zasto se zamarati time da u Svemiru, gdje je u prosjeku 1 atom vodika po kubnom metru, brzina nije bas tocno c.

[Marian Oden]

ante šteković kaže:

ne znam šta pitaš jer mi nije jasno kako do nas može dolaziti svijetlost iz postanka svemira ?
svemir je nastao tu, ispred mene, ispred tebe, svugdje. svijetlost ne dolazi do nas nego se skupa sa svemirom širi

Evo jasnije da se izjasnim, ako pogledaš u jednu galaksiju udaljenu od nas 10 milijardi svjetlosnih godina u smjeru, zapadno, a drugu galaksiju pogledaš u suprotnom smjeru, istočnom, totalna udaljenost između tih galaksija je 20 milijardi svjetlosnih godina. To znači da svjetlost iz jedne u drugu galaksiju ne može stići, jer je naš svemir star 13,7 milijardi godina!

Kako to da su svemiru jednako rasprostranjeni hladni i topli regioni, koji nisu u fizičkom kontaktu, a znamo da se ništa ne može kretati brže od svjetlosti?

Znači asociram na problem standarnog Big Bang modela kosmosa, i potrebi za za razvojem inflacijske teorije.

Zailing kaže:

Ne stize do nas svijetlost "jos od postanka", vec od ~300 000 godina nakon nastanka. Naime, prije toga je materija bila pregusta i cestice(protoni,neutroni itd.) su ju svu upijali prebrzo. Prije 300 000 godina se materija dovoljno "razbistrila" da bi mogla propustiti svijetlost i to danas vidimo kao pozadinsko mikrovalno zracenje.

A brzina svijetlosti u zraku na Zemlji je 0,9997 brzine svijetlosti u idealnom vakumu, tako da ne znam zasto se zamarati time da u Svemiru, gdje je u prosjeku 1 atom vodika po kubnom metru, brzina nije bas tocno c.

Aha.

[ante šteković]

Marian Oden kaže:

Kako to da su svemiru jednako rasprostranjeni hladni i topli regioni, koji nisu u fizičkom kontaktu, a znamo da se ništa ne može kretati brže od svjetlosti?:

da, ali se svmir širi brže od brzine svijetlosti
širi se nešto što kad je nastalo je bilo vrlo homogeno
kao da imaš šalicu mlijeka i u nju naspeš kakao te promješaš, mlijeko će postati smeđe pa ako mu daš inflaciju da se širi, ono će uvjek biti smeđe tj jednako rasprostranjenih čestica kakaa u mlijeku (ili toplih i hladnih predjela u svemiru) koliko god se proširilo

valjda želiš reči:
zašto je rani svemir bio homogen ?
to ne znam, možda znaju kvantni fizičari..
vjerojatno zbog superfundamenta, tj njegove homogene petelje svih poznatih fundamenata

[teodor francic]

Marian Oden kaže:

Evo jasnije da se izjasnim, ako pogledaš u jednu galaksiju udaljenu od nas 10 milijardi svjetlosnih godina u smjeru, zapadno, a drugu galaksiju pogledaš u suprotnom smjeru, istočnom, totalna udaljenost između tih galaksija je 20 milijardi svjetlosnih godina. To znači da svjetlost iz jedne u drugu galaksiju ne može stići, jer je naš svemir star 13,7 milijardi godina!

Kako to da su svemiru jednako rasprostranjeni hladni i topli regioni, koji nisu u fizičkom kontaktu, a znamo da se ništa ne može kretati brže od svjetlosti?

Znači asociram na problem standarnog Big Bang modela kosmosa, i potrebi za za razvojem inflacijske teorije.



Aha.

Tko kaže da mi ljudi gledamo prošlost a ne SADAŠNJOST?

Sve se odvija u SADA a ne u prošlosti ili budućnosti.

Tako vrijeme funkcionira.

[Pizvo]

Marian Oden kaže:

Evo jasnije da se izjasnim, ako pogledaš u jednu galaksiju udaljenu od nas 10 milijardi svjetlosnih godina u smjeru, zapadno, a drugu galaksiju pogledaš u suprotnom smjeru, istočnom, totalna udaljenost između tih galaksija je 20 milijardi svjetlosnih godina. To znači da svjetlost iz jedne u drugu galaksiju ne može stići, jer je naš svemir star 13,7 milijardi godina!

