"Eko"-namirnice

[x-type]

ova treća opcija "mužnja novca" je upravo ono čime smatram tobožnju eko proizvodnju. oko toga je stvorena stravična fama, priča je prodana ljudima koji nikad nisu s asfalta skrenuli i uspjeh je polučen. moja baba je od pamtivjeka prašila zlatice s onim prahom kroz poderanu najlonku, paradajze špricala modrom galicom, piliće hranila između ostalog smjesom i tako su postupali svi u selu. i to prije ohoho godina. a danas ako isto to koristiš i javno priznaš, smatra te se kriminalcem, zagađivačem i ljenčinom koja ne skuplja jaja od zlatica i uništava ih, nego praši krumpir.
pesticidi, fungicidi i ostali cidi ako se koriste kako valja, onda nema smisla plaćati porez na glupost i kupovati tobožnje voće i povrće tretirano samo koprivama razmočenima u vodi.

[marko356]

otkad se ozbiljno bavin poljoprivredom procitao sam dosta strucnih knjiga iz svih grana agronomije, isao na neka predavanja (cak san se svercao na agronomiji u Zagrebu lani dok mi je cura bila gori na faksu a meni dosadno, neku se me i cudno gledali)

nakon svega toga san zakljucio da je sve to jedna velika pizdarija, i kako san neki dan napisa na jednoj temi na zenskon kutku()

marko356 kaže:

pojam organskog uzgoja je jos jedna svinjarija modernog doba i prodavanje magle ljudima sa viskom para

[Lastan]

Götterdämmerung kaže:

Pratite li eko-naljepnice

Tko može ozbiljnom smatrati naljepnicu s tekstom u Comic Sansu?

Ne, ne idem za ekološki prihvatljivim uzgojem. Nisam spreman platiti u pravilu višestruko višu cijenu samo da bih bio siguran da moja hrana nije pretjerano patila. Što ionako ne bih mogao biti siguran, uostalom; štono kaže dr. House, everybody lies.

[ishamael]

Lastan kaže:

Tko može ozbiljnom smatrati naljepnicu s tekstom u Comic Sansu?

Nikad previše šale na račun Comic Sansa

[mmmila]

ishamael kaže:

Nikad previše šale na račun Comic Sansa

nedavno je jedna firma tražila da se ne javljaju na natječaj korisnici comis sansa.

ja vjerujem eko, bio i ostalim certifikatima koja god da ih država dijeli jer čuvam paranoju za vijesti koje plasiraju i sl.. i znam šta podrazumijeva pojam ekološke poljoprivrede, šta je karenca, da kumice kupuju na zelenoj tržnici, da limun ne može biti toliko zdraviji da dođe 40kn kg, al da paradajz može biti toliko finiji da dođe 20kn kg, znam da ću uvijek odabrati prije juhu od koprive, nego odlazak u poljoapoteku jer mi je to logičnije kao i voda iz pipe, a ne boce...
dajem prednost nečemu što smatram zbirno okolišno korektnijim.

[Zli Mali Medo]

Endimion17 kaže:

Apsolutno se ne ravnam po nikakvim takvim markicama jer sam svjestan činjenice da se u ogromnom broju slučajeva radi o iskorištavanju ljudske neobrazovanosti.

Argument moze posluziti i u suprotnom smjeru. U ljudi koji se ne ravnaju ni po kakvim markicama jer je sve isti kurac i svi su proizvodni procesi bas isti (a nisu ); u ogromnom se broju slucajeva radi o iskoristavanju ljudske neinformiranosti. Uglavnom, sto je bolje, a sto gore, to neka svatko individualno procijeni, dati vise para i riskirati prevaru ili rezignirano kupovati svakakva sranja koja se prodaju u trgovinama...

