Kabala

[nitko i ništa]

Harmonije kaže:

Sva "nova", tj. nepoznata saznanja se moraju širiti ukoliko je vrijeme za to sazrelo. Kabala je bila skrivena zadnjih 2000 godina jer nije bilo potrebe za njom. Otkrivena je za najširu javnost od 1995. i otada se širi po svijetu. Razlog je samo jedan: postoji jasna potreba za njom. Ljudi ne znaju kamo bi se okrenuli u potrazi za smislom vlastitih života, i sve veći je broj onih koji ga aktivno traže. Nadalje, svijet je zapao u takve probleme za koje nitko ne nudi učinkovita rješenja i nitko ne zna gdje da se okrene u potrazi za njima. Materijalno obilje i nemogućnost čovjeka da nađe smisao i zadovoljstvo života u njemu, ima za posljedicu generiranje duhovne gladi. To su sve nedvosmisleni znakovi da je vrijeme da se mudost Kabale iznese iz skrovitosti i ponudi čovječanstvu.

Što znači da je ''otkrivena za najširu javnost 1995.'' - tko je otkrio? Zašto baš tada - koja je to velika potreba nastala upravo 1995. a prije je nije bilo? Nije bilo duhovne gladi 1994.?

Topic će ostati na Filozofiji ukoliko bude imao u sebi dovoljno filosofskih elemenata (po procjeni moderatora). Ukoliko ne bude, zatvorit ćemo ga (inače bismo ga vjerojatno prebacili na Duhovnost, ali to očito ne bi imalo smisla s obzirom da tamo takav topic već postoji). Sama kabala nije tradicionalno filosofska tema - rekao bih da je filosofija načelno ezgoterična, a kabala je načelno ezoterična.

[colibri]

Qabbala znaci tradicija.On nam pokazuje jedan smijer u bibliskoj tradiciji.
I u apocalyptickoj literaturi u prvom vijeku nase ere.Doctrine ésoterique u kojem se krecu samo ljudi koji su initiés.Ima dva smijera.Jedan koji je spéculative i filozofski.Smatram da moze da se nalazi i na filozofi i na duhovnosti.

[enky]

Harmonije kaže:

Čitao sam Friedricha intenzivno par godina i također sam ga jako volio čitati. U tom razdoblju bio mi je "najbolji prijatelj". Tada sam se družio isključivo s "mrtvacima" (kojih nema više među živima). I, u retrospektivi, mogu se složiti sa navedenim citatom.

Drago mi je što si primio pozitivan impuls i nadam se da ćeš u Kabali naći neke odgovore na svoja pitanja.

Nego, kažeš "pristupati s više ozbiljnosti". Znači li to da si ju dosada već proučavao?

Već par godina, s vremena na vrijeme na netu čitam o Kabali, no to je bilo čisto "rekreativno". Iako, kako se čini, nisam posjećivala relevantne sajtove, bilo je tu puno izvrsnih misli, koje su ostale u meni te sam se zbog istih uvijek vraćala po još. Vidim da si upućen u materiju neusporedivo više od mene i sviđa mi se tvoj pristup, koji me je kao takav zainteresirao za proučavanje Kabale, polako i od početka.

Što je tebe navelo, jerbo Friedrich sigurno nije, da produbljuješ svoje horizonte izučavajući Kabalu?

[nitko i ništa]

colibri kaže:

Qabbala znaci tradicija.On nam pokazuje jedan smijer u bibliskoj tradiciji.

Poznato je židovstvo kao religija nema univerzalističke pretenzije. U kojoj to mjeri vrijedi za kabalu - je li ona nešto samo za židove ili nešto univerzalno?

[colibri]

nitko i ništa kaže:

Poznato je židovstvo kao religija nema univerzalističke pretenzije. U kojoj to mjeri vrijedi za kabalu - je li ona nešto samo za židove ili nešto univerzalno?

Univerzalna .Ti to dobro znas. Moguli ti napisati na francuskom?Bolje se izrazim. Le plus ancien ouvrage mystique attribué à Rabbi Aqiba est le Sefer Yetsira qui décrit les 32 vois mystique par lesquelles Dieu créa le monde.
Nemam namjeru uci u debatu,svi mi imamo razlicito misljenje.
Moja observacija se odnosila na koabitaciju Kabbale na filozofiji i duhovnosti.Mislim da moze da bude tretirana na obadva.

