Vjerovnicima treba reći da nećemo vratiti dug kojeg Sabor nije odborio DA-NE

[bavans]

http://www.salon.com/2013/08/17/chom...e_a_democracy/

za koga da glasam?

[krena]

Bongo kaže:

Nitko ti ne brani svugdje se voziti biciklom.

Pošalji na pm sliku računa kada kupiš biciklo i sebe kako se voziš na njemu kada ideš na posao...
Onda cu ja to isto napraviti


Sent from my iPad using Tapatalk HD

Ja sam jedini inženjer od nas 25 koji na posao redovito dolazi biciklom.
Ali ti račun ne mogu dati jer sam biciklu prije 5 godina našao u baji za smeće !!
Netko se selio u drugi stan pa bacio sav namještaj u baju, uključujući i jednu biciklu sa ispuhanim gumama. Ja uzeo biciklu i stavio nove zračnice od 50 kuna ukupno.
A svoju staru biciklu sam odnio na otok da je tamo vozim.

more kaže:

a ja kažem zabranimo proizvode iz zemlje di ti radiš.i šta cijeli svijet bankrotira i postane siromašan a di če ta tvoja nova zemlja prodavati svoje robe i usluge.

Kapitalisti bi svi najebali kada bi netko uspio ustolićiti ovaj model: http://www.klix.ba/lifestyle/maja-ri...kanu/140411076
Novac nikad nije blagoslov, bez obzira na to da li ga imali ili ne, smatra Banjalučanka Maja Risović koja je prije nekoliko mjeseci odlučila pridružiti se zajednici Ubuntu u Africi i živjeti život bez novčanih sredstava.

To je ova ideologija: http://zvono-istine.org/kraj-novca-j...km-od-zagreba/

[neno1966]

krena kaže:

Kapitalisti bi svi najebali kada bi netko uspio ustolićiti ovaj model: http://www.klix.ba/lifestyle/maja-ri...kanu/140411076
Novac nikad nije blagoslov, bez obzira na to da li ga imali ili ne, smatra Banjalučanka Maja Risović koja je prije nekoliko mjeseci odlučila pridružiti se zajednici Ubuntu u Africi i živjeti život bez novčanih sredstava.

To je ova ideologija: http://zvono-istine.org/kraj-novca-j...km-od-zagreba/

Da baš Pa nije ti za život dovoljna samo hrana, tko će ti, ne znam, popraviti zub?

[bavans]

Netko mi svaki mjesec mazne 2 tisuće kuna a ja ne prijavim krađu. Ne znam zašto me prate, očito je svima da nisam kriv. Ako nije platio di su nestale pare. I tako u krug.

[ceha]

more kaže:

njemačka je bogata jer nije platila svoje dugove poslije ww1 i poslije ww2 i što je usa utiskala bespovratnih 10000-setke tisuća miljardi $ u njih.a nisu platili današnjih oko 50 000 do 100000 miljardi € štete po evropi.
zbog njih je hrvatska izgubila oko 400 000 ljudi x 2 miljona € to je 800 miljardi €
da se nije ni jedan njemac nikada bija rođen danas bi hrvatska imala barem 10-12 miljona stanovnika.ali njemci i njihov barbarizam i huliganizam nas je unazadija da se nikad nismo oporavili.
Po američkom zakonu ako ti voziš pljačkaše banke i 1 pljačkaš nekoga ubiješ ti kao vozač dobijaš 100% istu kaznu kao i onaj koji je pucao.jer da ti nisi vozio pllaćkaš ne bi došao do lokacije i imao šansu pucati.

pa neznam baš, koliko znam Kostolany se obogatio na njemačkim obveznicama, i to jer je Adenauer pobijedio na izborima (a rekao je da će se vratiti dug), Brand je izgubio te izbore a rekao da neće vratiti dug

[more]

Bongo kaže:

Arapi vade naftu, na koji se auti voze


Sent from my iPad using Tapatalk HD

E oni su jedina stavka zbog koje je nemoguča bartel trgovina.

