Natrag   Forum.hr > Društvo > Roditelji i djeca > Školarci i adolescenti

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 25.10.2009., 15:52   #21
Quote:
SophiaX kaže: Pogledaj post
Inače, znanstvena medicina vegansku preh. djece mlađe od 18 smatra "sporim ubojstvom djeteta"
ma je li

Quote:
Precious X kaže: Pogledaj post
Čuvena LGG kultura i sl, uzgaja se NA LEŠEVIMA. Bon apetit!
da, i to ih kradu iz mrtvačnica i onda im izrezuju crijeva i onda na tim crijevima leševa ovlaš odloženima na njihove trbuhe raste lgg i onda to skupljaju žlicom i bacaju u jogurt!

dajte nemojte o prehrani na ovom topiku, ovo je više nego žalosno.
__________________
štrumf dok ga daviš pocrveni, pozeleni, poljubičasti,
a kad umre opet je plav ali bljeđe :D
by mishamu
alexxx is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.10.2009., 16:32   #22
Quote:
alexxx kaže: Pogledaj post
ma je li

da, i to ih kradu iz mrtvačnica i onda im izrezuju crijeva i onda na tim crijevima leševa ovlaš odloženima na njihove trbuhe raste lgg i onda to skupljaju žlicom i bacaju u jogurt!

dajte nemojte o prehrani na ovom topiku, ovo je više nego žalosno.

točno nije topic o prehrani, ali je o prehrani i to zdravoj prehrani u dotičnoj školi između ostaloga. škola je samo zgrada, građevina, a vjerujem pitanje nije bilo arhitektonske prirode.

tvoja primjedba je prilično neukusna i neumjesna. najlakše je nekoga ismijati, a da pri tome zapravo sama pokazuješ nevjerojatnu neinformiranost i neznanje. ili je to na ovom forumu uobičajeni nivo konverzacije

u svakom slučaju, probiotske bakterije dobivaju se iz telećih želuca i zatim se uzagajaju dalje u labratoriju. dodani minerali i vitamini u npr. dječjoj hrani (i ne samo dječjoj već u sve probiotske produkte - dakle jogurti, sirevi, salame itd...) jednom polovicom su prirodne, a drugom umjetne, odnosno uzgojene na gore opisan način.

ukoliko imaš problema sa vjerovanjem u ponešto konkretnije informacije na ovom forumu od pukog naklapanja, digni slušalicu i sama nazovi na primjer u sjedište Nestle-a i pitaj sama za porijeklo probiotskih sastojaka u npr. njihovoj hrani.

..

Zadnje uređivanje KuiperBelt : 25.10.2009. at 16:47.
KuiperBelt is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.10.2009., 16:48   #23
Baš mi je drago da se Kikica javila na ovu temu - mi smo već ranije pričale na nekoj temi o privatnim školama, pa bih ja pitala neka podpitanja u vezi ove škole (inače bih to pitala opet na PM, ali mislim da će biti korisnije ako pitam na forumu - što radi razbijanja predrasuda, a što radi toga što se te iste stvari vjerojatno pitaju drugi roditelji kojima možda prolazi kroz glavu upisati ili prebaciti dijete u tu školu).
Quote:
Kikica kaže: Pogledaj post
Što se tiče molitve i kapica- dečki koji nisu Židovi trebaju pokriti glavu samo prilikom jela.
Evo, prva stvar koju ne razumijem. Škola se dakle izjašnjava kao sekularna škola, samo osnovana od strane židovske zajednice. Ako je u potpunosti sekularna, zašto traže od dječaka da pokrivaju glavu prilikom jela?
Također, kao što već rekoh, ne vjerujem da inzistiraju na brachot prije jela, ali ipak ću pitati - moraju li svi to izgovarati?
Quote:
Mole na Šabat, znači u petak. Moje dijete je neŽidov(fuj, sama ta podjela koja je uvedena na ovoj temi mi se gadi al dobro, kad moramo već tako)- je jednom predvodio molitvu iz razloga da izvrsno svladava hebrejski i to mu je bila čast.
Oni nikako ne mogu moliti na šabat u toj školi. Većim dijelom godine šabat započinje kad im škola završi - a ako započinje prije, ne bi li bilo logično da prekinu nastavu ranije petkom, e da ne bi morali kršiti šabat prilikom odlaska? Osim toga, šabat se mora dočekati u nekom sasvim drugačijem duhu, a ne u školi - SVE židovske škole u svijetu završavaju petkom ranije baš zbog toga, ne vjerujem da je ova iznimka?

Dakle, jedino što oni u školi mogu imati jest "simulacija" šabata u neko vrijeme u petak (takve stvari imaju američke židovske škole naprimjer), ali NE i sam šabat.
I opet postavljam isto pitanje - ako je škola sekularna, zašto imaju simulacije vjerskih obreda u sklopu redovnog školskog programa petkom?

I onda tu dolazimo do čitavog seta pitanja, ako imaju "simulacije" šabata i inzistiraju na kipot, zašto im, naprimjer, djeca nisu odjevena u skladu sa židovskim propisima (curice u hlačama, laktovi nepokriveni? Ja koja sam SEKULARNA prva ne bih dala kćeri da se oblači tako, a da ide u židovsku školu!)?