[xvid]

Sta bese znaci GOJA , a Harmonije?

[Harmonije]

nitko i ništa kaže:

Što znači da je ''otkrivena za najširu javnost 1995.'' - tko je otkrio? Zašto baš tada - koja je to velika potreba nastala upravo 1995. a prije je nije bilo? Nije bilo duhovne gladi 1994.?

Unutar kabalističkih krugova je odlučeno da je vrijeme da se podigne veo tajnosti kojim je ova drevna mudrost brižno bila prekrivena dvije tisuće godina. Sazrijeli su svi uvjeti za to, te je počelo otkrivanje Kabale.

Frontman je Rav Michael Laitman, doktor filozofije (University of Moscow) i magistar biokibernetike, učenik i nasljednik Rav Baruch Ashlaga, najstarijeg sina, učenika i nasljednika Yehuda Ashlaga poznatijeg kao Baal HaSulam (Master of the Ladder) koji je jedini uspio napisati potpuni komentar temeljnog kabalističkog teksta Knjige Zohar (Sulam comentary) nakon velikog kabaliste Yitzhaka Lurije poznatijeg kao Ari (16.st.). Naveo sam direktnu liniju učenja kako bi bilo razvidno da se radi o autentičnoj, neprekinutoj liniji učenja i to vrhunskih kabalističkih autoriteta.

Zašto baš 1995? Ne znam točno detalje. Naravno da je i 1994. bilo duhovne gladi. No, vjerujem da je razlog čisto tehničke prirode. Takvo nešto se ne poduzima bez ekstenzivnih priprema. Pa kada je sve bilo spremno, otpočelo je.

Topic će ostati na Filozofiji ukoliko bude imao u sebi dovoljno filosofskih elemenata (po procjeni moderatora). Ukoliko ne bude, zatvorit ćemo ga (inače bismo ga vjerojatno prebacili na Duhovnost, ali to očito ne bi imalo smisla s obzirom da tamo takav topic već postoji).

Hvala lijepa. Uvjeren sam da će biti dovoljno filozofskih elemenata. Bitna pitanja o životu, čovjeku i svijetu kojima se bavi filozofija, adresira i Kabala. Stoga se toplo nadam da će se moći ostvariti konstruktivan dijalog koji će obogatiti sve sudionike i čitatelje.

Sama kabala nije tradicionalno filosofska tema - rekao bih da je filosofija načelno ezgoterična, a kabala je načelno ezoterična.

Ako je za vjerovati Reuchlinu, i sama riječ "filozofija" koju prvi uvodi u upotrebu Pitagora, upravo svoj izvor ima u Kabali. Upravo zato sam tu rečenicu boldao, kao kuriozitet, kada sam navodio što su drugi prominentni učenjaci rekli o Kabali. Iz tog slijedi da su kredencije o ontopičnosti Kabale na filozofskom forumu i više nego dovoljne. Ipak, o tomu je ovdje tvoja zadnja.

[Harmonije]

Gottfried Wilhelm Leibnitz (1646-1716)
Leibnitz was a German philosopher, mathematician, and political adviser, important both as a metaphysician and as a logician and distinguished also for his independent invention of the differential and integral calculus. In 1661 he entered the University of Leipzig as a law student; there he encountered the ideas of men who had revolutionized science and philosophy, such as Galileo, Francis Bacon, Thomas Hobbes, and René Descartes. In 1666 he wrote De Arte Combinatoria (On the Art of Combination), in which he formulated a model that is the theoretical ancestor of modern computers.
Since people did not possess the right key to the secret, the thirst for knowledge here eventually led to vanities and superstition of all kinds, from which ultimately developed a kind of Vulgar Cabbala that lies far away from the true one, as well as diverse fantastic theories under the false name of magic; the books are teeming with those.
--Leibnitz, Hauptschriften zur Grundlegung der Philosophie

Friedrich von Schlegel (1772-1829)
German writer, critic and philosopher, contemporary of Goethe, Schiller and Novalis. A pioneer in comparative Indo-European linguistics and comparative philology, Schlegel deeply influenced the early German Romantic Movement. He is generally held to be the person who first established the term romantisch in the literary context.
The true esthetics is Kabbalah (quote from December, 1802).
--Schlegel, Kritische F. Schlegel-Ausgabe, publisher: Ernst Behler 35 Bde., Paderborn