[bavans]

Prerada iste je drugi razlog, Venezuela ( Južna Amerika opčenito ), Rusija i ostali su još jedan razlog.
Pa porezi i cijene koje variraju od države do države još jedan, pa koncesija, i da sad ne nabrajamo dalje jer ima još brdo toga.
Ja trošim isključivo kolumbijsku, najjeftinija, jeftinija i od Saudijske, frend mi pošalje koji barel, preko Bolivijskog konzula, pa mi ga prerade u jednom za to prenamjenjenom pogonu u Sisku.
Prenamjena u dobrotvorne svrhe bude obavljena u okrivlju jednog anonimnog crkvenog velikodostojnika, anonimnog jer su to skromni pastiri, sluge i ništa više.

[more]

bavans kaže:

Prerada iste je drugi razlog, Venezuela ( Južna Amerika opčenito ), Rusija i ostali su još jedan razlog.
Pa porezi i cijene koje variraju od države do države još jedan, pa koncesija, i da sad ne nabrajamo dalje jer ima još brdo toga.
Ja trošim isključivo kolumbijsku, najjeftinija, jeftinija i od Saudijske, frend mi pošalje koji barel, preko Bolivijskog konzula, pa mi ga prerade u jednom za to prenamjenjenom pogonu u Sisku.
Prenamjena u dobrotvorne svrhe bude obavljena u okrivlju jednog anonimnog crkvenog velikodostojnika, anonimnog jer su to skromni pastiri, sluge i ništa više.

o čemu ti mliješ.i pričam o bartelu između država koji je i sada u upotrebi a poslije države razliku srede kreditom dok kreditni balon ne pukne.samo šta je stoka bankarska to sada iskomplicirala do krajnih granica.a u hrvatskoj je to krajne jednostavno riješeno.
Ti kupiš japanski automobil banka ga plati japancu u $-€,poslije banka otkupi od turističkih tvrtki i izvoznika € a ako fali deviza banka majka da kredit banci u hrvatskoj i malo po malo dug raste.

[bavans]

a nekima pobjegne i 't' tu i tamo
a šta da ti kažem, život je lijep
bolje zvuči bez tog 't'

[Bongo]

more kaže:

E oni su jedina stavka zbog koje je nemoguča bartel trgovina.

i hoces onda biti dosljedan i ici biciklom na posao?

[more]

Bongo kaže:

i hoces onda biti dosljedan i ici biciklom na posao?

ja idem na posao pješke a ljeti na vitar.

[Bongo]

more kaže:

ja idem na posao pješke a ljeti na vitar.

ako sam dobro shvatio, ti si pozvao druge da bojkotiraju proizvode iz zemlje u kojoj zivim?

da li ti se ti sam bio spreman odreci necega kako bi bio primjer?







uostalom, skrecemo sa teme....

[more]

Bongo kaže:

ako sam dobro shvatio, ti si pozvao druge da bojkotiraju proizvode iz zemlje u kojoj zivim?

da li ti se ti sam bio spreman odreci necega kako bi bio primjer?
uostalom, skrecemo sa teme....

Ja nemam ni 1 lipu duga
meni su dužni
ja imam još pristojnu lovu na bankovnim računima u raznim valutama
ja imam veliki broj dionica
mojim prijedlogom ja bi dosta izgubija,možda bi dugoročno profitirao sa nekretninama.
Ali trenutna situacija je jednostavno u svijetu neodrživa i svijetu je bolje da žrtvujemo njemačke,nizozemske,danske,francuske i gb banke i njihove štediše u ime koristi cijelog svijeta.inače je veliki rat na pomolu koji će ovaj put odnjeti miljarde života.pare nisu vrijedne toliko života.

[more]

Thomas Piketty: Njemačka nikad nije vratila svoje dugove pa nema pravo drugima soliti pamet.
"STRAH me da će konzervativci, posebno Njemačka, uništiti Europu i europsku ideju, a sve zbog njihovog šokantnog nepoznavanja povijesti", kaže trenutno najpoznatiji svjetski ekonomist Thomas Piketty u intervjuu za Die Zeit.

Autor publicističkog megahita "Kapital u 21. stoljeću" u razgovoru za njemački dnevnik progovorio je o trenutnoj europskoj politici štednje, koju Njemačka nameće svim ostalim članicama Europske unije. Prema Pikettyju, radi se o debelo promašenoj politici.

