300milijardi kuna vanjskog duga

[kapitalist]

Tko je ukrao taj novac?
Gdje su te pare, nigdje se ništa ne vidi?

[newone]

kapitalist kaže:

Tko je ukrao taj novac?
Gdje su te pare, nigdje se ništa ne vidi?

Zivimo iznad svojih mogucnosti?

[hilderik]

Koji lijepi okrugli broj. Da i mi nešto pošteno zaokružimo

[Ego]

Ne zivimo iznad mogucnosti nego krademo. Krada je metastazirala kroz sustav jednostavno do te mjere da valjda na svaku kunu koja u sustav ude, 20 lipa zavrsi tamo gdje bi trebalo.

[pukovnikz]

kapitalist kaže:

Tko je ukrao taj novac?
Gdje su te pare, nigdje se ništa ne vidi?

Uložilo se u stranu industriju, kupila se uvozna roba, dok smo vlastite tvornice uništavali.


Genijalan način uništavanja države

Ovrhe isto tako genijalan način da se iseli mladež

Porez na nekretnine, kruna demoliranja RH.

Kad neto propada, znači da je bio u dugovima.


I da ne bude zabune, ja nikom nisam dužan, političari su dužni naciji, a kome su dužni političari trebao bi biti njihov problem.

[žalac_1]

većina je putem izmeta i tjelesnih izučevina vraćena natrag Majci prirodi, manji dio je na deponijima i odlagalištima smeća, a nešto se i reciklira, ili je kapljica koja pomaže tkati kruženje vode u prirodi

[kapitalist]

40milijardi eura je dovoljno za početni kapital 4 velike tvornice tipa autoindustrija, elektronika,...

[JOHABI]

Da se malo onima koji ne razlikuju neke pojmove poslože neke činjenice


rujan 2015.

http://www.manjiporezi.hr/wp-content...u-brojkama.pdf

stanje 7.06. 2017.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/tros...roracun-328756

Oscilacije u mjesec i pol dana zbog refinanciranja dospjelog duga neće dugoročno poremetiti pozitivan trend. Uz to pada i udio javnog duga u bdp - u, što je jasan pokazatelj napredka.

[kakma]

300 milijardi....milijun stanovnika manje
do 2022 400 milijardi i 1.5 milijun stanovnika manje

živili

[Resurrected]

plenkijaner je nabio poreze cim je dosao na vlast (pdv ugostiteljima, autoceste, trosarine na uvoz motornih vozila), ali ocito da su uhljebnicka usta previs gladna pa javni dug ipak raste.

[MOSTobran]

JOHABI kaže:

Da se malo onima koji ne razlikuju neke pojmove poslože neke činjenice


rujan 2015.

http://www.manjiporezi.hr/wp-content...u-brojkama.pdf

stanje 7.06. 2017.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/tros...roracun-328756

Oscilacije u mjesec i pol dana zbog refinanciranja dospjelog duga neće dugoročno poremetiti pozitivan trend. Uz to pada i udio javnog duga u bdp - u, što je jasan pokazatelj napredka.

deficit je i dalje...!

ma nama veze, šta sad... imamo ravno 10 k ojra duga po glavi, uz ovaj natalitet i povratak mladih u Hrvatsku i to će samo padati
A uz to smo i promijenili naziv trga
Jel može bolje?!? Ja mislim da ne može

[#kocar#]

JOHABI kaže:

Da se malo onima koji ne razlikuju neke pojmove poslože neke činjenice


rujan 2015.

http://www.manjiporezi.hr/wp-content...u-brojkama.pdf

stanje 7.06. 2017.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/tros...roracun-328756

Oscilacije u mjesec i pol dana zbog refinanciranja dospjelog duga neće dugoročno poremetiti pozitivan trend. Uz to pada i udio javnog duga u bdp - u, što je jasan pokazatelj napredka.

Odabir ekonomskih podataka može stvoriti iskrivljenu sliku realnog stanja u zemlji.

Pokazatelji su "pozitivni" ali se ne spominje dug zdrastva od cca 8 milijardi, mirovinski sustva koji puca po šavoivma, 338 000 blokiranih građana sa dugom od cca 40 milijardi, nelikvidnost koja je opet u porastu i doseže cca 10 milijardi a kao šlag za taj javni dug " sa pozitivnim tendencijama svake godine platimo cca 11 milijardi kamata bankama i fondovima.

