Pesticidi vs. ekološki prihvatljivo uzgojena hrana

[Anica Fujsz]

Freyra kaže:

Osobno sam za održivu poljoprivredu. Proizvodnju koja uvažava naša prirodna bogatstva, čuva naša tla i vode, a isto tako daje dovoljnu količinu kvalitetne hrane. Uporabu kemijskih sredstava smanjiti na minimum, tretirati samo ako količina štetnika prijeđe prag tolerancije, bez preventivnih tretiranja. Vršiti kontinuirano kontrolu MDK u proizvodima i svakako, ono što je po meni najvažnije, smanjiti uporabu mineralnih gnojiva, odnosno redovito gnojiti organskim gnojivom, dakle ponovno povezati ratarsku i stočarsku proizvodnju. Osigurati zatvoreni ciklus proizvodnje, neprestano kruženje sirovina i energije.

Protiv GMO-a sam, bez ikakvog premišljanja i nitko me ne može uvjeriti da je to dobro za čovjeka. Uvjerenja sam da čovječanstvo može bez klonova i gm organizama.

Slazem se.
Jos bi dodala da je velika briga sto ljudi ne poznavaju sastav i dojam tih otrova
sto koriste. Znaju da se mora nesto upotrebiti ali sto - u tome nikog strucnjaka ne slusaju vec spriciju otrov bez glave.
Mi otprilike smo uvek znali za bube i kukce sto treba, ali sa nekim bolestima vocnjaka napr. nismo bili nacisto sto bi bilo korisno, samo smo slutili da je to mozda nedostatak kalcijuma - bas jucer moj muz u strucnim novinama nasao
resenje.
Moji susedi bez glave svakog 10-og dana spricuju otrove - jer vreme je.....
Mislili da ta briga na jabukama i kruskama je neki virus a sad se ispostavilo da
su te piknjice na kozi i velike crne piknje ispod koze zbog nedostatka kalcija
i ne spricuje se sa otrovom vec kad je voce u velicini oraha spricuje se sa
gnojivom za lisce napr. Wuxall. To nije otrov i ne skodi ako 3-5 puta se
spricuje do najveceg zelenog stanja voca. Kad bi zrilo onda naravno vec ne
treba.

To je samo jedan primer. Mi spricujemo vocnjak 3-4 puta godisnje a sused
svakog 10. dana - uvek idem u stan je bogzna sta on rasipa, navucem se
kad ga vidim sa tim motornim sr...........m na ledjima.
A jabuke isto su opadale zbog strasne zege - makar su i nase i njihove velike
bile i bilo ih vrlo mnogo - isto su bile u njima kukci, isto su bile piknje itd......


To pokazuje, koliko se ljudi truju bez glave.
Zato treba stalno uciti - makar imamo iskustva od roditelja i djedova - za
danasnje odrzavanje to nije dosta. Dok radimo, moramo i uciti kako to treba...

[ishamael]

gotterdamerung kaže:

Nije ni vani stvar puno bolja - u brojnim državama je cijena eko-hrane višestruko veća od one uzgojene na konvencionalan način i za taj novac se uvijek radije kupe krmenadli ili govedina

eo me trenutno u Svedskoj, i svakodnevno skicam proizvode pod KRAV etiketom (po mom misljenju najnapredniji standard organske hrane, o kojem sam imao prilike citati) o ne primjecujem da je povrce recimo visestestruko skuplje. Imam dojam da je organski proizvedena hrana 30-50% skuplja. Ono sto mi zaboravljamo u RH, a i u mnogim europskim drzavama, jest da cijena proizvoda ne ukljucuje troskove stete prema okolisu. Jednostavno eksterni troskovi nisu ukljuceni u cijenu. Prema tome, kad to jednog dana dodje u RH, onda ce cijena biti malo drukcija. U nekim drzavama recimo, hranu proizvedenu na klasican nacin placas tri puta: na blagajni, zatim porezi kojima se nadomjesta utjecaj na okolis (voda, tlo....), i treci porez koji ide na subvencije. Organska hrana nije subvencionirana. Dakle, postoji skriveni trosak, koji se ne vidi u cijeni 'klasicne' hrane...