Johann Wolfgang von Goethe (1749-1832)
Johann Wolfgang Goethe is widely recognized as the greatest writer of the German tradition. The Romantic period in Germany (the late eighteenth and early nineteenth centuries) is known as the Age of Goethe, and Goethe embodies the concerns of the generation defined by the legacies of Jean-Jacques Rousseau, Immanuel Kant, and the French Revolution. His stature derives not only from his literary achievements as a lyric poet, novelist, and dramatist, but also from his often significant contributions as a scientist (geologist, botanist, anatomist, physicist, historian of science) and as a critic and theorist of literature and art. For the last thirty years of his life he was Germany's greatest cultural icon, serving as an object of pilgrimage from all over Europe and the United States.
The kabbalistic treatment of the Bible is a hermeneutics, which lives up in a convincing way to the independence, the marvelous originality, the versatility, the totality, I would even say immeasurability of its contents.
--Goethe, Materialien zur Geschichte der Farbenlehre

[Harmonije]

enky kaže:

Već par godina, s vremena na vrijeme na netu čitam o Kabali, no to je bilo čisto "rekreativno". Iako, kako se čini, nisam posjećivala relevantne sajtove, bilo je tu puno izvrsnih misli, koje su ostale u meni te sam se zbog istih uvijek vraćala po još. Vidim da si upućen u materiju neusporedivo više od mene i sviđa mi se tvoj pristup, koji me je kao takav zainteresirao za proučavanje Kabale, polako i od početka.

Nisam mogao poželjeti veće nagrade!
Po tvojim riječima se da vidjeti da u tebi već duže vrijeme postoji embrionalna želja, koju si hranila na način koji si opisala. Bit će mi izuzetno drago ukoliko ti se želja pojača i nastavi rasti i razvijati se. Izvrsna prilika za proučavanje i upoznavanje s Kabalom od početka i temeljito, iz autentičnih izvora i na pravilan način, jest besplatan online Fundamentals Course koji starta 04.09. pa baci pogled ako već nisi ..

Što je tebe navelo, jerbo Friedrich sigurno nije, da produbljuješ svoje horizonte izučavajući Kabalu?

U pravu si, Friedrich nije. No, susrećem se s Kabalom u iskrivljenim verzijama (dakle ne-kabalom) već duži niz godina. Osnova koje je bila "magijska kabala". Naime, već sam duže vrijeme duhovni tragaoc i dok nisam došao do autentične Kabale, kročio sam putevima magije i ezoterije. Radio sam kabalističke rituale i ostale stvari i imao ograničenog uspjeha. Upravo me taj put doveo do genuine Kabale krajem prošle godine i otada sam postao siguran da sam našao što sam cijelo vrijeme tražio. Prošao sam Fundamentals i Intermediate Course (svaki traje tri mjeseca) i trenutno pratim lekcije Rav Laitmana. Iz osobnog iskustva, mogu svima zainteresiranima reći i ohrabriti ih da svakako probaju upisati tečaj te da na taj način sami vide i osjete o čemu se u Kabali zapravo radi.

Možda još jedan savjet za kraj .. osluškuj svoje srce .. i slijedi ga.

Topli pozdrav.

[Harmonije]

colibri kaže:

Univerzalna .Ti to dobro znas. Moguli ti napisati na francuskom?Bolje se izrazim. Le plus ancien ouvrage mystique attribué à Rabbi Aqiba est le Sefer Yetsira qui décrit les 32 vois mystique par lesquelles Dieu créa le monde.

Da, univerzalna je. Svatko tko ju želi naučiti je dobro došao. Oduvijek. Jedini kriterij je istinska želja. A kako bih se sačuvao od mogućih nebrojenih opovrgavanja što Kabala jest i što nije, ponudio bih vam Basic Overview u kojemu se to adresira. Video traje manje od 25 minuta i može se downloadirati. Firefox može praviti probleme, pa preporučam Explorer.

Nemam namjeru uci u debatu,svi mi imamo razlicito misljenje.
Moja observacija se odnosila na koabitaciju Kabbale na filozofiji i duhovnosti.Mislim da moze da bude tretirana na obadva.

Hvala na potpori colibri.

Pozdrav.

[Harmonije]

xvid kaže:

Sta bese znaci GOJA , a Harmonije?

Ne znam, pretpostavljam ali neću nagađati. Jel to provjera neka? Ne znam hebrejski (još).

[colibri]

xvid kaže:

Sta bese znaci GOJA , a Harmonije?