Uglavnom, to je moj "problem" s tom školom (u onoj mjeri u kojoj netko može imati "problem" s nečim s čime nije asociran ), koliko god mi se u principu činila dobrom školom - dobila sam dojam na nit' je poštena židovska škola, nit' je poštena sekularna škola, već sve nešto između. Čim su u igri molitve, simulacije vjerskih obreda i pokrivanje glave za jelom, to NIJE sekularna škola. A opet, znam kakav program imaju židovske škole u Americi, kakva pravila, i ovo je miljama daleko od ičega tome sličnom (i HVALA BOGU da je tako! ), znači ipak NIJE ono što se gore zove "Jewish day school".
Esperanza is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.10.2009., 17:56   #24
Quote:
Esperanza kaže: Pogledaj post

zašto traže od dječaka da pokrivaju glavu prilikom jela?
Također, kao što već rekoh, ne vjerujem da inzistiraju na brachot prije jela, ali ipak ću pitati - moraju li svi to izgovarati?),.
Nitko nije inzistirao. Moje dijete ne mora pokrivati glavu ali je pokriva iz poštovanja. Tako sam ja odlučila. I to mi nije ništa sporno, da je rekla bi svom djetetu da ne nosi šiltericu tih 15 minuta.
Ne mora nitko izgovarati molitvu ako neće ali moje dijete je htjelo i za njega kao prvašića je to bila čast.

Quote:
Esperanza kaže: Pogledaj post
Oni nikako ne mogu moliti na šabat u toj školi. Većim dijelom godine šabat započinje kad im škola završi - a ako započinje prije, ne bi li bilo logično da prekinu nastavu ranije petkom, e da ne bi morali kršiti šabat prilikom odlaska? Osim toga, šabat se mora dočekati u nekom sasvim drugačijem duhu, a ne u školi - SVE židovske škole u svijetu završavaju petkom ranije baš zbog toga, ne vjerujem da je ova iznimka?),.
ok, ja sam se krivo izrazila jer sam u biti mislila da je Šabat petak Iskreno pojma nemam što to je (ispričavam se ali eto, jednostavno nisam ni guglala i ne znam ). Znači, u petak imaju malo drugačiji radni dan, ne usvajaju nova gradiva nego ponavljaju od cijelog tjedna i nema vannastavnih aktivnosti, idu u kazalište, na izlet ili tome slično. Zbog toga jr u školi do 16. Ko i ostala 2 dana kad nema aktivnosti. A sad idem pogledati što je šabat (sad kad znam da to nije petak)


Quote:
Esperanza kaže: Pogledaj post

Uglavnom, to je moj "problem" s tom školom (u onoj mjeri u kojoj netko može imati "problem" s nečim s čime nije asociran ),.
Esperanza ti imaš jako puno pitanja na koja ja ne znam odgovor (a najviše iz razloga jer me to ne zanmia) a s druge strane nisi niti bila tamo niti čula nešto posebno. Ja odgovore na ta pitanja nemam - ponavljam, mene to ni ne zanima jer ja ne znam ni što misliš pod simulacijom šabata niti o pokrivanju laktova. Moj ti je savjet- pošto vidim da si zainteresirana za to- da odeš u školu ili nazoveš i pitaš. Na taj način ćeš čuti prave odgovore.
Kikica is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.10.2009., 19:37   #25
Quote:
Moj ti je savjet- pošto vidim da si zainteresirana za to- da odeš u školu ili nazoveš i pitaš. Na taj način ćeš čuti prave odgovore.
Naprosto mi se čini besmislenim zvati s tako specifičnim pitanjima (a i mogu otprilike pogoditi što bi mi rekli), ako ionako ne planiram ozbiljno prebacivati malu (iako mi njena škola već ide na živce, a nepuna dva mjeseca je tamo ).

Poštujem tvoju nezainteresiranost za židovstvo, pa ti niti neću objašnjavati što sam i zašto mislila. Imam samo još jedno pitanje, ako dozvoliš.
Postoji li plan i program iz ta hebrejske/židovske nastave i imaju li roditelji uvid u to što točno djeca u sklopu toga uče? Tvoj sin je prvi razred (kao i moja kći ), što su oni konkretno do sad učili iz tog dijela nastave?
Esperanza is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.10.2009., 20:12   #26
Quote:
Esperanza kaže: Pogledaj post
Postoji li plan i program iz ta hebrejske/židovske nastave i imaju li roditelji uvid u to što točno djeca u sklopu toga uče? Tvoj sin je prvi razred (kao i moja kći ), što su oni konkretno do sad učili iz tog dijela nastave?
uče abecedu, slova i pjesmice kao npr. Šalom Šalom Kita Alef (pozdrav prvom razredu- to znam prevesti ). Rekla bih da rade slično kao na satovima hrvatskog a ne engleskog (što je logično jer je pismo drugačije). Taj sat izgleda kao sat učenja stranog jezika.

Naravno da imamo uvid u to što rade, kao i svi roditelji koji imaju uvid u sve što im djeca rade u školi. Jedino je "problem" što ja to ne razumijem a on već sad priča i pjeva ko da uči to ne znam koliko godina.

Imaju i knjigu koja izgleda kao početnica iz bilo kojeg jezika (samo se lista naopako i nije na latinici ) Naravno ne znam pročitati ali mi je jasno o čemu se radi. Postoje slike predmeta i pored toga napisano što je to (kao što je u engleskoj početnici slika lopte i piše ball).