A sto se tice pesticida, netko je napisao da je naglasak na prevenciji, a ne na represivnim mjerama. Postoje brojne studije i brojne uspjesne price koje pokazuju povecan broj parazita na nametnicima, predatora i ptica.

[fahrenheit 37]

Freyra kaže:

Još mi nešto nije jasno kod tih famoznih pesticida i herbicida. Možda ja nešto krivo shvaćam ili su to moje pseudoznanstvene gluparije, ali ako je biljka pravilno hranjena, Ako je tlo izdašno organskom tvari, puno života, pravilno obrađeno i pripremljeno. Kako biljka uopće može doći u stadij bolesti? Ako je moj imunitet na razini, kako ja mogu biti podložna napadima bolesti i parazita?

Ako se površine pod eko proizvodnjom u Europi povećavaju, kako to da je kod nas takva proizvodnja neizvediva i utopija? Imamo plodnija tla, pogodniju klimu i kvalitetniju vodu u izobilju. Još mi nešto nije jasno, kako kod nas proizvođači poljoprivrednih proizvoda (kako sam ga nazvala Mate) obično ili nema završenu srednju školu ili ako je ima, tada u većini slučajeva nije poljoprivredna, znači li to da se u nas poljoprivredom može baviti bilo tko i da smo mi superiornija nacija, poljoprivreda nam je u krvi, jer na primjer u nekim državama poljoprivrednik mora imati završenu barem srednju poljoprivrednu školu.

Na žalost, vidim da je čovjekova svijest o važnosti zdrave hrane još uvijek vrlo, vrlo niska. Profit, novac okreće svijet, čini se da će tako biti dovijeka.

Pitanje biološke borbe, ne znam koliko vrijedi ulaziti u raspravu jer sam uvjerena da će svaki prijedlog, mogući način i sve ostalo ubrzo završiti na kemiji makar light.

BTW što se tiče krumpira i krumpirove zlatice, probajte na svaki par gredica krumpira posaditi hren. Odavnina je poznato kako hren tjera ove nametnike. Nakon idućih par redova, probajte posaditi mak, isto tjera ove zloćkice. Ali prvo i osnovno, PLODORED, plodored ljudi kod krumpira osnovna stvar. Nikada ne saditi na isto mjesto. To je nešto što su još i Maye i Inke znale. Ah opet ja i moje pseudoznanstvene gluparije. Još bih na kraju mogla reći kako je i neven i kopriva i kadifica prirodan herbicid. No, nooooo

Apsolutno se slažem sa ovim što je napisala Freyra...
Bavim se plasteničkim uzgojem povrća 7 godina,nisam te struke,ali uživam u svom poslu...
Kao prvo i osnovno,pesticidi se dijele na kontaktne i sistemike...
Kontaktni se koriste kad su biljke još zdrave,kao preventiva i zaštita od određenih bolest i štetnika...
Sistemici se koriste kada je biljka već napadnuta bolešću ili štetnicima...
Ovi prvi su svakako manje štetni za ljudsko zdravlje od drugih...
Činjenica je da se kod nas svatko bavi poljoprivredom,a ne zna neke osnove,koje su bitne za ekonomski uspješnu i održivu proizvodnju kvalitetnih tžištu cijenom i kvalitetom prihvatljivih proizvoda...
Prvo što treba napraviti prije svakog ozbiljnijeg početka bilo kakvog uzgoja jeanaliza zemljišta i vode za navodnjavanje...
Svake godine poduzeće od kojih kupujem repromaterijal organizira besplatan obilazak evropskih probnih polja i plantaža povrća...
Zadnji put nas je bilo svega petero proizvođača na poljima Rijk Zwanna u Mađarskoj,izgleda da ovi ostali sve znaju i nemaju ništa novo za naučiti...
Činjenica je da poznajem masu ljudi,koji žive od povrtlarstva,a nemaju pojma jel im zemlja kisela ili lužnata,jel im voda tvrda ili mekana,pa prihranjuju biljke gnojivima koja nisu za tvrdu vodu,već za kišnicu,koje biljka uopće ne može apsorbirati,znači bacaju novac bez veze,a misle kak su dobro pognojili i kak bu to sad super raslo...
Male su šanse da vam se biljka razboli,ako ju redovito i kvalitetno prihranjujete...
U svojoj proizvodnji uopće ne koristim herbicide i insekticide,samo kontaktne fungicide...
Umjesto insekticida koristim predatore (korisne kukce,koji papaju štetnike)...