[marko356]

covik nije reko ni po kakvim markicaman nigo po nikakvin takvin markicaman.

a to nije isto. skoro svak gleda marku ali dodatne markice tipa eko proizvod ili iz organskog uzgoja su druga stvar i obicno nisu mjerilo kvalitete proizvoda jer se pri dobijanju tih markica u obzir uzimaju pogresne kriteriji da ne govorin o nestrucnosti strucnog kadra

kvalitetna sorta je bitna kolko i prozvodni proces ako ne i bitnija, uzmes li neku suvremeno razvijenu sortu velike crvene lipe pomidore mozes je ne znan u kojon selendri uzgajat pome ce ti bit bljutave. isto tako ja iman jednu dobru sortu bas pomidora, nije domaca al je dobra, sadin ih u polju di je zemlja uzas za povrtlarsto, gnojin iskljucivo mineralnin gnojivima, i pome su milina, mos ih jist ko jabuku. a ako je itko izbirljiv glede povrca onda san to ja. uz to sadin i kukumare, paprike, i sve je super, a zemlja nikakva, sve gnojin samo mineralnin gnojen.

na kraju, mineralno - organsko gnojivo, sve je to isti vrag, kad se mineralizira dodje na isto, dusik je uvik dusik, a kalij je uvik kalij, nema prirodnog i umjetnog.

ljudi cesto nemaju pojma ni sta sami rade, misle da koriste domace sjeme a domace sjeme vise skoro i ne postoji nego se vecinon sadu made in Italy sorte koje je neka baba zasadila prije 10 godin i posli osusila sjeme, dala drugoj babi susidi i eto ti u par godina domace pomidore autohtone

uostalon, skoro sve sjeme kod nas je uvozno jerbo vec neko vrime nemamo sjemensku proizvodnju

[Khufu]

marko356 kaže:

ljudi cesto nemaju pojma ni sta sami rade, misle da koriste domace sjeme a domace sjeme vise skoro i ne postoji nego se vecinon sadu made in Italy sorte koje je neka baba zasadila prije 10 godin i posli osusila sjeme, dala drugoj babi susidi i eto ti u par godina domace pomidore autohtone

uostalon, skoro sve sjeme kod nas je uvozno jerbo vec neko vrime nemamo sjemensku proizvodnju

Ovo je istina. To sam primjetio unazad 5-6 godina na našim pomidorima koje sadimo isključivo za vlastite potrebe. Promijenili su se drastično. I to u tom smjeru da je okus postao katastrofalan (prema onom koji je bio prije ali još uvijek puno boljji nego kod kupljenih) a recimo kora je postala tvrda i žilava. Očito nam se negdje jednom zamiješalo malo drugog sjemena i sve je krenulo u tri krasne. Iako je i dalje neusporedivo bolji i ukusniji od onog kupljenog u trgovini.

[Lastan]

Khufu kaže:

Ovo je istina. To sam primjetio unazad 5-6 godina na našim pomidorima koje sadimo isključivo za vlastite potrebe. Promijenili su se drastično. I to u tom smjeru da je okus postao katastrofalan (prema onom koji je bio prije ali još uvijek puno boljji nego kod kupljenih) a recimo kora je postala tvrda i žilava. Očito nam se negdje jednom zamiješalo malo drugog sjemena i sve je krenulo u tri krasne. Iako je i dalje neusporedivo bolji i ukusniji od onog kupljenog u trgovini.

Moj stari je svojedobno dobivao od frenda koji je radio u Podravki[1] sjeme paradajza koji su oni sijali za industrijske potrebe. Selektiran za lako guljenje i istovremeno dozrijevanje; mislim da je to onaj koji se obično kupuje u pelatima. Izvrstan.
No još je bolji bio onaj koji je djed moje bivše uzgajao na Zlarinu. No to više veze ima s količinom soli u zraku i tlu, jerbo taj paradajz nije trebalo soliti.

A moj se davno pokojni djed redovito natjecao s nešto manje davno pokojnim susjedom – kome će se paradajz u vrtu prvome zacrvenjeti. I redovito šizio. A onda mu se kći udala za agronoma, pa mu je zet dofurao neki posebno rani paradajz. Skinuo je susjedu slavodobitni smiješak s lica…

[1] Usput budi rečeno, sibilarizacija koju često možete čuti “u Podravci” pogrešna je.

[Göttspöđä]

marko356 kaže:

uostalon, skoro sve sjeme kod nas je uvozno jerbo vec neko vrime nemamo sjemensku proizvodnju

Naravno, ekipa koja radi u BC institutu i Poljoprivrednom institutu u Osijeku se, prema tebi, ne bavi selekcijom već se natječu tko će bolje u dalj ispaliti ejakulat

Možda nemamo puno i možda nismo jaki ko fckn Monsanto ali reći da nemamo svog sortimenta (samo pšenice imamo tridesetak sorata, npr., to što nam strani sortiment prodire je do politike i uvoza a ne nedostatka; tim više što je strano poštelano za strani klimat a ne nas) je za šamarčinu.