Što se tiče nekih vjerskih stvari, za sad je bila Roš Hašana (ja se ispričavam ako ne napišem ispravno ali znam samo izgovoriti kako mi sin to sve ispriča) što je ako se ne varam Nova godina i na satu hebrejskog su crtali jabuke kao neki simbol dobrog.

Isto tako su obilježili 8. listopada, Dan neovisnosti RH na kojem su učili kako je to (citiram svog sina) "rođendan naše domovine Hrvatske" .
Kikica is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.10.2009., 22:19   #27
Quote:
Esperanza kaže: Pogledaj post
Naprosto mi se čini besmislenim zvati s tako specifičnim pitanjima (a i mogu otprilike pogoditi što bi mi rekli), ako ionako ne planiram ozbiljno prebacivati malu (iako mi njena škola već ide na živce, a nepuna dva mjeseca je tamo ).

Poštujem tvoju nezainteresiranost za židovstvo, pa ti niti neću objašnjavati što sam i zašto mislila. Imam samo još jedno pitanje, ako dozvoliš.
Postoji li plan i program iz ta hebrejske/židovske nastave i imaju li roditelji uvid u to što točno djeca u sklopu toga uče? Tvoj sin je prvi razred (kao i moja kći ), što su oni konkretno do sad učili iz tog dijela nastave?
Esperanza, ima li neka škola u Zagrebu koja ti ne ide na živce? Čini mi se da si ti jedna od onih mama kojoj apsolutno ništa nije dovoljno dobro za njenu kćerkicu...već unaprijed žalim budućeg zeta, na glavu ćeš mu se penjati.

Što se tiče programa, vrlo je jednostavno - zoveš, pitaš, odeš...

Vidim da znaš ponešto i o Židovstvu, ali ne baš pretjerano puno. Ovo nije kritika nego opservacija. Naše generacije, za razliku od ovih današnjih, nisu imale gdje naučiti. Ako ni zbog čeg drugog zato ova škola treba i mora postojati - kao opcija. Opcija koju ti ni ja nismo imali.