[salel]

slažem se sa svim gore navedenim,samo bih dodao jedno višekratno osobno iskustvo.Naime u zadnjih nekoliko godina više puta sam kupovao zemljište i kako se isto bavim proizvodnjom povrća(između ostalog),na svakom tom zemljištu sam se osvjedočio kako je plodored daleko najvažnija mjera u suzbijanju bolesti i štetnika.Uvijek je to zemljište bilo u posjedu ljudi koji su se bavili isključivo ratarenjem i vjerujte mi da do danas nisam imao potrebu niti jednom tretirati pesticidima.Jednostavno se ne pojavljuju bolesti ili bar ne pralaze prag štetnosti.Jedino sam na jednoj njivi u proizvodnji mrkve i peršina morao koristiti herbicide radi travnih korova.Pored plodoreda druga najvažnija mjera je dobra i uravnotežena ishranjenost biljaka i tada sam siguran da takva proizvodnja može biti i znatno jeftinija ili baram ne skuplja od klasične.

[fahrenheit 37]

salel kaže:

slažem se sa svim gore navedenim,samo bih dodao jedno višekratno osobno iskustvo.Naime u zadnjih nekoliko godina više puta sam kupovao zemljište i kako se isto bavim proizvodnjom povrća(između ostalog),na svakom tom zemljištu sam se osvjedočio kako je plodored daleko najvažnija mjera u suzbijanju bolesti i štetnika.Uvijek je to zemljište bilo u posjedu ljudi koji su se bavili isključivo ratarenjem i vjerujte mi da do danas nisam imao potrebu niti jednom tretirati pesticidima.Jednostavno se ne pojavljuju bolesti ili bar ne pralaze prag štetnosti.Jedino sam na jednoj njivi u proizvodnji mrkve i peršina morao koristiti herbicide radi travnih korova.Pored plodoreda druga najvažnija mjera je dobra i uravnotežena ishranjenost biljaka i tada sam siguran da takva proizvodnja može biti i znatno jeftinija ili baram ne skuplja od klasične.

Da plodored je također jako bitan u proizvodnji,definitivno smanjuje mogućnost pojave bolesti i štetnika...
Evo svi ovdje spominjemo koliko je štetno konvencijonalno ili koliko je zdravo organski uzgojeno povrće...
Nitko ne spominje hidroponiju (kamena vuna,perlit...),koja je uzela maha u zadnjih par godina i kod nas,dok su razvijene zemlje svijeta prepoznale dugoročne negativne posljedice takvog načina uzgoja...
Kod nas se čak u dnevnim medijima često može pročitati kako je to povrće zdravije od onog uzgojenog u zemlji,takav članak da netko objavi u Australiji ili Americi,morao bi promijeniti profesiju...
Naime istraživanja su pokazala da je povrće uzgojeno takvim načinom kancerogeno,upotrebljavaju se isključivo GMO hibridi ...
Španjolske jagode iz perlita mogle su se prije par godina prodavati jedino na Balkanu,bio im je zabranjen izvoz u evropsku uniju...
Španjolci koriste američki GMO hibrid Camarosa,čiji okus nema veze sa okusom jagode,ali zato rode duplo više od naših udomaćenih hibrida...
Nažalost mi ćemo štetnost hidroponije osjetiti tek za 10-ak godina,nakon tog perioda obično nastaju prvi simptomi kod ljudi,koji je svakodnevno konzumiraju...