Pezorativni naziv kojim Jevreji nazivaju clana familije ,koji nije jevrejske konfesije.
To jest ja i ti.

[nitko i ništa]

Harmonije kaže:

Unutar kabalističkih krugova je odlučeno da je vrijeme da se podigne veo tajnosti kojim je ova drevna mudrost brižno bila prekrivena dvije tisuće godina. Sazrijeli su svi uvjeti za to, te je počelo otkrivanje Kabale.

Frontman je Rav Michael Laitman, doktor filozofije (University of Moscow) i magistar biokibernetike, učenik i nasljednik Rav Baruch Ashlaga, najstarijeg sina, učenika i nasljednika Yehuda Ashlaga poznatijeg kao Baal HaSulam (Master of the Ladder) koji je jedini uspio napisati potpuni komentar temeljnog kabalističkog teksta Knjige Zohar (Sulam comentary) nakon velikog kabaliste Yitzhaka Lurije poznatijeg kao Ari (16.st.). Naveo sam direktnu liniju učenja kako bi bilo razvidno da se radi o autentičnoj, neprekinutoj liniji učenja i to vrhunskih kabalističkih autoriteta.

Zašto baš 1995? Ne znam točno detalje. Naravno da je i 1994. bilo duhovne gladi. No, vjerujem da je razlog čisto tehničke prirode. Takvo nešto se ne poduzima bez ekstenzivnih priprema. Pa kada je sve bilo spremno, otpočelo je.

Naime, i tijekom dvadesetog (a vjerujem i devetnaestog) stoljeća se osobito u ezoterijskim krugovima baratalo s kabalom - ti ćeš vjerojatno reći iskrivljenom, ali to ostaje za utvrditi što je ''prava kabala''. Osobito je glasoviti A. Crowley ''zaslužan'' za to; a u mainstream kulturi imamo Ecovo Foucaultovo njihalo iz osamdesetih godina prošlog stoljeća koje se poigrava s kabalističkim obrascima. Tako da se čini da je kabala na ovaj ili onaj način ipak stalno bila tu, nakon prve pojave u 13. stoljeću.
Neovisno o tome, sama struktura tvog opisa je ezoterička: postoje ljudi u posjedu tajnog a spasonosnog znanja koji ovisno o stanju ljudi na planeti objavljuju u većoj ili manjoj mjeri to spasonosno znanje.
To je u bitnome suprotno osnovnom filosofskom impulsu, još od Sokrata. Sokrat ne dovodi ljude u nedoumice zato što on ima neko znanje a drugi ga nemaju, nego obratno: on sam jest u nedoumici, on sam ne zna, a tek traži onoga tko zna (slično i Buddha). No, ne nalazi ga - svi se ''znalci'' pokazuju tek kao umišljeniji u svoje znanje od Sokrata, ali ne i doista upućeniji.

Harmonije kaže:

Ako je za vjerovati Reuchlinu, i sama riječ "filozofija" koju prvi uvodi u upotrebu Pitagora, upravo svoj izvor ima u Kabali. Upravo zato sam tu rečenicu boldao, kao kuriozitet, kada sam navodio što su drugi prominentni učenjaci rekli o Kabali.

Pitagora je mitska figura, i njemu se pripisuje sve i svašta. Ali, s obzirom da je prvi poznati spomen kabale iz 13. stoljeća po Kristu a Pitagora je živio u 6. stoljeću prije Kr. (dakle, prethodio je 2100 godina ), ne čini mi se da je dotičnome Reuchlinu u ovom sličaju za vjerovati.
No, sam kontekst u kojem, prema pripovjesti, Pitagora koristi riječ philosophos kao suprotnost riječi sophos ide za onim što sam gore napisao: nema tih ''mudraca'' koji će nam pružiti mudrost koju su dosad skrivali negdje u podrumu. Ima samo ljudi koji teže za mudrošću, tragalaca, philo-sophosa.