"Njemačka povijest trebala bi biti od velike važnosti za današnje Nijemce. Pogledajmo povijest nacionalnog duga: Velika Britanija, Njemačka i Francuska su u nekom trenutku bile u situaciji u kojoj je danas Grčka, čak su bile i zaduženije. Prva lekcija koju možemo naučiti iz povijesti glasi da državni dugovi nisu novi problem. Bilo je mnogo načina vraćanja tih dugova, a ne samo jedan, kao što Berlin i Pariz žele da vjerujete", izjavio je Piketty.

"Njemačkog gospodarskog čuda" ne bi bilo bez oprosta dugova

Upravo je Njemačka, kaže Piketty, najbolji primjer države koja nikad nije u potpunosti vratila svoj vanjski dug. Ponovilo se to i nakon Prvog, i nakon Drugog svjetskog rata. S druge strane Njemačka je, kaže Piketty, često tjerala druge da plate dugove, pa je tako zahtijevala ogromne reparacije od Francuske nakon Francusko-pruskog rata koji se vodio krajem 19. stoljeća.

"Kada čujem Nijemce kako govore da imaju vrlo moralan stav prema dugovima i da snažno vjeruju kako se dugovi moraju vratiti, tada pomislim da je sve to ogroman vic. Njemačka je zemlja koja nikad nije vratila svoje dugove. Nemaju pravo držati lekcije drugim nacijama", kaže Piketty.

Dodaje kako su se kroz povijest iskristalizirala dva načina otplate dugova. Onaj koji se sada nameće Grčkoj, i drugi, puno lakši, koji je koristila i Njemačka.

"Jedan način vraćanja duga demonstriralo je Britansko carstvo u 19. stoljeću, nakon vrlo skupih ratova s Napoleonom. To je spora metoda koju sada preporučuju Grčkoj. Carstvo je vratilo dugove kroz strogu proračunsku disciplinu. To je uspjelo, ali trajalo je jako dugo. Više od sto godina su se Britanci odricali dva ili tri posto svog gospodarstva da vrate dugove, što je više nego što su ulagali u škole i obrazovanje. Druga metoda je mnogo brža i to je Njemačka dokazala u 20. stoljeću. A sastoji se od tri komponente: inflacije, posebnog poreza na privatno bogatstvo i djelomičnog oprosta dugova", objašnjava Piketty.

Takozvano "njemačko gospodarsko čudo" je, objasnio je Piketty, utemeljeno upravo na oprostu dugova, što Nijemci danas odbijaju omogućiti Grčkoj.

"Nakon što je završio rat 1945. godine, Njemački dug iznosio je više od 200 posto BDP-a. Deset godina kasnije, ostao je vrlo mali dio: javni dug bio je manji od 20 posto BDP-a. U isto vrijeme i Francuska je izvela sličnu stvar. Nikad to ne bismo uspjeli postići tako brzo kroz fiskalnu disciplinu koju danas preporučujemo Grčkoj. Umjesto toga obje države koristile su drugu metodu koju sam spomenuo, a u kojoj je jedna od tri komponente i oporost dugova. Sjetite se samo Londonskog sporazuma iz 1953. kada je 60 posto njemačkog duga otpisano, a unutarnji dugovi su restrukturirani", kaže Piketty.

"Da smo Nijemcima rekli da nisu prihvatili svoje greške, i dalje bi plaćali dugove"

Na komentar novinara Die Zeita da su njemački dugovi oprošteni zato što je svijet prepoznao da su visoke reparacije nakon Prvog svjetskog rata bile jedan od uzroka Drugog svjetskog rata, Piketty tvrdi da je to glupost. Kaže da je oprost dugova bio racionalna politička i ekonomska odluka, kojom je njemačkom narodu omogućeno da napokon gleda prema budućnosti.

"Ne možemo od novih generacija tražiti da desetljećima plaćaju pogreške svojih roditelja. Grci su, bez sumnje, napravili velike pogreške. Do 2009. vlada u Ateni krivotvorila je svoje poslovne knjige. Ali usprkos tome, mlađa generacija Grka ne snosi ništa više krivnje za greške svojih predaka nego što je snosila mlađa generacija Nijemaca u 50-im i 60-im godinama. Moramo gledati naprijed. Europa je ustanovljena na oprostu dugova i ulozima u budućnost. Ne na ideji vječne pokore. To ne smijemo zaboraviti", kaže Piketty.