Kako to da su svemiru jednako rasprostranjeni hladni i topli regioni, koji nisu u fizičkom kontaktu, a znamo da se ništa ne može kretati brže od svjetlosti?

Znači asociram na problem standarnog Big Bang modela kosmosa, i potrebi za za razvojem inflacijske teorije.



Aha.

Da, zbilja je istina da su mnoge galaksije od nas udaljene i vise od 40 milijardi svjetlosnih godina. To na prvu djeluje kao paradoks, ali treba samo razmisljati izvan kutije. Naime, iako nista s masom ne može putovati brže od svjetlosti, sama ekspanzija svemira nije putovanje već širenje samog prostora. Brzina svjetlosti je konstanta u svakom referentnom okviru, ali ako mora prijeći veći put, to ce i trajati dulje.

Nakon toga se treba sjetiti da se svemir ne širi konstantnom brzinom već ubrzava. Posto svjetlosti treba vremena da dodje do Zemlje, to znači da je prije npr. 10 milijardi godina odaslana iz zvijezde koja je u tom trenutku bila 10 milijardi svjetlosnih godina udaljena od Zemlje. No ta zvijezda se u tih 10 milijardi godina ubzano udaljavala od Zemlje i danas je oko 38 milijardi svjetlosnih godina udaljena od Zemlje i svjetlost koju ovog trenutka šalje neće stići do Zemlje za njena postojanja. S vremenom će se to dogoditi sa svim galaksijama i sve Zvijezde iz drugih galaksija će biti prvo red shiftane izvan vidljive svjetlosti i nakon jako puno milijardi godina potpuno isceznuti.

Iz istog razloga znamo okvirnu starost Svemira - u trenutku kad se rani Svemir dovoljno ohladio da propusta elektromagnetne valove mimo čestica, isti su poceli sa sirenjem prostorom. Kad po postojecem red shiftu izracunas akceleraciju i pretpostavis da je pocetna brzina bila oko 0, te vidis koliko su ti prvi valovi morali putovati da bi prevalili tu udaljenost, dobijes 13.7 milijardi.

E sad, postavlja se logično pitanje - ali ako ekspanzija svemira nije brža od svjetlosti, kako mi vidimo prvu svjetlost danas? Odgovor je jednostavan, dvojak i dosta zbunjujuć. Prvo je da ekspanzija svemira ne mora biti sporija od svjetlosti i drugo da je to posljedica činjenice da svjetlost ima konacnu brzinu, odnosno prevaljuje put u jedinici vremena.

Jedini razlog zasto to ne zvuči logično je to što ljudi nemaju mogucnost zdravorazumskog poimanja tih veličina i odnosa posto je prilično drugacije od životnog empirijskog iskustva na Zemlji...

[ante šteković]

Pizvo kaže:

Da, zbilja je istina da su mnoge galaksije od nas udaljene i vise od 40 milijardi svjetlosnih godina. To na prvu djeluje kao paradoks, ali treba samo razmisljati izvan kutije. Naime, iako nista s masom ne može putovati brže od svjetlosti, sama ekspanzija svemira nije putovanje već širenje samog prostora. Brzina svjetlosti je konstanta u svakom referentnom okviru, ali ako mora prijeći veći put, to ce i trajati dulje.

brzina c je konstanta samo u vakuumu

Pizvo kaže:

iako nista s masom ne može putovati brže od svjetlosti

možda može i brže, samo je pitanje kakva je vrsta mase

[Pizvo]

ante šteković kaže:

brzina c je konstanta samo u vakuumu



možda može i brže, samo je pitanje kakva je vrsta mase

O, Ante, još si s nama u 2013.

Prvu rečenicu uopće nisi razumio, a ne znaš ni da je svako prividno usporavanje svjetlosti samo rezultat geometrije putanje elektromagnetnog vala koje nekad nije pravocrtno. Brzina od cca 300.00 km\s je zapravo intrinzična karakteristika uzbuđenja u polju (čestica) kojima je masa 0.