PS. Ukoliko ovo tvoje pisanje je u biti frustracija, jer nisi dobila posao u toj školi (kao učiteljica, ili ravnateljica), ili je obojeno ksenofobijom, mržnjom, ili nečim sličnim - zaboravi da si ovaj post pročitala, jer takvima ne želim argumentirati apsolutno ništa. Puštam ih da se guše u vlastitom smradu.
Junije16 is offline  
Odgovori s citatom Received Infraction
Old 26.10.2009., 17:12   #28
Ovo je još uvijek tema o određenoj školi...pa molim da je se držite
__________________
relax - nothing is in control
mandy is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.10.2009., 23:43   #29
Nemam namjeru biti ksenofobična, dapače, ok bi bilo da i u državnim školama ima više izbora vjerskih jezika, obilježja i sl. Nego, samo pitam, smiju li djeca u toj školi biti nepokriveni za vrijeme ručka (mislim da je Kikica napisala iz poštovanja da se njen sin pokriva, mogu pitati prema kome nije mi to baš jasno), hoće li ih netko krivo gledati ili se odnositi prema njima, i smiju li prije ručka izmoliti očenaš ako su katolici npr. kad se već moli? ili šta ja znam klanjat? Mogu li ne ići na hebrejski? Na kraju krajeva gdje im hebrejski uopće može koristiti, jer koliko mi je poznato koristi se isključivo u Izraelu i u židovskoj vjeri.
Pitam jel mi se čini da se ipak forsira židovstvo u istoj, možda mi se samo čini, a možda je i normalno da škola židovskog predznaka ima u programu židovske predmete i običaje, ipak? Obilježavaju li se u toj školi i ostali blagdani, ako su neki učenici npr. muslimani, katolici i sl postoji li mjesto i za njihove vjere, običaje?
No, mene zanima što dobiva dijete od toga da jednog dana kad odraste nosi u sebi običaje neke druge vjere kojoj ne pripada i kojoj nikada neće pripadati, jer koliko mi je poznato teško je postati židovom (što apsolutno poštujem, jer treba imati više od želje za postati pripadnikom neke vjere), za razliku od drugih vjera koje pristupanje daju šakom i kapom. Ok, raznolikost, ali to može dobiti i u drugim školama ili? Mislim pitam na kraju krajeva zašto ste se vi koji ste dali djecu u baš tu školu odlučili da vam djete bude upoznato baš sa židovskim običajima, vjerom i kulturom, ili vam se škola kao škola učinila dobrim odabirom i zašto? I da ako ste druge vjere, ne smeta li vas što vam dijete odrasta okružen drugačijim vjerovanjima i običajima ili niste praktični vjernici svoje vjere ili to nije toliko zastupljeno ipak koliko se čini?
__________________
Sve je dobro :)
Volim te malena
MalaLola is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.10.2009., 14:02   #30
]Nemam namjeru biti ksenofobična, dapače, ok bi bilo da i u državnim školama ima više izbora vjerskih jezika, obilježja i sl.
Apsolutno se slažem 100%!
Nego, samo pitam, smiju li djeca u toj školi biti nepokriveni za vrijeme ručka NE! Bez kape (šilterice ili kipe) dječaci NE MOGU dobiti obroke u blagovaoni. U školu je izričito zabranjeno unositi bilokakvu hranu izvana i jesti je unutar prostora škole.Što se tiče kape i to sa hranom jednostavno- " Takva su pravila škole". hoće li ih netko krivo gledati ili se odnositi prema njima,
Prošle ili pretprošle godine u školi su bile 2 epidemije ušiju (glave- i u privatnoj školi ima ušiju, zamislite), moja prijateljica, inače liječnica, svom sinu je napisala pismenu ispričnicu kako tih mjesec dana ne bi morao nositi kapu u školi za vrijeme obroka, jer mu je bila zabranila da nosi kapu, a bez kape nije mogao jesti. (Kape pogoduju širenju ušiju, naočito ako dijete zaboravi svoju kapu pa mu učiteljica da da stavi na glavu "školsku" ili nečiju tuđu kapu) smiju li prije ručka izmoliti očenaš ako su katolici npr. kad se već moli? ili šta ja znam klanjat? NE MOGU, ovo je židovska škola.
Mogu li ne ići na hebrejski? NE MOGU. "hebrejski jezik i židovsku kulturu" učenici su dužni pohađati svaki dan i taj je predmet obavezan, iako se taj predmet ne ocjenjuje. (Latinski npr. ne moraju slušati ako ne žele)
To su činjenice. Isto kao i za meso: koliko znam, ove godine još u školi meso nisu dobili. Stvar je roditelja koji plaća toliku cijenu, (da se razumijemo, roditelji članovi Židovske zajednice plaćaju višestruko manju cijenu ), školarine je li mu to prihvatljivo ili nije.
Koliko će djeci to znanje hebrejskog i židovske kulture biti korisno? To će vjerojatno ocijeniti svaki roditelj pojedinačno za svoje dijete. Da li mu je i koliko u danom tenutku za njegovo dijete važnije da npr. zna hebrejsku abecedu, ili da zna (katolički je uglavnom u drž. školama) vjeronauk, informatiku, ili 2x tjedno u školi ide s dečkima iz kvarta na nogomet, košarku, karate?
Sve mi je to potpuno razumljivo za one koji su članovi židovske zajednice pa žele da im dijete u školi uči o svojoj vjeri i kulturi. (Zašto me zbog toga proglašavate ksenofobom?)
Razumijem potpuno i one roditelje koji upisuju ovdje djecu jer je škola mala s malim brojem učenika u razredu, te na taj način omogućuje individualan pristup i način rada, toliko različit od frontalnog kreda-ploča sistema koji ćemo često još uvijek zateći u našim državnim školama. Često kažem, ali ne uvijek. Sve to još uvijek možete dobiti i u svojoj "kvartovskoj" školi za džabe, iako mi je jasno da pri tome će neki imati manje , a neki više sreće. Naročito razumijem roditelje čija djeca imaju neke posebne potrebe (zato takvih ima više u toj školi, bilo da su samo "čudni" jer su drugačiji, makar i zato što su inteligentniji ili na bilo koji način različiti od ostalih učenika, bilo da su zaista imali/imaju neki problem u razvoju), ili su imali iskustva sa zlostavljanjem od vršnjaka i školom nezainteresiranom za problem. To je žalosno, ali svjesni smo da se takve stvari dešavaju. Razumijem i roditelje koji su u 8 god spremni izrigati 24 tis eura (sretni su ako ih imaju!) da svoje dijete od takvih zaštite, iako bi meni u takvoj situaciji ispisivanje mog djeteta-žrtve iz škole i upis u preskupu privatnu školu zaista bila posljenja slamka spasa. Moje je mišljenje , (a nadam se da ćete mi dopustiti da ga ipak imam), da će djeca ipak biti zakinuta za neke druge stvari (poput društvenog života, većeg izbora dodatnih nastava, slobodnih aktivnosti, sporta, pa čak, ako hoćete i prvih ljubavi "iz b razreda"). Čak i spolna distribucija učenika u toj školi (2/3 dečki i 1/3 djevojčice) ne odražava stvarni život. Ja postavljam pitanje što poslije osnovne škole? Privatna gimnazija pa privatni fakultet? Prije ili kasnije sva će se ta djeca morati suočiti sa životom, i to životom u Hrvatskoj u kojoj svi mi živimo, takvoj kakva jest.
Iako uvijek pobuđuje sumnju na forumima kada se netko 1. put registrira da bi žučno branio nešto što je netko prije njega kritizirao, drago mi je da su roditelji djece koja pohađaju tu školu manje od 2 mjeseca tako entuzijastični. Ja sam samo iz 2. ruke prenijela iskustva roditelja koji su ispisali dijete iz te škole nakon više godina provedenih u njoj, čemu sam pridodala i vlastito mišljenje i komentar. Možda je to zato što se škola ovaj mjesec jako popravila?
SophiaX is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.10.2009., 16:22   #31
O ocjenama