[marko356]

ta ekipa kako je ti zoves se bavi necime sta se zove oplemenjivanje bilja i sjemena, i razvojen novih kultivara sorti.
proizvodnja sjemena je nesto drugo, to je industrija, a ne znanstveni rad. i ne znaci da ce sve sta oni postignu ic u proizvodnju. ja san dobro upoznat sa njihovin radon i ne umanjujen ga, ali malo se raspitaj o porijeklu vecine sjemenog materijala koji se kod nas koristi

sa ratarskin kulturama prije svega psenicon i kukuruzon je stanje jos kakvo takvo ali kad se dotaknes povrtlarskih kultura i vocaka, stanje je jednon ricju katastrofa

[Göttspöđä]

marko356 kaže:

proizvodnja sjemena je nesto drugo, to je industrija

Također. Ja sam radila u tvrtki koja se bavila sjemenskom proizvodnjom

@ povrće - tu si jedino u pravu. Nažalost. Sav sortiment je iz NL.

[marko356]

Götterdämmerung kaže:

Također. Ja sam radila u tvrtki koja se bavila sjemenskom proizvodnjom

eto vidis, radila si

@ povrće - tu si jedino u pravu. Nažalost. Sav sortiment je iz NL.

prije bi reko, iz Italije

[glora's bastard]

recite mi nešto o zrnu ako znate

kažu da imaju svoje sjeme?

[Göttspöđä]

glora's bastard kaže:

recite mi nešto o zrnu ako znate

kažu da imaju svoje sjeme?

Imaju. Upravo surađujem sa njima.

[marko356]

toliko zelenila da nemos citat nima ni u mojin kukumarima u vrime najvece vegetacje.

a sta ja znan, po tin imanjima spiza je obicno dobra i vise od toga al to si nemore bas svako priustit, mislin da bi se tribali ogranicit na ovo sta se prodaje po policaman ducana

i opet ponavljan, svak moze imat svoje sjeme, al ono sta je bitno je stvarno genetsko podrijetlo tog sjemena

ako i imaju svoje sjeme tesko da bi nesto tako moglo bit pogodno za pojam danasnje masovne proizvodnje bez dodatnog oplemenjivanja, jerbo izvorne vrte imaju manje prinose i cesto su slabo otporne na novonastale sojeve stetnika sta bi znacilo da ekonomski nisu pogodne za uzgoj i da ih na pazaru neces naci...vjerojatno nikad.

[glora's bastard]

Götterdämmerung kaže:

Imaju. Upravo surađujem sa njima.

dobro, hvala ti. namjeravala sam kupiti neke sadnice i sjeme od njih, ali sam u međuvremenu dobila baš domaće i netretirane.

a ovi su mi nekako sumnjivi. djeca im rade u polju, a čini mi se da polje nije baš na najboljšoj lokaciji?

[glora's bastard]

marko356 kaže:

i opet ponavljan, svak moze imat svoje sjeme, al ono sta je bitno je stvarno genetsko podrijetlo tog sjemena

zašto? što zapravo nedostaje GMO-u?

[marko356]

glora's bastard kaže:

zašto? što zapravo nedostaje GMO-u?

neman pojma. vjerojatno nista. ali gMO je treci pojam u ovoj prici. klasicnin oplemenjivanjen koje nije na razini gena se mogu dobit novi kultivari dobrih svojstava i tako se danas najcesce radi. GMO nije podrcje u koje se razumin previse. ali bit ce brzo.

[glora's bastard]

marko356 kaže:

neman pojma. vjerojatno nista. ali gMO je treci pojam u ovoj prici. klasicnin oplemenjivanjen koje nije na razini gena se mogu dobit novi kultivari dobrih svojstava i tako se danas najcesce radi. GMO nije podrcje u koje se razumin previse. ali bit ce brzo.

ne zanima me pazar ali me zanima što onda fali klasničnom oplemenjivanju koje daje nove kultivare dobrih svojstava?