[planinar]

Harmonije kaže:

Pozdrav planinar,

Stari zavjet su listom upravo kabalistički tekstovi. Nepremostivi problem kod tumačenja tih tekstova jest način na koji su ti tekstovi pisani. Naime, radi se o "Jeziku grana" (Language of branches) gdje se za sile u duhovnom svijetu koriste nazivi njihovih grana u materijalnom svijetu. Kad se kaže recimo Faraon, pri tome se ne misli na vladara materijalne zemlje Egipat već na točno određeni duhovni uticaj, silu, koja postoji u svakom čovjeku. Isto tako, kada se kaže npr. "zemlja"(land), ne misli se na neki fizički komad prostora već na određeno stanje svijesti. Apsolutno je nemoguće shvatiti izvor poimajući samo njegovu granu u materijalnom svijetu i to je siguran način da se zapravo ama baš ništa ne shvati. Otuda sve materijalističke interpretacije Biblije ne vrijede ništa. Mora se imat uvid u izvor, dakle ostvaren ulaz u duhovni svijet i potreban stupanj postignuća (za neki izvor) da bi se razumio kabalistički tekst. Nema drugog načina za ispravno shvaćanje opisa procesa u duhovnom svijetu o kojima izvještavaju kabalistički tekstovi. Odatle sva konfuzija i sve krive (materijalističke) interpretacije. U kabalističkim tekstovima niti jedna jedina riječ ne govori ni o čemu iz materijalnog svijeta.

Hvala na zanimljivim odgovorima, no sad se roje neka pitanja; zaključujem iz ovog da je Stari Zavjet, za kojeg je poznato (možda netočno?) da je djelo 60-tak autora-kabalista iz različitih razdoblja kao tekstova duhovnog, ezoternog značenja proisvojen od Judaizma kao tekst egzoternog značenja. Drugim riječima, Judaizam je utemljen na pogrešci čitanja i tumačenja. Takav zaključak crpim i iz tvojeg objašnjenja da je «Judaizam najljući protivnik Kabale», što znači da se Judaizam nastoji odvojiti od vlastitih izvora?

Harmonije kaže:

Što se tiče priče o Adamu i Evi, postoji ne mistična priča, nego precizno i egzaktno, moglo bi se reći "čisto tehničko", izlaganje uzročno-poslijedičnog niza stvaranja cijele kreacije, čiji su dio i Adam i Eva. Sve je osobno provjerljivo ukoliko se ostvari ulaz u duhovne svijetove. Oni kabalisti koji su to učinili, listom se slažu oko korektnosti tih izlaganja. Neke manje razlike u tumačenjima postoje, ali su one marginalne prirode i produkt su različitih osobnosti i karaktera kabalista koji su o njima pisali.

«Ulaz u duhovne svjetove» - nije li to također «ključ» za shvaćanje, jer se iz egzaktnog teksta mora obaviti nekakav prijelaz? Nema li «Adamovo rebro», «Zmija», «Drvo spoznaje», itd. simboličko, dakle mistično značenje?

[nitko i ništa]

Harmonije kaže:

Da, univerzalna je. Svatko tko ju želi naučiti je dobro došao.

Pa, ne vjerujem da bi se židovski kabalisti suglasili s tobom. A upitno je jesu li ostali uopće kabalisti.

[nitko i ništa]

Uživao sam sreću poznavati filosofa koji mi je bio istinskim učiteljem humanosti. Tada, u svojim najplodnijim godinama posjedovao je radosnu živahnost dječaka; njegovo otvoreno, za mišljenje stvoreno čelo bijaše središtem nerazorive vedrine i radosti; s njegovih je usana tekao govor najbogatiji mislima; šala, dosjetka i dobro raspoloženje stajali su mu na raspolaganju, a njegovo poučno predavanje bilo je najzabavnijim ophođenjem. Baš istim duhom kojim je ispitivao Leibniza, Wollfa, Baumgartena, Crusiusa, Humea i prosljeđivao prirodne zakone Keplera, Newtona, fizičara, prihvatio je i baš tada izašle Rousseauove spise, njegova Emilea i njegovu Heloizu, kao i svako prirodno otkriće s kojim bi se upoznao, prosuđivao ih i uvijek se vraćao neusiljenom poznavanju prirode i čovjekovoj moralnoj vrijednosti. Povijest čovjeka, naroda, prirode, prirodni nauk, matematika i iskustvo bijahu izvori kojima je oživljavao svoje predavanje i ophođenje; ništa dostojno znanja nije mu bilo ravnodušno; nikakva kabala, nikakva sekta, nikakav dobitak, nikakva slava - nikakvo častohleplje nije za nj u usporedbi s proširenjem i rasvjetljenjem istine imalo ni najmanje draži. Ohrabrivao je i nježno prinuđivao na samostalno mišljenje; despotizam bijaše stran njegovoj ćudi.
Taj čovjek, kojega spominjem s najvećom zahvalnošću i poštovanjem, jest Immanuel Kant; njegova slika s ugodom stoji preda mnom.