Na opasku novinara Die Zeita kako mnogi Nijemci vjeruju da Grci i dalje nisu naučili lekciju, te kako žele nastaviti trošiti više nego što je realno, Piketty odgovara: "Da smo vama Nijemcima 50-ih rekli da niste na pravi način prihvatili svoje greške, i dalje biste otplaćivali dugove. Srećom, bili smo dovoljno inteligentni da to ne napravimo". Također, Piketty dodaje da Njemačka ne samo da ne pokazuje sličnu milost prema Grčkoj, već na njenoj muci zarađuje posuđujući joj novac po komercijalnim kamatnim stopama.

"Restrukturiranje dugova je neizbježno u nekoliko europskih zemalja"

Za Pikettyja, izbacivanje Grčke iz eurozone bio bi početak perioda agonije koji bi rezultirao "žrtvovanjem europskog socijalnog modela, njene demokracije, štoviše njene civilizacije na oltaru konzervativne, neracionalne politike štednje". Umjesto toga, Piketty predlaže alternativno rješenje aktualne krize.

"Treba nam konferencija o svim europskim dugovima, kakvu smo imali nakon Drugog svjetskog rata. Restrukturiranje dugova, ne samo u Grčkoj, već u nekoliko europskih zemalja, je neizbježno. Već sada smo izgubili šest mjeseci u potpuno netransparentnim pregovorima s Atenom. Ideja Eurogrupe da će Grčka ostvariti proračunski suficit od 4 posto i isplatiti dugove za 30 do 40 godina je i dalje na stolu. Prema njima, ostvarit će jedan posto suficita u 2015., pa dva posto u 2016. i zatim tri i pol posto u 2017. godini. To je potpuno suludo! To se nikad neće dogoditi. Ali ipak nastavljamo odgađati ovu neizbježnu debatu", kaže Piketty.

Nakon što bi došlo do oprosta dugova trebalo bi, prema Pikettyju, ustanoviti novu europsku instituciju zaduženu da ustanovi koji će biti najviši dopušteni proračunski deficit, a kako bi se spriječio novi porast zaduženosti. Piketty predlaže da se u tu svrhu pri Europskom parlamentu osnuje odbor koji bi činili predstavnici nacionalnih parlamenata. Ključno je, kaže Piketty, da se odluke u Europi donose na demokratski način umjesto pod pritiskom sile iz Berlina.

[Bongo]

more kaže:

Ja nemam ni 1 lipu duga
meni su dužni
ja imam još pristojnu lovu na bankovnim računima u raznim valutama
ja imam veliki broj dionica
mojim prijedlogom ja bi dosta izgubija,možda bi dugoročno profitirao sa nekretninama.
Ali trenutna situacija je jednostavno u svijetu neodrživa i svijetu je bolje da žrtvujemo njemačke,nizozemske,danske,francuske i gb banke i njihove štediše u ime koristi cijelog svijeta.inače je veliki rat na pomolu koji će ovaj put odnjeti miljarde života.pare nisu vrijedne toliko života.

Vjerojatno bi drugacije govorio kada bi ti trebao biti taj koji bi se trebao odreci dijela štednje da pomogneš grčkoj.

Uostalom, stalno skrećeš sa teme.
Ne znam kakve veze ima ta tvoja izjava sa mojim komentarom. Ti bi da se drugi odreknu uvoza proizvoda iz bliskog istoka, dakle nafte, a kada te pitam da li si spreman živjeti bez da ju koristiš, dobijem 2-3 nesuvisla odgovora koji nemaju veze sa time..

Tako i sada ovo, utoliko sto spominješ da imas štednju, ali bi da se Nijemci, Nizozemci, Danci, Francuzi i Englezi odreknu svoje štednje kako bi se izbjegao neki kao rat..

Daj se potrudi barem razdvojiti taj dio u kojem ljude pozivaš na nesto sto sam nisi spreman napraviti

Znas kako se kaze - put your money where your mouth is.