Ocjena naravno da nije mjerilo znanja, ali kako će učitelj u takvoj školi osigurati objektivnost ako je pod stalnim pritiskom roditelja koji plaćaju toliki novac? Može li uopće dijete u takvoj privatnoj školi , gdje se za 1. razred treba platiti više nego za godinu na većini hrvatskih fakulteta, može li tu dijete uopće dobiti jedinicu? Ako dijete dobije lošu ocjenu, postavlja se pitanje: je li dijete slabo i premalo učilo ili je za to kriv loš učitelj i loša škola koji su ga trebali naučiti bar 2x bolje nego u državnoj školi gdje učenici ne provode po 9 sati dnevno u razredu od 5 učenika, nego doma uče sami, a razredi su im po 25-30 učenika, ponekad i u 3 smjene.
Mislim da je tu teško dati točan odgovor.
Roditelji koji plate 3000 E za naučena prva slova i zbrajanje do 20 naravno da u koječemu izvolijevaju: onaj bi da mu se kći ne muči s ovim ili onim, ovaj bi da učiteljica ne inzistira na ovom, treći bi baš po tome tesao "do bola"...
Naravno da nema ničeg lošeg ako je dijete u školi sretno i zadovoljno, (a to najviše cijene upravo roditelji djece koja su zbog nečeg od rana bila nesretna u školi, ili su čak zamrzila školu), ali što ako učitelj djeci popušta iz straha da dijete ili tata ne postane nezadovoljan (ocjenom, težinom, drilom, bilo čime), pa se dijete ispiše iz škole i učitelj ostane bez posla?
Je li za moje dijete bolje da ima 5.0 prosjek, pa se u srednjoj šokira nizom jedinica odmah u rujnu, ili da se isfrustrira odmah u 5. razredu jer kod zločeste nastavnice koju već 15 godina svi neuspješno pokušavaju otjerati u mirovinu, ni uz instrukcije 2x tjedno ne dobije više od 3 iz matematike, pa se npr. zbog loših ocjena niti ne upiše u željenu srednju školu?
Čitam u novinama da 80% gimnazijalaca uzima repeticije iz matematike, usprkos tome na pokusnoj državnoj maturi jedva da je 30% dobilo dvojku, u strukovnoj školi još gore. Imali smo "šuvaricu", pa reforme, sad i privatne škole, (mislim da samo u ZG postoji 5 privatnih osnovnih škola), a nikakav kopernikanski obrat još se nije dogodio.
SophiaX is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.10.2009., 03:25   #32
zato jer se kod nas uvijek uci za ocjenu a ne za znanje i forma je daleko bitnija od sadrzaja. no to nije bas lako za promijenit.
__________________
Djevojka bez duše, interesa, osjećaja i mogućnosti završetka faxa.
koza nora is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.10.2009., 22:08   #33
[QUOTE=SophiaX;23315792]] Nego, samo pitam, smiju li djeca u toj školi biti nepokriveni za vrijeme ručka NE! Bez kape (šilterice ili kipe) dječaci NE MOGU dobiti obroke u blagovaoni. U školu je izričito zabranjeno unositi bilokakvu hranu izvana i jesti je unutar prostora škole.


Draga, meni se čini da ti demokraciju doživljavaš malo kaotično, svi imamo svugdje sva prava. Da ti pojasnim primjerom: U Zagrebu ima, koliko ja znam, bogoslovna (katolička) gimnazija, odlična škola, i isto tako i pravoslavna. I jedna i druga su s pravom javnosti, što znači da se tamo može upisati bez obzira na vjersku pripadnost. Možeš li zamisliti da bi tamo neki roditelj upisao diijete i očekivao da će slobodno klanjati, meditirati, dolaziti s vjerskim židovskim, indijskim i inim obilježjima. Neće. Ako u školu koja ima predznak neke vjere ili naroda, dakle, manjinske škole upisuješ dijete očekuje se da poštuješ tu manjinu. Pravo je svih manjinskih škola ili škola s vjerskim predznakom da dodatni program provode u duhu svoje kulture. To je ustavno pravo. Ne samo da kažu i da se izjasne o svojoj pripadnosti nego da im se i na koji način ne spori integritet.
A klanjanjem, očenašom, ili meditacijom ne znam da li bi pokazala da im taj integrtitet koji im pripada daješ ili osporavaš. Ako ti to smeta, ne upisuješ tamo dijete. To kako ti vidiš tu školu podsjeća na Slobodnu djecu Summerhilda, pomalo anarhistički, svi rade što hoće i vole. Koliko znam takve prakse nema u Hrvatskoj, a bojim se nigdje drugdje u svijetu.

Što se tiče pitanja što ta i sve privatne škole daju djeci, to je potpuno legitimno. Najmanje je jezik neke manjine i opća kultura motiv da izbrojiš tu lovu, privatne škole bi trebale dati, kao svugdje u svijetu, više pedagoške standarde,više obrazovanja, snažnije usađene prave ljudske vrijednosti.
Npr. svi u Zagrebu znaju da je privatna gimnazija, kako je zovu "Šešeljeva", po ravnatelju, odlična škola, ona to o čemu govorim daje. Ona obrazuje i odgaja dijete. Brojne roditelje znam koji su kazali da im se svaka kuna isplatila i da nijednu ne žale. To je bit privatnih škola.

Upravo su katoličke škole u Švicarskoj najpoznatije i najskuplje, odlično obrazovanje daju i odgoj. U te škole daju djecu roditelji svih konfesija, bjelosvjetski bogataši. Svejedno im je hoće li djeca u tim školama nositi kapu, turban ili križ oko vrata, to su po duhovnim i obrazovnim vrijednostima elitne škole. Koliko je takva ta osnovna škola o kojoj govoriš, ne znam. Ali ako ima samo 4-5 djece u razredu, morala bi biti, u protivnom ima jako loše nastavne kadrove. S razlogom roditelji u toj školi očekuju puno, jer škola ima izvanserijske uvjete. Ako ih ne znaju ispuniti, nesposobni su, to je bar jednostavno..........unatoč kapi i prehrani, to je nebitno u ovoj priči..
Kalypsa is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.11.2009., 15:32   #34
Kakvi su kadrovi u privatnoj školi?