Da ne spominjem da smo te pozitivne trendove postigli internom deprecijacijom i austeriti politikom rezanja, na uštrb plača koje nisu pratile rast produktivnosti, što se smatra jednim od najtežih načina oporavka gospodarstva.

Tako da se nemamo baš za šta jako hvaliti a ni glorificirati naše ekonomske i finacijske stručnjake da su pronašli najbokje rješenja za krizu koju smo negirali dok nas nije mlatnula u glavu.

Poslušno smo provodili ekonomsku i monetarnu politiku koju su nam nametali iz ECB i Brisela , propustivši prilike koje su nas mogle sa daleko manje odricanja izvući iz krize a gospodarstvo i finacije postati neovisne o milosti privatnih banaka i fondova da nam pod "povoljnim kamatama" refinaciraju dugove

Evo jedne propuštene prilike , na koju čak ni forumski eurofili i liberali nemaju neki odgovor i mudro šute

Zašto je propao posao stoljeća za Hrvatsku? Ulazak Kine na južna vrata EU smeta Bruxellesu i Njemačkoj

ako nismo mi pametniji od nas iskoristili su priliku koja se ukazala iako smo imali mnogo bolje uvjete da ju dobijemo od konkurencije

Nakon neuspjelog posjeta Hu Jintaoa Hrvatskoj, Kina je goleme investicije počela preusmjeravati u susjedne zemlje. Kad svoj naum nije mogla ostvariti u Hrvatskoj, koja ima najpovoljniji prometni položaj, Kina je južni koridor za ulaz svoje robe u Europu počela graditi u dogovoru s Grčkom, Srbijom i Mađarskom. Nakon 2010. zakupila je dio luke Pirej na 30 godina i dogovorila gradnju brze željezničke pruge od Pireja preko Skoplja i Beograda do Budimpešte. Najveći dio kineskih ulaganja u jugoistočnoj Europi trenutačno odlazi u Srbiju, u njezine telekomunikacije, termoelektrane, u željezaru Smederevo i rudnik Bor. Samo nova željeznička pruga između Beograda i Budimpešte, dugačka 370 kilometara, stajat će 3,2 milijarde eura.



http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvat...su-i-Njemackoj

[somied]

Tvrdnje da je Hrvatska provodila mjere stednje su u najmanju ruku smijesne (ako ne i zlonamjerni falsifikat). Da je, ne bi akumulirali toliko dug. Hrvatska (barem javni sektor) je sa padom BDP-a od oko 7-8% nastavio trositi kao i prije. Rezultat je veliki deficiti koji se pokrio zaduzenjem - od tuda veliki dug. Proracun za vrijeme krize raste (2008. 115 mlrd kn, 2009. 117 mlrd kn, 2010, 120 mlrd kn, 2011. 120 mlrd kn). Najvece mjere stednje je proveo Island, zatim balticke zemlje.
Takodjer, monetarna politika je bila izuzetno mekana, samo sto je manje bila orijentirana na primarnu emisiju - vecina mjera se odnosila na smanjenje obveznih rezervi (sto je ekvivalent stampanju novca). Tako se vrlo rano pojavio visak bankarskih rezervi od oko 15 mlrd. kn.

[pukovnikz]

somied kaže:

Tvrdnje da je Hrvatska provodila mjere stednje su u najmanju ruku smijesne (ako ne i zlonamjerni falsifikat). Da je, ne bi akumulirali toliko dug. Hrvatska (barem javni sektor) je sa padom BDP-a od oko 7-8% nastavio trositi kao i prije. Rezultat je veliki deficiti koji se pokrio zaduzenjem - od tuda veliki dug. Proracun za vrijeme krize raste (2008. 115 mlrd kn, 2009. 117 mlrd kn, 2010, 120 mlrd kn, 2011. 120 mlrd kn). Najvece mjere stednje je proveo Island, zatim balticke zemlje.
Takodjer, monetarna politika je bila izuzetno mekana, samo sto je manje bila orijentirana na primarnu emisiju - vecina mjera se odnosila na smanjenje obveznih rezervi (sto je ekvivalent stampanju novca). Tako se vrlo rano pojavio visak bankarskih rezervi od oko 15 mlrd. kn.