Johann Gottfried Herder

Eto, Herder Kantovu filosofsku otvorenost nalazi za shodno suprotstaviti samovažnoj tajnovitosti kabalista.

[Harmonije]

nitko i ništa kaže:

Naime, i tijekom dvadesetog (a vjerujem i devetnaestog) stoljeća se osobito u ezoterijskim krugovima baratalo s kabalom - ti ćeš vjerojatno reći iskrivljenom, ali to ostaje za utvrditi što je ''prava kabala''. Osobito je glasoviti A. Crowley ''zaslužan'' za to;

Da, ostaje za utvrditi što je "prava kabala" onima koji još nisu apsolutno sigurni. Osobno iz iskustva poznajem i autentičnu i razne vulgarizacije i postoji jedna bitna distinkcija između te dvije vrste, koju stekneš tek nakon iskustava sa jednom i drugom. Čisto intelektualno, distinkciju je nemoguće sa apsolutnom sigurnošću napraviti.

a u mainstream kulturi imamo Ecovo Foucaultovo njihalo iz osamdesetih godina prošlog stoljeća koje se poigrava s kabalističkim obrascima. Tako da se čini da je kabala na ovaj ili onaj način ipak stalno bila tu, nakon prve pojave u 13. stoljeću.

U 13.st. se prvi puta javlja u Europi. Ako se slažeš, napisati ću iscrpniju povijest Kabale.

Neovisno o tome, sama struktura tvog opisa je ezoterička: postoje ljudi u posjedu tajnog a spasonosnog znanja koji ovisno o stanju ljudi na planeti objavljuju u većoj ili manjoj mjeri to spasonosno znanje.

Da, no razotkrivanje te mudrosti ne ovisi o njihovoj samovolji.

To je u bitnome suprotno osnovnom filosofskom impulsu, još od Sokrata. Sokrat ne dovodi ljude u nedoumice zato što on ima neko znanje a drugi ga nemaju, nego obratno: on sam jest u nedoumici, on sam ne zna, a tek traži onoga tko zna (slično i Buddha). No, ne nalazi ga - svi se ''znalci'' pokazuju tek kao umišljeniji u svoje znanje od Sokrata, ali ne i doista upućeniji.

Svaka čast Sokratu i njegovoj metodi. No, u čemu je smisao traganja ako se predmnijeva da je traženo nemoguće pronaći? To što Sokrat nije našao "onoga tko zna" ne znači da taj ne postoji.

Pitagora je mitska figura, i njemu se pripisuje sve i svašta. Ali, s obzirom da je prvi poznati spomen kabale iz 13. stoljeća po Kristu a Pitagora je živio u 6. stoljeću prije Kr. (dakle, prethodio je 2100 godina ), ne čini mi se da je dotičnome Reuchlinu u ovom sličaju za vjerovati.

Poznato je da je Pitagora išao studirati na Bliski Istok, i u njegovo vrijeme, Kabala se otvoreno i javno poučavala. Evo, zainteresirao si me da pogledam dublje što je Pitagora naučavao, pa ću to usporediti s Kabalom, te izvjestiti o nalazima. Kabala postaje zatvorena za javnost i povlači se u tajnost tek nakon uništenja drugog židovskog hrama (2.st.AD).

No, sam kontekst u kojem, prema pripovjesti, Pitagora koristi riječ philosophos kao suprotnost riječi sophos ide za onim što sam gore napisao: nema tih ''mudraca'' koji će nam pružiti mudrost koju su dosad skrivali negdje u podrumu. Ima samo ljudi koji teže za mudrošću, tragalaca, philo-sophosa.

Pročitao sam razna tumačenja nastanka riječi philosophos i potaknuo si me da usvojim Filosofija umjesto Filozofija.
Ipak, čini mi se da si malo preuzetan kada tvrdiš kakvih "mudraca" ima ili nema. Otkuda bi ti to mogao sa apsolutnom sigurnošću znati? Nisi ni bio u svim podrumima. Možda bi bilo uputnije biti otvoren za informacije koje se nude, pokušati ih objektivno i nepristrano sagledati i evaluirati, te potom donijeti zaključak o navodnoj "mudrosti" istih. Ne misliš li?