Vjerojatno slični ili isti kao i u državnoj: ima ih odličnih, ali nađe se itekako i kukolja. Za očekivati je da u privatnoj školi s odličnim uvjetima rada rade i natprosječno dobri nastavnici. Razgovarala sam osobno s ravnateljicom jedne privatne škole i evo što mi je rekla:
"Zakon o radu, kolektivni ugovori i slični pravni akti vrijede za zaposlene u privatnoj školi jednako kao i u državnoj. Ako jednom zaposlite nekoga, a onda se pokaže da isti npr. ne zna ili ne želi dobro raditi svoj posao, ja nemam instrumenata da ga otpustim. Na poslodavcu je da npr, na sudu dokazuje da učitelj djecu nije ničemu naučio, a kako će to dokazati, ako su u školskom dnevniku upisane sve propisane nastavne jedinice? Nije učitelj kriv što su djeca glupa ili jednostavno ne uče- i ima pravo na odštetu, vraćanje na posao i sve zaostale plaće. Imali smo stvaran sličan problem- kolega je zaposlen na preporuku predsjednice školskog odbora, djeca su ga obožavala ,(jer ništa nije od njih tražio, samo su se po cijeli dan igrali škole), i da igrom slučaja zbog osobnih razloga (preseljenje u drugo mjesto života) nakon nekoliko godina u školi nije taj nastavnik sam dao otkaz, djeca bi vjerojatno iz privatne škole izašla a da ne znaju čitati ni pisati.
Čak niti sudski proces, (npr optužbe za teška kriminalna djela, pa i na štetu djece), ne daju ravnatelju pravo da učitelja otpusti prije pravomoćnosti presude, što kod nas, može trajati godinama."

Dakle, čak i u privatnoj školi treba imati s učiteljima sreće.
Što se tiče nastave u višim razredima Osnovne škole Hugo Kon, predaju profesori koji su honorarci, a inače predaju u različitim državnim školama, to znam pouzdano.
DrMom is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.11.2009., 21:28   #35
Quote:
DrMom kaže: Pogledaj post
Vjerojatno slični ili isti kao i u državnoj: ima ih odličnih, ali nađe se itekako i kukolja. Za očekivati je da u privatnoj školi s odličnim uvjetima rada rade i natprosječno dobri nastavnici. Razgovarala sam osobno s ravnateljicom jedne privatne škole i evo što mi je rekla:
"Zakon o radu, kolektivni ugovori i slični pravni akti vrijede za zaposlene u privatnoj školi jednako kao i u državnoj. Ako jednom zaposlite nekoga, a onda se pokaže da isti npr. ne zna ili ne želi dobro raditi svoj posao, ja nemam instrumenata da ga otpustim. Na poslodavcu je da npr, na sudu dokazuje da učitelj djecu nije ničemu naučio, a kako će to dokazati, ako su u školskom dnevniku upisane sve propisane nastavne jedinice? Nije učitelj kriv što su djeca glupa ili jednostavno ne uče- i ima pravo na odštetu, vraćanje na posao i sve zaostale plaće. Imali smo stvaran sličan problem- kolega je zaposlen na preporuku predsjednice školskog odbora, djeca su ga obožavala ,(jer ništa nije od njih tražio, samo su se po cijeli dan igrali škole), i da igrom slučaja zbog osobnih razloga (preseljenje u drugo mjesto života) nakon nekoliko godina u školi nije taj nastavnik sam dao otkaz, djeca bi vjerojatno iz privatne škole izašla a da ne znaju čitati ni pisati.
Čak niti sudski proces, (npr optužbe za teška kriminalna djela, pa i na štetu djece), ne daju ravnatelju pravo da učitelja otpusti prije pravomoćnosti presude, što kod nas, može trajati godinama."

Dakle, čak i u privatnoj školi treba imati s učiteljima sreće.
Što se tiče nastave u višim razredima Osnovne škole Hugo Kon, predaju profesori koji su honorarci, a inače predaju u različitim državnim školama, to znam pouzdano.
Ipak ima jedna bitna stvar koja se ne smije zanemariti - svi zaposleni potpisuju ugovor sa školom. Po ugovoru su dužni ispoštovati traženo, a svaki ravnatelj škole prati rad učitelja. Znači, ukoliko se evidentira da učitelj ne ostvaruje potpisano ugovorom, isti se raskida. Sve to, naravno, mora biti pravovremeno evidentirano, o istome parmanentno izvještavana ostala tijela uprave, i, ugovor se raskida. I nije tako komplicirano i podložno sudskim procesima, samo sve mora biti točno i pravovremeno obavljeno.
Gabrijela178 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.11.2009., 21:46   #36
NETKO TU LAŽE!!!