Itekako smo bili široke ruke prema bankarima i stranim profiterima, štedilo se na vlastitim građanima.

Mene su u školi učili da se kredit mora investirati, a ne potrošiti zakurac.

Dakle, naši političari su radili takvu pogrešku, koja nije pogreška ni da se radi o retardima, dakle, očito su iz nekag svog interesa radili tako "pogršno".


Problem je što se za takvo pogodovanje nije kažnjavalo krivce!

[somied]

Preko 80% proracuna su place zaposlenih i razne subvencije. Blizu 90%. To je jasno rekla i Jadranka Kosor. Nije bilo konsenzusa da se odrekne od trenutnog standarda u ime buduceg. Zaduzivanje je zamjena buduce potrosnje za sadasnju. Hrvatski gradjani su izabrali - radje ce trositi sada na dug nego danas smanjiti svoju potrosnju i zivjeti bolje u buducnosti. Kad je J. Kosor uvela krizni porez onda su je napali. Isto tako se ljudi protive povecanju poreza. Ako zelis smanjiti deficit, moras ili povecati prihode drzave (porezima) ili smanjiti potrosnju. Hrvatski grdjani, u ekstremnom primjeru kognitivne disonance, ne zele placati vece poreze, ne zele smanjenje potrosnje drzave i ne zele deficit. Pa tako isti forumasi koji se na jednoj temi protive porezu na nekretnine, na drugoj vide zavjeru u deficitu. I u isto vrijeme zele da se drzava brine o svemu.

[#kocar#]

somied kaže:

Tvrdnje da je Hrvatska provodila mjere stednje su u najmanju ruku smijesne (ako ne i zlonamjerni falsifikat). Da je, ne bi akumulirali toliko dug. Hrvatska (barem javni sektor) je sa padom BDP-a od oko 7-8% nastavio trositi kao i prije. Rezultat je veliki deficiti koji se pokrio zaduzenjem - od tuda veliki dug. Proracun za vrijeme krize raste (2008. 115 mlrd kn, 2009. 117 mlrd kn, 2010, 120 mlrd kn, 2011. 120 mlrd kn). Najvece mjere stednje je proveo Island, zatim balticke zemlje.
Takodjer, monetarna politika je bila izuzetno mekana, samo sto je manje bila orijentirana na primarnu emisiju - vecina mjera se odnosila na smanjenje obveznih rezervi (sto je ekvivalent stampanju novca). Tako se vrlo rano pojavio visak bankarskih rezervi od oko 15 mlrd. kn.

Po nekim informacijama produktivnost gospodarstva porasla je za 25 % a plaće su ostale manje više iste.
To što država stalno stvara neke povlaštene i povećava benificije, nema nikakve veze sa politikom štednje, nego političkom neodgovornošću i stvaranjem sklonog biračkog tijela

To o čemu ti govoriš su drastčne mjere sa jakim padom standarda, što se bojala provesti ijedna vlada, jer bi izgubila sljedeće izbore ili izazvala nemire koji bi doveli do smjene vladajuće stranke.

Koliko je poznato devizne rezerve HNB su u stalnom porastu a neke mjere omekšanja tvrde monetarne politike su provedene tek pred kratko vrijeme i nisu utjecale na rast standarda ogromne većine građana.
Tečajna politika se nije rpomijenila ni za milimetar a od nekog preuzimanja dugova države od strane HNB nema ni primisli.
To što nekom tko nosi 100 kg , skineš sa leđa 3-4 kg ništa ne mijenja jer on i dalje nemože nositi 96 kilograma iako si ga "rasteretio"

[#kocar#]

somied kaže:

Preko 80% proracuna su place zaposlenih i razne subvencije. Blizu 90%. To je jasno rekla i Jadranka Kosor. Nije bilo konsenzusa da se odrekne od trenutnog standarda u ime buduceg. Zaduzivanje je zamjena buduce potrosnje za sadasnju. Hrvatski gradjani su izabrali - radje ce trositi sada na dug nego danas smanjiti svoju potrosnju i zivjeti bolje u buducnosti. Kad je J. Kosor uvela krizni porez onda su je napali. Isto tako se ljudi protive povecanju poreza. Ako zelis smanjiti deficit, moras ili povecati prihode drzave (porezima) ili smanjiti potrosnju. Hrvatski grdjani, u ekstremnom primjeru kognitivne disonance, ne zele placati vece poreze, ne zele smanjenje potrosnje drzave i ne zele deficit. Pa tako isti forumasi koji se na jednoj temi protive porezu na nekretnine, na drugoj vide zavjeru u deficitu. I u isto vrijeme zele da se drzava brine o svemu.

