Kemijsko nazivlje

[sandyyy]

Dobar dan!Zanima me nešto u vezi kemije.Profesorica nam na satu nije baš najbolje objasnila kako se označavaju kemijski spojevi,a kako elementarne tvari.Možete li mi Vi reći kako se označavaju elementarne tvari,a kako kemijski spojevi????Pomozite,hitno je!

[Lastan]

sandyyy kaže:

Dobar dan!Zanima me nešto u vezi kemije.Profesorica nam na satu nije baš najbolje objasnila kako se označavaju kemijski spojevi,a kako elementarne tvari.Možete li mi Vi reći kako se označavaju elementarne tvari,a kako kemijski spojevi????Pomozite,hitno je!

Oprosti, ali ja ne razumijem tvoje pitanje.
Nisam čak siguran ni je li ovaj podforum pravo mjesto za nj: radi li se o jezičnom pitanju, ili pak o kemijskim konvencijama?

Kemijski se elementi u pravilu označavaju svojim simbolima: H je vodik, He helij, Li litij, Be berilij, B bor, C ugljik, N dušik, O kisik, F fluor, Ne neon…
Formule spojeva pišu se tako da se, prema određenim pravilima, zajedno pišu sastavni elementi, zajedno s omjerima. Tako se voda piše kao H2O jer ima dva vodika i jedan kisik, a kalcijev fosfat Ca3(PO4)2 jer ima tri atoma kalcija i dvije fosfatne skupine, od kojih svaka ima po jedan atom fosfora i četiri atoma kisika.
Ako pak pitaš o imenima spojeva, tu često moraš znati valencije: obična hrđa, Fe2O3, zove se željezov (III) oksid jer je željezo u tom spoju trovalentno. Produkt gorenja znan kao CO2 tako se zove ugljikov (IV) oksid, a CO ugljikov (II) oksid.

Ako ništa od ovoga ne odgovara na tvoje pitanje, postavi ga preciznije.

[Hekatonhir]

Postoji i neka caka - ne sjećam se više u kojem je znanstvenom radu to predloženo ili opisano - po kojoj spojnica u polusloženici opisuje vrstu kemijske veze pa jednom riječ napišu s njom, a jednom bez nje. Meni to jezično nije opravdano, ali dopuštam mogućnost da je tako kemičarski transparentnije.

[Lastan]

Hekatonhir kaže:

Postoji i neka caka - ne sjećam se više u kojem je znanstvenom radu to predloženo ili opisano - po kojoj spojnica u polusloženici opisuje vrstu kemijske veze pa jednom riječ napišu s njom, a jednom bez nje. Meni to jezično nije opravdano, ali dopuštam mogućnost da je tako kemičarski transparentnije.

Ako se ne varam, takav propis ne postoji. No možda je predložen.
Kad me bivši urednik spomenuo u jednoj kolumni, nakon što mu ispravih uran u uranij, razvila se na Bugovom forumu podulja rasprava o kemijskom nazivlju i konvencijama; ne sjećam se da bi ovo itko spomenuo.

[Hekatonhir]

Lastan kaže:

Ako se ne varam, takav propis ne postoji. No možda je predložen.

Imam raspravu u elektroničkom formatu, trebam je samo potražiti. Poslala su mi je dvojica stručnjaka nakon napisa o DNK.

[kemik]

ustaljeno i općenito prihvaćeno kemijsko nazivlje kod nas ne postoji.

a i ono malo pravila koja postoje mnogi naši stručnjaci namjerno krše, samo zato da bi se isticali i da bi bili na suprotnim stranama od onih koji ih se pridržavaju

lastane, zašto uranij, a ne uran?

[Lastan]

kemik kaže:

ustaljeno i općenito prihvaćeno kemijsko nazivlje kod nas ne postoji.

a i ono malo pravila koja postoje mnogi naši stručnjaci namjerno krše, samo zato da bi se isticali i da bi bili na suprotnim stranama od onih koji ih se pridržavaju

lastane, zašto uranij, a ne uran?

Jer je to, koliko znam, koliko-toliko usustavljeno i prihvaćeno. Sad se ne mogu sjetiti one iznimke ili dvije od tog pravila, ali netko se pred nešto godina sjetio da bi latinski -ium trebao pravilno davati -ij u hrvatskom i tako se, eto, uvriježilo.
Rečeni se urednik također isprva šokirao, da bi potom krenuo provjeravati i druge izvore ne bi li odjebao moja jezičarska zanovijetanja, no potom mi je dao za pravo. Ne sjećam se gdje je provjeravao, a lijen sam tražiti, no uistinu nije riječ o mojoj izmišljotini.

Sad, koliko se kemičari među sobom prepucavaju, stvarno ne znam; nakon srednje škole odustao sam od bavljenja kemijom jer bi mi kao daltonistu bilo malo prenaporno, pa ne pratim baš više zbivanja. Zapravo, odustao sam od kemije u trenutku kad se neki biser sjetio valencije pisati arapskim brojkama, a oksidacijske brojeve rimskima, što je promjena kojoj sam svjedočio pred kraj gimnazije. E, to je bio idiotizam.

[Hekatonhir]

Hekatonhir kaže:

Postoji i neka caka - ne sjećam se više u kojem je znanstvenom radu to predloženo ili opisano - po kojoj spojnica u polusloženici opisuje vrstu kemijske veze pa jednom riječ napišu s njom, a jednom bez nje. Meni to jezično nije opravdano, ali dopuštam mogućnost da je tako kemičarski transparentnije.

Govorio sam o članku Tomislava Portade i Vladimira Stilinovića naslovljenom Što treba znati o hrvatskoj kemijskoj nomenklaturi. Ondje se, sretne li slučajnosti, spominje i uranij.

[Hekatonhir]

Eh, da - postoji i nastavak, moguće ga je skinuti.

[Gunfort_]

Je li moze neko da mi objasnit sta znaci pri pisanju spojeva,primarni,sekundarni,itd.?Npr.Magnezij sekundarni sulfat,natrijum primarni nitrat,kalcijum tercijalni fosfat?

[Lastan]

Gunfort_ kaže:

Je li moze neko da mi objasnit sta znaci pri pisanju spojeva,primarni,sekundarni,itd.?Npr.Magnezij sekundarni sulfat,natrijum primarni nitrat,kalcijum tercijalni fosfat?

Ti si svjestan da si došao na hrvatski forum pitati za srpsku kemijsku nomenklaturu?
Ovo me podsjeća na valencije, ali srpska mi terminologija stvarno nije poznata.

[Daniel.N]

Pojma nemam, evo tražio sam po Googleu -- i ništa, jesi li siguran da je to-to? Baš primarni?

Da nije možda npr. kalcij(II)-sulfat? Onaj broj u zagradi (II) = (2) označava naboj iona kalcija. Recimo postoji željezo(II) i željezo(III).

Srpski standard je kalcijum, natrijum, a hrvatski kalcij, natrij, neka te to ne zbuni...

[Endimion17]

Premješteno s Prirodnih znanosti.

[Gunfort_]

pronasao sam da je to kao broj zamjenjenih H atoma u molekulu.Kako sam ja skonto,H2 oznacava primarni,H sekundarni i bez njega tercijalni..

I ne razumijem zasto premjestanje teme na drustvene znanosti?Hemija je valjda prirodna..