Ne postoji više vrsta mase. Masa je karakteristika uzbuđenja u polju (čestica) koje su u interakciji sa higgsovim poljem, bez obzira kakve te čestice bile.

Baš zato je glavno obilježje čestica s masom da se ne kreću brzinom svjetlosti, dok su s druge strane čestice bez mase uvijek i samo te brzine.

[ante šteković]

Pizvo kaže:

Baš zato je glavno obilježje čestica s masom da se ne kreću brzinom svjetlosti, dok su s druge strane čestice bez mase uvijek i samo te brzine.

foton
1. nije čestica bez mase nego čestica koja nikad ne miruje, iz čega slijedi da mu je masa mirovanja 0, a masa gibanja mu je onakva kava je i ovisi o njegovoj elektromagnetnoj masi
2. NIKAD SE NE KREČE BRZINOM C (osim u zamišljenom vakuumu)

ne razumiješ termine o kojima govoriš jer ih imaš naštrebane

Pizvo kaže:

O, Ante, još si s nama u 2013. .

i bit ću tu dokle god nastavite pisati tuđe gluposti sa wikipedije

[Pizvo]

ante šteković kaže:

foton
1. nije čestica bez mase nego čestica koja nikad ne miruje, iz čega slijedi da mu je masa mirovanja 0, a masa gibanja mu je onakva kava je i ovisi o njegovoj elektromagnetnoj masi
2. NIKAD SE NE KREČE BRZINOM C (osim u zamišljenom vakuumu)

E moj Ante...

Potpuno si pobrkao masu (m) i moment (p). Puna formulacija poznate Einsteinove teorije je E^2 = (mc^2)^2 + (pc)^2 . S obzirom da je foton čestica koja je nositelj elektromagnetne sile, taj tren kad dodaš masu u formulu ti dolazi do ogromnog nesrazmjera između izmjerene energije (E^2 = (pc)^2) i rezultata računa. Dapače, za gravitaciju se u školi pogrešno govori da je vezana uz masu, jer je tako jednostavnije računati osnovne stvari, ali zapravo utjece na sve s energijom i momentom, što tvar s masom uvijek ima svejedno. Ne pobijam te tu ja već nuklearna tehnologija (dokaz da je formula tocna) i Pitagorin poučak.

Što se drugog argumenta tiče, ponovno brkaš puno toga i pokazuješ suštinsko nerazumijevanje relativnosti. Da pojasnim - foton se ne moze kretati niti jednom brzinom osim brzinom svjetlosti. Dapače, sama definicija fotona je "čestica koja se kreće brzinom svjetlosti" jer je foton jedinicna vrijednost same svjetlosti. Ta brzina mora biti konstanta, da je varijabilna, Svemir ne bi mogao postojati, a sve i jedan eksperimentalni i matematički dokaz u povijesti znanosti koji koristi tu konstantu pokazuje da je ona točno tolika. Da to nije konstanta, nuklearnih centrala i bombi uopće ne bi moglo biti, da ne spominjemo ostatak tehnologije i pokusa nakon četrdesetih.

No sasvim si u pravu da kad mjerimo brzinu svjetlosti od točke A do tocke B u nekoj tvari ili mediju, pa i ponekad na međuzvjezdanim udaljenostima, mjerimo sporije brzine. Zašto? Iz jednostavnog razloga - unaprijed pretpostavljamo da se promijenila brzina (v), dok zapravo ne vidimo suptilnu promjenu vektora odnosno produljenje puta. Naime, pošto znamo da gravitacija utječe na sve s momentom i energijom, znamo da se to zapravo odnosi na sve sto se kreće ili stoji, stoga u tim odnosima možemo reći da se radi o svojstvu samog prostor-vremena u gravitacijskom polju (jer gravitacija utječe i na vrijeme, sto također znamo iz relativnosti, a svakodnevni dokaz su GPS sateliti i Međunarodna svemirska postaja). To svojstvo zovemo zakrivljenost. Kada bi mjerili udaljenost unutar zakrivljenosti, ona bi bila ista kao u prostoru bez mase, ali se vektor mijenja i svjetlost po zakrivljenosti prolazi dulji put (dulji put = vise vremena za njegov prolazak) nego pravocrtno po vektoru AB čije su referentne tocke izvan zakrivljenosti. Put je dulji barem za fragment rπ .