[QUOTE=SophiaX;23315792]]Nemam namjeru biti ksenofobična, dapače, ok bi bilo da i u državnim školama ima više izbora vjerskih jezika, obilježja i sl.
Apsolutno se slažem 100%!
Nego, samo pitam, smiju li djeca u toj školi biti nepokriveni za vrijeme ručka NE! Bez kape (šilterice ili kipe) dječaci NE MOGU dobiti obroke u blagovaoni. U školu je izričito zabranjeno unositi bilokakvu hranu izvana i jesti je unutar prostora škole.Što se tiče kape i to sa hranom jednostavno- " Takva su pravila škole". hoće li ih netko krivo gledati ili se odnositi prema njima,
Prošle ili pretprošle godine u školi su bile 2 epidemije ušiju (glave- i u privatnoj školi ima ušiju, zamislite), moja prijateljica, inače liječnica, svom sinu je napisala pismenu ispričnicu kako tih mjesec dana ne bi morao nositi kapu u školi za vrijeme obroka, jer mu je bila zabranila da nosi kapu, a bez kape nije mogao jesti. (Kape pogoduju širenju ušiju, naočito ako dijete zaboravi svoju kapu pa mu učiteljica da da stavi na glavu "školsku" ili nečiju tuđu kapu)

E SophiaX, baš si ti jedna prozirna zvjerka! I baš jadna! U tobožnjem nedostatku "vlastitog iskustva", pitaš svoje dobre prijateljice koje imaju djecu u školi! Ma zamisli! Pucaš na naivce koji će ti povjerovati.
I ja sam se prije upisa djeteta dobro informirala o školi. Pratim ju od samoga osnutka, čula sam za sve probleme s kojima su se suočili. A sve informacije dobila sam od ljudi čija djeca su od prvoga dana u njoj. Iskreno su o svemu govorili, i rješenje svakog problema kojeg su primijetili, pohvalili su i smatrali i svojom osobnom zaslugom. A znaš tko je donio uši u školu? Djeca koja su te uši pokupila na raznoraznim aktivnostima u gradu Zagrebu. Možda ti misliš da u školi uzgajaju uši i s vremena na vrijeme ih puštaju na djecu ??
Daj pusti te jadne ljude koji rade u školi na miru. Toliko su marljivi i pošteni, o svemu iskreno izvješćuju nas roditelje, o svemu se dogovaraju s nama, ma, svaka im čast!
A ti draga daj nabaci malo seksa, probaj uživati u životu, otiđi u kino, pročitaj neku dobru knjigu, šeći Jarunom, planinari Sljemenom, nabavi psa! NE, NE PSA! VJEROJATNO BI GA POVJERILA GRADONAČELNIKU DUBROVNIKA NA ČUVANJE! Ipak probaj prvo sa seksom, možda su i knjige za tebe prevelik izazov!
Gabrijela178 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.11.2009., 22:06   #37
Quote:
DrMom kaže: Pogledaj post


Dakle, čak i u privatnoj školi treba imati s učiteljima sreće.
Što se tiče nastave u višim razredima Osnovne škole Hugo Kon, predaju profesori koji su honorarci, a inače predaju u različitim državnim školama, to znam pouzdano.
Evo, jučer smo mi roditelji škole dobili tjedno izvješće o svojoj djeci, a u njemu i jedna vrlo lijepa stvar! Informacija da je jedna učiteljica škole dobila posebnu pohvalu kvalitete rada od savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje. Zamoljena je da održi uzorno predavanje učiteljicama koje polažu stručni ispit. To nije učiteljica mojega djeteta, ali za nju, mi roditelji razreda, dajemo pohvalu: marljiva, savjesna, autorativna, poštena prema djeci! Uzor je mojem djetetu, a za mene veće sreće od toga nema! Ako će uzori našoj djeci biti učitelji s kojima se susreću u školovanju, mislim da je to velika nada za odrastanje generacija na kojima će biti Hrvatska! A učitelji viših razreda, honorarci, svi od reda, vrsni su stručnjaci koji pišu udžbenike ili su, po kvaliteti rada, preporučeni od strane Agencije. I ovo je informacija iz PRVE RUKE roditelja učenika škole Lauder- Hugo Kon.
Pozdrav DrMom!
Gabrijela178 is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.11.2009., 19:59   #38
A učitelji viših razreda, honorarci, svi od reda, vrsni su stručnjaci
Vrsni, vjerujem, ali poanta je bila da su ISTI oni koji predaju u državnoj (besplatnoj) školi. Tu bismo čak činjenicu da su im nastavnici u višim razredima honorarci mogli uzeti koa debeli minus- pitanje je koliko se npr. često u jednom razredu izmjenjuju nastavnici, no dobro...
Što se tiče ušiju, mislim da je SophiaX htjela reći a) da pravila odgoja i ponašanja u skladu sa židovskom vjerom vrijede jednako za svu djecu u školi, bez obzira na njihovu eventualnu vjeroispovijest, i b) da bolesti i epidemije ne biraju nit djecu nit škole prema vjeri, socioekonomskom statusu roditelja, cijeni školarine itd. i c) da pravilo pod a) može utjecati na zakon b). Pritom je potpuno nevažno tko je donio uši i odakle. Ja npr. znam da je taj opisani događaj istinit i da je stvarno zbog epidemije ušiju škola bila zatvorena na 2 dana.
Pusti ženu na miru! Ja čak mislim da je dobro da npr. potencijalni roditelji prije upisa znaju što ih tamo čeka, uostalom, tome forumi i služe, zar ne?
Mislim da je ta rasprava počela o tome smeta li vas kao roditelje da vam se djeca odgajaju u duhu jedne (manjinske) kuture kojoj ne pripadate. Svima je jasno da će u katoličkoj školi iznad ploče visjeti raspelo, a prije jela moliti Očenaš, no pitanje je bilo, ako sam dobro shvatila, biste li upisali djecu tamo i da je škola ne židovska, nego npr. romska, albanska, kineska? I da je npr. propisana školska odjeća za vašu djevojčicu marama na glavi (u Francuskoj npr. velika bura oko zabrane nošenja marame u školi za muslimanske djevojčice i nastavnice)? Ako propišemo da u školama svi moraju nositi križ oko vrata, maramu na glavi, kapu za vrijeme obroka, ili to isto zabranimo za sve, dakle i za one koji pripadaju dotičnoj zajednici i koji ne pripadaju, je li to samo školsko pravilo ili nasilje i kršenje vjerskih sloboda i izražavanja?
DrMom is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.11.2009., 14:47   #39
Na ovoj temi se svi nešto čude i ne razumiju međusobno, mislim na jednu i drugu stranu, suprostavljenu oko škole LHK. Čak i ovi koji su pomirljivi čude se nekoj od strana.