[zvonahr]

Svakom godinom sve je gore u pitanju tih pesticida i GMO-a,sve se više javljaje neke nepoznate bolesti za koje se nezna.Od čega pitamo se.Zna se ali se nesmije reči.Osobno u svojoj proizvodnji za upotrebu svoje obitelji sve ide u čistoj organskoj proizvodnji,mislim na voče i povrča.Uskoro če biti i proizvodnja nekih od žitarica.Gledajuči uzgoj u organskoj ili eko proizvodnji je budučnost pogotovo za one koji nemaje velike površine i za one koji su spremni zasukati rukave.Proizvodi če lako pronači kupca.Zašto neki misle da je to nemoguče proizvesti kao treba se nekoliko puta prekopati a cjena po satu rada je toliko i toliko.Pa postoji traktror i priključni stroj koji je recimo namjenjen za tu operaciju.Recimo kod mene se bolesti također pojavljuju kao i razni štetnici,ali nema kemije.Recimo ja svoje biljke tretiram barem svakih 7 ili14 dana prskanjem nekom od raznih otopina,tipa koprive,crnog sljeza,gaveza.One ne mogu odjednom uništiti bolesti ili štetnike,dovoljno je da je prvo prskanje koliko toliko zaustave i smanje.Sa time otopinama biljka se i prihranuje te postaje jača i lakše se i sama brani,te otopinama suhoga golubljeg izmeta koji je čisti fosfor i kalij.Moje jabuke nisu ljepe na izgled i svakakve su po veličini,ima i onih sa kojim crvom.Ali kada ih kušaš druga je priča,također i sve ostalo.Bez ikakvog straha i razmišljanja vadim recimo mrkvu iz zemlje obrišem od zemlje i jedem.
Svatko neka radi kako misli i zna,ja sam još uvjek za ogransku.

[coolinesay]

gotterdamerung kaže:

Dakle, pitanje za proizvođače i krajnje konzumente, čime se hranite?

Susprežete li se od konzumacije hrane tretirane pesticidima?

Smatrate li da je ekološka prihvatljivost u kontekstu hrane samo propagandna fora ili se iza naljepnice nalazi zdrav obrok, po svakom pitanju superioran onom iz konvencionalnog uzgoja? Opravdava li sadržaj redovito visoku cijenu?

Može li RH uopće biti tržište za takav tip hrane? Jesu li hrvati spremni i financijski sposobni hraniti se “organskom” hranom?

u situaciji sam da jedem dostupno, tj. ono što je jeftinije. šteta, jbga... al kad se nema za bolje, jede se i lošije

[salel]

Imam dosta kolega koji proizvode povrće u plastenicima,međutim neki od njih sade i krizanteme.I sve je to OK.Međutim kada vidim da su poslije krizantema posadili salatu,špinat i sl. načisto podilkanim.A što je naj interesantnije i sami jedu to otrovno smeće, što mi u stvari i nije žao već mi žao ljudi koji iz neznanja to kod njih kupuju i to još pod domaće i zdravo.Ako netko ne razumije o čemu pričam da pojasnim.Gotovo svi krizanteme maltene kupaju u pesticidima,pa se tako redovno zalijeva(da zalijeva) aktarom,dursbanom,prije toga je u zemlju išao basamid,pa zalijevaju kaptanom,sadnice umaču u previkur,pa se šprica ditanom,baykorom,tiltom,ronilanom,vertimekom,tioda nom,regentom,konfidorom i svim što im padne pod ruku,jer krizanteme se ne jedu pa nema veze,glavno da one budu zdrave.I onda poslije toga -salata i mladi luk.A kada stave špinat pa u proljeće prodaju na hrpice,pa dođe mlada mama kupiti svom tek izleglom sinčiću malo špinata da bude zdrav i jak ko Popaj, e onda puknem.