Uz to, u nekoj tvari ili gušćem mediju je gustoća čestica kudikamo veća nego u vakumu i fotoni se odbijaju od čestica. Fotoni i dalje prostor između dve čestice prolaze brzinom svjetlosti, ali promjena smijera produljuje ukupni put svjetlosti na nasem zamišljenom pravocrtnom AB vektoru, što pak povecava vrijeme potrebno za prevaljivanje udaljenosti od A do B. Pogledaj si ovaj filmić za crtano objašnjenje.

http://www.youtube.com/watch?v=FAivtXJOsiI

Usput budi rečeno, pri sudaru fotona s česticom možemo mjeriti prijenos momenta s fotona na česticu i to mjerenje će pokazati vrijednost koju nam daje formula. Nema nikakve potrebe za masom, koju foton i tako ne može imati. Tvoja tvrdnja da je m= 0 kad bi foton mirovao je zapravo posve suprotna Standardnom modelu, koji masu definira kao interakciju nekih cestica sa higgsovim poljem, pri cemu se odbijaju od veće vrijednosti unutar polja i u superpoziciji titraju u oba smijera na jednom mjestu. Prevedeno - foton bi dobio masu tek kad bi usporio s brzine svjetlosti.

Uz to idu i dvije opaske. Prva je da je Standardni model najcjelovitija i najpreciznija teorija u povijesti znanosti koja omovucava izracune posljedica sudara u akceleratorima na 12 decimala i druga da su masa i moment dvije prilicno različite stvari za koje ti uporno misliš da su ista stvar.

ne razumiješ termine o kojima govoriš jer ih imaš naštrebane

i bit ću tu dokle god nastavite pisati tuđe gluposti sa wikipedije

Štekoviću, osnovna razlika između nas dvoje, osim cinjenice da ja zapravo razumijem fiziku, je sto ja razumijem matematiku, a tebi je ona potpuno stran pojam. Uopće ne moras vjerovati teorijama - uzmi brate formulu i sam provjeravaj... Samo, onda ne bi mogao tvrditi bedastoce jer bi i sam znao da si u krivu...

[ante šteković]

Pizvo kaže:

osim cinjenice da ja zapravo razumijem fiziku, je sto ja razumijem matematiku

foton ima masu i nigdje u svemiru ne putuje brzinom c
ne razumiješ ti ništa

ostalo što si napisao ti je laprdanje u prazno, čak niti ne razumiješ dilataciju vremena o kojoj govoriš
nemaš ti pojoma o fizici, ne razumiješ je već imaš naštrebane pojmove

[Zailing]

ante šteković kaže:

foton ima masu i nigdje u svemiru ne putuje brzinom c
ne razumiješ ti ništa

ostalo što si napisao ti je laprdanje u prazno, čak niti ne razumiješ dilataciju vremena o kojoj govoriš
nemaš ti pojoma o fizici, ne razumiješ je već imaš naštrebane pojmove

Meni je jako žao, ali kao fizičarka potpisujem raniji post od Pizvo....
Za tebe mi se čini kako si stalno na pragu toga da govoris dobro, ali onda nesto zašteka

[teodor francic]

Pizvo kaže:

E moj Ante...

Potpuno si pobrkao masu (m) i moment (p). Puna formulacija poznate Einsteinove teorije je E^2 = (mc^2)^2 + (pc)^2 . S obzirom da je foton čestica koja je nositelj elektromagnetne sile, taj tren kad dodaš masu u formulu ti dolazi do ogromnog nesrazmjera između izmjerene energije (E^2 = (pc)^2) i rezultata računa. Dapače, za gravitaciju se u školi pogrešno govori da je vezana uz masu, jer je tako jednostavnije računati osnovne stvari, ali zapravo utjece na sve s energijom i momentom, što tvar s masom uvijek ima svejedno. Ne pobijam te tu ja već nuklearna tehnologija (dokaz da je formula tocna) i Pitagorin poučak.