Inace, Njemačka je otplatila svoje dugove.
To su ti socijalisti o kojima ja pričam. Osim sto bi htjeli da se netko drugi odrekne svojih potraživanja, jos bi (u stilu Pikettyja) htjeli da se netko drugi odrekne i štednje.

Sent from my iPad using Tapatalk HD

[#kocar#]

Bongo kaže:

Tako i sada ovo, utoliko sto spominješ da imas štednju, ali bi da se Nijemci, Nizozemci, Danci, Francuzi i Englezi odreknu svoje štednje kako bi se izbjegao neki kao rat..

Njemci,, Nizozemci,Danci, Francuzi i Englezi su tu svoju štednju ostvarili i kroz zaradu na izvozu svojih roba u Grčku, tako da se nebi odrekli "štednje" nego dijela zarade, koju su ostvarili.
To je kao kad ti Konzum da nagradne bonove i za njih dobiješ pravo na kupnju ili popust na neke proizvode.
Tako da se Konzum ne odriče svoje štednje, nego dijela zarade. Naravno da bi to mogao staviti na štednju ali je to uobičajeno kod odnosa kupac-trgovac.
I u restoranu bit ćeš ćesto nakon obilnijeg ručka počsšćem pićem . koje je restoran zaradio kroz tvoju konzumaciju.

Inace, Njemačka je otplatila svoje dugove.
To su ti socijalisti o kojima ja pričam. Osim sto bi htjeli da se netko drugi odrekne svojih potraživanja, jos bi (u stilu Pikettyja) htjeli da se netko drugi odrekne i štednje.

Sent from my iPad using Tapatalk HD

Njemačka nikad nije otplatila realnu vrijednost svojeg duga za ratne reparacije, kao što kaže Piketty.
Kad se vidjelo da Njemačka nemože plaćati dug on je restruktuiran i produžen rok otplate, tako da je zadnje obveze Njemačka platila 2010.

Pored toga što je dio duga otpisan , dolar je od 1953 izgubio na vrijednosti, tako da ono što si tada mogao kupiti za 1 $, 2015 mraš dati 8 $.

A dug je otplaćen po nominali.

No na sve se to zaboravlje i lupeta o gubitku štednje, obvezi otplate zadnjeg eura, finacijskoj disciplini i sl
Zaboravlja se da su države eurozone preuzele Grčke dugove od privatnih banaka, tako da se ustvari utjeravanjem duge od Grčke hoće naplatiti ono što je plaćeno privatnim bankama, koje su pobrale kamate i podijelile bonuse i profite a njihove vjerovnike neka natjeravaju države koje su za kupnju Grčkih obveznica upotrijebile novac svojih štediša i poreznih obveznika.

Zaboravlja se da je Njemačka isto tako dužna 5.217.014 milijuna dolara i ima daleko povoljnije kamate na svoj dug od Grčke, tako da na Grčkom dugu zarađuje razliku u kamatama, cca3-4% .


To je višekratno ponovljeno i bez da je demantirano ili osporeno zaboravlja se na taj slijed događaja i prave krivce za stanje u Grčkoj, osim samih Grka, t.j. njihovih političara koji su se zaduživali da ostvare svoje interese.

Inače Grčka ima manji proračunski deficit(3,5% BDP-a) od Hrvatske(5,7 BDP-a) i bez kreditnih obveza bliže je zahtjevu EU o proračunskom deficitu.

Vidjet ćemo šta ćete govoriti kad nas "vjerovnici" pričepe i prisile da pasemo travu,kao što sada traže od Grčke.
Možda će se tada na stvari gledati drugačije ili se treba brzo organizirati i zabraniti političarima da nas dalje zadužuju a mnogi odreći niza povlastica koje se isplaćuju iz tog našeg zaduživanja.
Akosmatramo da sve dugove sa kamatama treba vratiti do zadnje lipe, krajnje vrijeme je da izađemo na ulicu i rušimo Vlade koje nas zadužuju jer dug se približio 100% iznosu BDP-a.

[more]

Bongo kaže:

Vjerojatno bi drugacije govorio kada bi ti trebao biti taj koji bi se trebao odreci dijela štednje da pomogneš grčkoj.