[Harmonije]

nitko i ništa kaže:

ništa dostojno znanja nije mu bilo ravnodušno; nikakva kabala, nikakva sekta, nikakav dobitak, nikakva slava - nikakvo častohleplje nije za nj u usporedbi s proširenjem i rasvjetljenjem istine imalo ni najmanje draži. Ohrabrivao je i nježno prinuđivao na samostalno mišljenje; despotizam bijaše stran njegovoj ćudi.
Taj čovjek, kojega spominjem s najvećom zahvalnošću i poštovanjem, jest Immanuel Kant; njegova slika s ugodom stoji preda mnom.
Johann Gottfried Herder

Eto, Herder Kantovu filosofsku otvorenost nalazi za shodno suprotstaviti samovažnoj tajnovitosti kabalista.

Ako si to tako protumačio, ok. Ali evo odmah vidim jedan "glitch". Naime, ako Kantu "ništa dostojno znanja nije bilo ravnodušno", interesantno je da i Kant i Kabala imaju jednaki stav po pitanju nemogućnosti percipiranja objekta "po sebi". Kako sad pa to? Prije sam sklon pomisliti kako Herder priča o nekoj vulgarizaciji kabale, o kojoj Leibnitz jasno govori kako je općeraširena pojava.

Što Kabala kaže o našoj percepciji Anthony Kosinec predstavlja u videou Perception of Reality

[Harmonije]

nitko i ništa kaže:

Pa, ne vjerujem da bi se židovski kabalisti suglasili s tobom. A upitno je jesu li ostali uopće kabalisti.

Židovski kabalisti su mi to i rekli.
Evo dva prominentnija ne-židova kabalista: Onkelos i Aquila.

[nitko i ništa]

Harmonije kaže:

U 13.st. se prvi puta javlja u Europi. Ako se slažeš, napisati ću iscrpniju povijest Kabale.

Dapače. Ali ako ulazimo u povijesno razmatranje, a čini mi se da je to neizbježno kad se radi o
tradicijskom znanju, onda se nadam da će tvoje izlaganje biti u skladu s dobrim uzusima povijesne znanosti. Odnosno, pozivati se na provjerljive izvore.
Jer, priznat ćeš, tvrdnja poput ''ja to znam jer tako kaže moja organizacija o kojoj su javno dostupni podatci tek nakon 1995. ali koja je tajno postojala već barem tri tisuće godina'' nekako ne bi bila uvjerljiva.

Harmonije kaže:

Svaka čast Sokratu i njegovoj metodi. No, u čemu je smisao traganja ako se predmnijeva da je traženo nemoguće pronaći? To što Sokrat nije našao "onoga tko zna" ne znači da taj ne postoji.

Pa ne predmnijeva se. Samo što u dvije i po tisuće godina filosofije još takav sophos nije nađen. Ali, dapače, drago nam je da si konačno tu.

Harmonije kaže:

Evo, zainteresirao si me da pogledam dublje što je Pitagora naučavao, pa ću to usporediti s Kabalom, te izvjestiti o nalazima.

Zacijelo ćeš naći mnoge podudarnosti, osobito vezano uz tzv. ''misticizam brojeva''. Ali to ne znači da je Pitagora studirao ili poučavao Kabalu.
Naime, u 13. stoljeću kad se Kabala pojavljuje (u Europi) pitagorejsko nasljeđe je još uvijek dovoljno poznato (ono se, naime, posredovanjem platonističkih škola u doba helenizma i rimskog carstva se proširilo čitavim Sredozemljem, pa i Judejom). No, ima ujedno i osobinu ''tajnog nauka'', zbog isključivosti kršćanskog autoriteta koji ne prihvaća pitagorejstvo. Tako da je lako pretpostaviti obratan utjecaj, naime pitagorejstva na Kabalu u 13. stoljeću.

Harmonije kaže:

Poznato je da je Pitagora išao studirati na Bliski Istok, i u njegovo vrijeme, Kabala se otvoreno i javno poučavala.
Kabala postaje zatvorena za javnost i povlači se u tajnost tek nakon uništenja drugog židovskog hrama (2.st.AD).

Imaš li neki provjerljiv povijesni izvor za to postojanje Kabale u Pitagorino doba?

Harmonije kaže:

Možda bi bilo uputnije biti otvoren za informacije koje se nude, pokušati ih objektivno i nepristrano sagledati i evaluirati, te potom donijeti zaključak o navodnoj "mudrosti" istih. Ne misliš li?

Dapače, pa tako i postupam, rekao bih.