Što se drugog argumenta tiče, ponovno brkaš puno toga i pokazuješ suštinsko nerazumijevanje relativnosti. Da pojasnim - foton se ne moze kretati niti jednom brzinom osim brzinom svjetlosti. Dapače, sama definicija fotona je "čestica koja se kreće brzinom svjetlosti" jer je foton jedinicna vrijednost same svjetlosti. Ta brzina mora biti konstanta, da je varijabilna, Svemir ne bi mogao postojati, a sve i jedan eksperimentalni i matematički dokaz u povijesti znanosti koji koristi tu konstantu pokazuje da je ona točno tolika. Da to nije konstanta, nuklearnih centrala i bombi uopće ne bi moglo biti, da ne spominjemo ostatak tehnologije i pokusa nakon četrdesetih.

No sasvim si u pravu da kad mjerimo brzinu svjetlosti od točke A do tocke B u nekoj tvari ili mediju, pa i ponekad na međuzvjezdanim udaljenostima, mjerimo sporije brzine. Zašto? Iz jednostavnog razloga - unaprijed pretpostavljamo da se promijenila brzina (v), dok zapravo ne vidimo suptilnu promjenu vektora odnosno produljenje puta. Naime, pošto znamo da gravitacija utječe na sve s momentom i energijom, znamo da se to zapravo odnosi na sve sto se kreće ili stoji, stoga u tim odnosima možemo reći da se radi o svojstvu samog prostor-vremena u gravitacijskom polju (jer gravitacija utječe i na vrijeme, sto također znamo iz relativnosti, a svakodnevni dokaz su GPS sateliti i Međunarodna svemirska postaja). To svojstvo zovemo zakrivljenost. Kada bi mjerili udaljenost unutar zakrivljenosti, ona bi bila ista kao u prostoru bez mase, ali se vektor mijenja i svjetlost po zakrivljenosti prolazi dulji put (dulji put = vise vremena za njegov prolazak) nego pravocrtno po vektoru AB čije su referentne tocke izvan zakrivljenosti. Put je dulji barem za fragment rπ .

Uz to, u nekoj tvari ili gušćem mediju je gustoća čestica kudikamo veća nego u vakumu i fotoni se odbijaju od čestica. Fotoni i dalje prostor između dve čestice prolaze brzinom svjetlosti, ali promjena smijera produljuje ukupni put svjetlosti na nasem zamišljenom pravocrtnom AB vektoru, što pak povecava vrijeme potrebno za prevaljivanje udaljenosti od A do B. Pogledaj si ovaj filmić za crtano objašnjenje.

http://www.youtube.com/watch?v=FAivtXJOsiI

Usput budi rečeno, pri sudaru fotona s česticom možemo mjeriti prijenos momenta s fotona na česticu i to mjerenje će pokazati vrijednost koju nam daje formula. Nema nikakve potrebe za masom, koju foton i tako ne može imati. Tvoja tvrdnja da je m= 0 kad bi foton mirovao je zapravo posve suprotna Standardnom modelu, koji masu definira kao interakciju nekih cestica sa higgsovim poljem, pri cemu se odbijaju od veće vrijednosti unutar polja i u superpoziciji titraju u oba smijera na jednom mjestu. Prevedeno - foton bi dobio masu tek kad bi usporio s brzine svjetlosti.

Uz to idu i dvije opaske. Prva je da je Standardni model najcjelovitija i najpreciznija teorija u povijesti znanosti koja omovucava izracune posljedica sudara u akceleratorima na 12 decimala i druga da su masa i moment dvije prilicno različite stvari za koje ti uporno misliš da su ista stvar.



Štekoviću, osnovna razlika između nas dvoje, osim cinjenice da ja zapravo razumijem fiziku, je sto ja razumijem matematiku, a tebi je ona potpuno stran pojam. Uopće ne moras vjerovati teorijama - uzmi brate formulu i sam provjeravaj... Samo, onda ne bi mogao tvrditi bedastoce jer bi i sam znao da si u krivu...

Svemir funkcionira tako kako funkcionira.