Uostalom, stalno skrećeš sa teme.
Ne znam kakve veze ima ta tvoja izjava sa mojim komentarom. Ti bi da se drugi odreknu uvoza proizvoda iz bliskog istoka, dakle nafte, a kada te pitam da li si spreman živjeti bez da ju koristiš, dobijem 2-3 nesuvisla odgovora koji nemaju veze sa time..

Tako i sada ovo, utoliko sto spominješ da imas štednju, ali bi da se Nijemci, Nizozemci, Danci, Francuzi i Englezi odreknu svoje štednje kako bi se izbjegao neki kao rat..

Daj se potrudi barem razdvojiti taj dio u kojem ljude pozivaš na nesto sto sam nisi spreman napraviti

Znas kako se kaze - put your money where your mouth is.


Inace, Njemačka je otplatila svoje dugove.
To su ti socijalisti o kojima ja pričam. Osim sto bi htjeli da se netko drugi odrekne svojih potraživanja, jos bi (u stilu Pikettyja) htjeli da se netko drugi odrekne i štednje.

Sent from my iPad using Tapatalk HD

ako se svi odreknu nema problema i ja ću ali nije ti ni ta ideja loša treba dignuti cijenu goriva za 1€ po litri u cijeloj EU i otplatiti sve dugove grčke,hrvatske,portugala istočnih zemalja itd.
ili jednostavno printati novac i neka ECB s tim otkupljuje državne obveznice i produži im rok na recimo 20 godina.to bi bio najpošteniji model riješenja situacije,siromašni ne bi ni primjetili a bogati bi bili veoma ranjeni ali sposobni su oni snaći če se.a šta se tiće Nijemci, Nizozemci, Danci, Francuzi i Englezi da se odreknu svoje štednje,bolje štednje nego života svoje djece i unuka.

[Marica Carica]

Ja vam samo kazem da Marica nema sanse dab' se odrekla svijih mukom zaradjenih eurica zbog neke tamo Grcke

Cist da vas stavim u perspektivu.

[more]

Marica Carica kaže:

Ja vam samo kazem da Marica nema sanse dab' se odrekla svijih mukom zaradjenih eurica zbog neke tamo Grcke

Cist da vas stavim u perspektivu.

neče te niko ni pitati.pročitaj malo zakone.a šta kad danasnja djeca kažu neču ja davati penziju i plačati lječenje starim babama i didovima.dizali kredite i punili tobolce zlatom a da mi to platimo e nek sad umru.

[Deere]

krena kaže:

Ja sam jedini inženjer od nas 25 koji na posao redovito dolazi biciklom.
Ali ti račun ne mogu dati jer sam biciklu prije 5 godina našao u baji za smeće !!
Netko se selio u drugi stan pa bacio sav namještaj u baju, uključujući i jednu biciklu sa ispuhanim gumama. Ja uzeo biciklu i stavio nove zračnice od 50 kuna ukupno.
A svoju staru biciklu sam odnio na otok da je tamo vozim.



Kapitalisti bi svi najebali kada bi netko uspio ustolićiti ovaj model: http://www.klix.ba/lifestyle/maja-ri...kanu/140411076
Novac nikad nije blagoslov, bez obzira na to da li ga imali ili ne, smatra Banjalučanka Maja Risović koja je prije nekoliko mjeseci odlučila pridružiti se zajednici Ubuntu u Africi i živjeti život bez novčanih sredstava.

To je ova ideologija: http://zvono-istine.org/kraj-novca-j...km-od-zagreba/

Ovo bez novca je dobro, ali kako onda akumulirati (pospremiti, sačuvati) svoj minuli rad? Ili sav rad koji obavim danas - ide u zajednicu koja će mi ga jednom vratiti, ako mi ustreba? Mislim da to previše sliči na socijalizam. A to opet vjerovatno u knačnici bude značilo neefikasnost i podilaženje onima sa manjim sposobnostima na račun onih sa većim sposobnostima.
Problem novca nije u samom novcu, problem novca je u onima koji si uzimaju ekskluzivno pravo na proizvodnju istog a da ne moraju u njega uložiti nomnalnu vrijednost, i stalno puštanje u opticaj novih količina novca. Tako se obezvrjeđuje minuli rad akumuliran u novcu, a obezvrijeđuje se i sav novac koji posjedujemo u svojem đepu i na računima (trenutno).