Cca 10% proračuna su kamate, tako da se nemože govoriti o cjelokupnom proračunu.
Plače javnih i državnih službenika su cca 30 milijardi a proračun je i namijenjen za davanje raznih subvencija i pomaganja dijela građana koji nije sposoban sam obezbjediti egzistenciju.
Možda ti znaš za neku drugu namjenu proračuna, ja je ne vidim.

To što država ne želi provesti nužne reforme i smanjiti trošak birokratskog aparata je dobro poznata ofucama priča i nije neki argument, nego samo dokaz nesposobnosti i kukavičluka vlada da režu tamo gdje zaista treba rezati.

[somied]

Ne znam za tocne podatke o rastu produktivnosti, ne da mi se kopati. Generalno pocetak krize obiljezava nagli pad produktivnosti, zatim stagnacija i na kraju nagli rast. To se dogadja zato sto tvrtke "kasne" sa otpustanjem - zaposlenost i place ne prati pad prihoda. Nakon nekon vremena tvrtke pocinju otpustati, ali ne bilo koga, nego one sa najmanjom produktivnoscu. Taj rast produktivnosti koji se desava "skaliranjem na manje" zaustavlja ekonomsku krizu (i uz smanjene prihode tvrtke dolaze u plus zbog poveanja produktivnosti). Proces je doduse bolan, ali je nacin da se ponovno ostvari ekonomska ravnoteza i krene sa rastom (inace bi se ekonomija sabila u crnu rupu i nestala).
HNB je sa prvim mjerama poceo vec 2009., oslobadjajuci devizne rezerve. Cinjenica da devizne rezerve rastu je potvrda cinjenice mekane monetarne politike - devize se kupuju emisijom novih kuna (primarna emisija). I dalje postoji ogroman visak bankarskih rezervi. Medjutim monetarna politika ima jako mali utjecaj na realnu privredu. Ima vec vise studija koje su npr. pokazale da je ekonomski oporavak u SAD-u totalno neovisan o monetarnoj politici - on je upravo onakav kako predvidjaju klasicni modeli bazirani na realnim parametrima.

[somied]

#kocar# kaže:

Cca 10% proračuna su kamate, tako da se nemože govoriti o cjelokupnom proračunu.
Plače javnih i državnih službenika su cca 30 milijardi a proračun je i namijenjen za davanje raznih subvencija i pomaganja dijela građana koji nije sposoban sam obezbjediti egzistenciju.
Možda ti znaš za neku drugu namjenu proračuna, ja je ne vidim.

To što država ne želi provesti nužne reforme i smanjiti trošak birokratskog aparata je dobro poznata ofucama priča i nije neki argument, nego samo dokaz nesposobnosti i kukavičluka vlada da režu tamo gdje zaista treba rezati.

Eto, o toj kognitivnoj disonanci ja govorim. Dizali smo kredite da bi odrzali drzavnu potrosnju jer vjerujemo da je to dobro i svi to podrzavaju. Posljedica toga je da moramo placati kamate. Ako imas deficit, placat ces kamate. To je valjda i osnovnoskolcu jasno.

[pukovnikz]

somied kaže:

Preko 80% proracuna su place zaposlenih i razne subvencije. Blizu 90%. To je jasno rekla i Jadranka Kosor. Nije bilo konsenzusa da se odrekne od trenutnog standarda u ime buduceg...

S tim, da se s tom plaćom kupovala uglavnom uvozna roba, auto preko stranog kredita, računala i mobiteli.

Alah dao, Alah uzeo što bi neki rekli, s tim, da će našim unucima ostati samo dug.