Međutim, tko kaže da ne može postojati veća brzina od c?

Ako je svemir sam od sebe nastao onda je to tako.

Ali ako nije, ako postoji Inteligencija koja ga je napravila, tada nema ograničenja ni za što, pa ni za bilo koju brzinu.

Iznenadimo ćemo se mi ljudi kakve sve brzine postoje, u to sam sto posto siguran.

[ante šteković]

Zailing kaže:

Meni je jako žao, ali kao fizičarka potpisujem raniji post od Pizvo....
Za tebe mi se čini kako si stalno na pragu toga da govoris dobro, ali onda nesto zašteka

daj nemoj me nasmijavati
http://www.aip.org/pnu/1994/split/pnu189-1.htm

vakuum i praznina svemira su dvije totalno različite stvari
za nas je razlika nikakva, za česticu poput fotona je ogromna

teodor francic kaže:

Iznenadimo ćemo se mi ljudi kakve sve brzine postoje, u to sam sto posto siguran.

nečemo
i neutrini su brži od svijetlosti, imaju manju masu od fotona
tu je i imaginarna masa poput tahiona koji putuju 1000 puta brže od svijetlosti
stvar je samo u masi, a na masu je isuviše lako manipulirati što je dokazano još prije 100 god
tako da se mogu iznenaditi samo pizvo i slični "fizičari"... i fizičarke, koji valjda misle da nekakva frekvencija fotonu stvara moment
i koji će ti reči da konstantna brzina c od točke A do točke B varira zbog dilatacije i reflektiranja fotona u materiji (ali naravno zanemarit će da se fotoni reflektiraju u svim smjerovima jednako )

[Pizvo]

teodor francic kaže:

Svemir funkcionira tako kako funkcionira.

Međutim, tko kaže da ne može postojati veća brzina od c?

Ako je svemir sam od sebe nastao onda je to tako.

Ali ako nije, ako postoji Inteligencija koja ga je napravila, tada nema ograničenja ni za što, pa ni za bilo koju brzinu.

Iznenadimo ćemo se mi ljudi kakve sve brzine postoje, u to sam sto posto siguran.

Pitanje koje se samo od sebe postavlja je - kako definiramo brzinu?

Jer ako uzimamo klasičnu definiciju koja ju opisuje kao prijeđeni put u vremenu, onda pricamo o svemu sa energijom i momentom. Ako to nesto ima masu, onda je potrebna beskonačna energija da se ubrza na brzinu svjetlosti, a čak ni nešto bez mase ne može ići brže. Tu ti ni intervencija imaginarnog božanstva ne pomaže jer bi se pri rušenju te postavke unutar prostor-vremena urušio i sam Svemir.

Ali to vrijedi samo za konvencionalni put u vremenu u 3D prostoru. Veću brzinu po definiciji možeš postići i svojevrsnim varanjem - manipulacijom prostor-vremena. To niti je nemoguće niti zahtjeva beskonacno ičega. Tu ti pak ni ne treba božanstvo, u dogledno vrijeme ćemo to znati napraviti. Dapače, već neko vrijeme znamo za čestice kojima je to posve normalno ponašanje.

[Zailing]

ante šteković kaže:

daj nemoj me nasmijavati
http://www.aip.org/pnu/1994/split/pnu189-1.htm

vakuum i praznina svemira su dvije totalno različite stvari
za nas je razlika nikakva, za česticu poput fotona je ogromna



nečemo
i neutrini su brži od svijetlosti, imaju manju masu od fotona

Ok, prvo...

Nije mi jasno o kakvoj masi u fotona pričamo? Masi mirovanja?
Zatim, gauge teorije i to, ovo i samo kaže da daje gornji limit. Ali ću detaljno proučiti koje dokaze imamo za to da foton ima masu (mirovanja) ...za neutrine je unutar fizike to barem opće poznato.

Kako foton ima veću masu ako mu je gornji limit mase puno veći nego neutrinima? Navedeni link kaže 10^-16 je gornji limit za fotone, dok je za neutrine ~1 eV.

I najbitnije pitanje, otkuda podatak da su neutrini brzi od svjetlosti?