I ja se čudim i želim navesti čemu se čudim:

1) niskoj razini tolerancije na ovoj temi općenito

2) slabom poznavanju obrazovnih standarda; vidi se da je ovdje 50 godina vladalo jednoumlje i da nije postojalo pravog konkurentnog tržišta. U demokracijama postoji tržište za sve, pa tako i za obrazovanje. Tamo su nastali pandani javnim školama, otvarale su se privatne koje su nudile više obrazovne standarde. Pa i danas se kaže da je neki koledž "ugledan, prestižan, čuven". Svi znaju da je riječ o izvanrednim standardima u znanju i vještinama koje se tamo stječu. Sve obrazovne institucije koje su tako nastale, osnovane su jer se smatralo da se može krenuti u utrku s onim što postoji tj. javnim. Čudi me da se kod nas privatne škole ne razmatraju po toj osnovnoj razlici nego po dodatnim sadržajima koje nude.

Pa možda je Hugo Kon najbolja škola, postiže najbolje standarde obrazovanja, redovnog, po tzv. HNOS-u, a uporno se gleda kroz prizmu kod nas tzv. manjinske kulture?

Kako netko može usporedjivati i raditi paralele između židovske, romske i ine kulture. Kako se može relativizirati nešto što egzaktno postoji ne samo u percepciji pojedinca (koja je egzaktno mjerljiva) nego i u objektivnom doprinosu kulturi i civilizaciji općenito?

Baka moje prijeteljice je školovana u privatnoj katoličkoj školi u Boki Kotorskoj između dva rata, to je bila najbolja škola u tom gradu, makar je ona bila pravoslavka. Nitko nije postavljao pitanje zašto ona pravoslavka ide u katoličku školu. Znalo se da je ta škola najbolja. Nitko nije mislio da će ju ta škola "pokatolčiti", napraviti manje pravoslavkom. Je su li ljudi s početka prošlog stoljeća bili više multikulturalni nego danas. Ili je sporan profil ljudi po forumima.

Je li potrebno provesti istraživanje o psihološkom profilu ljudi koji drugu kulturu ne gledaju s predrasudama ni u stereotipima i koji se drugih kultura naprosto ne boje?

Zašto su takvi ljudi "čudni"? Zašto se na obrazovanje gleda kao na robu, koja ima ili nema "prođu". Zar obrazovanje elite (intelektualne) mora imati utilitaran cilj, koliko će znanje latinskoga, grčkoga, hebrejskoga na tržištu donijeti - tisuću, dvije, tri......
Pa intelektualna elita nikada ne gleda tako sindikalno na znanje i stjecanje znanja, a možda ona daje djecu u te, forumski rečeno, čudne škole..........
Kalypsa is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.11.2009., 18:14   #40
Jamči li privatno obrazovanje (čit. skupo plaćeno) najbolje znanje?

U SAD na to pitanje glatko bismo dobili odgovor DA! U Hrvatskoj, privatne škole, od osnovne do fakulteta postoje premalo godina (škola LHK postoji tek 6-7 godina) da bismo mogli reći kako su generacije njezinih učenika potvrdile kvalitetu obrazovanja koje se tamo dobije. Dapače, nedavno objavljeni rezultati pokusne državne mature pokazali su da niti među 20 najboljih u državi nema niti jedne privatne srednje škole. U 5 najuspješnijih plasirale su se 5 državnih (zagrebačke 2. 5. 15. gimnazija, gimnazija Karlovac i još 1 iz čini mi se Splita) gimnazija za koje se zna da već godinama imaju najstrože profesore i navalu superodlikaša na upise. Neki bi tome mogli prigovoriti da privatne škole imaju premali broj učenika u odnosu na javne škole, ali to je glupost, jer barem je lako izračunati prosječni broj postignutih bodova po učeniku jedne škole iz svakog pojedinog predmeta državne mature. Pokazalo se da najveći broj učenika iz privatne škole školovanje nastavlja u privatnoj srednjoj školi / fakultetu. (Zašto?) Zapošljavanje studenata privatnih visokih škola nije pokazalo neke značajne komparativne prednosti istih u odnosu na one koji su završili državni fakultet i hranili se u studentskoj menzi.
Htjeli mi to reći otvoreno ili ne, ali roba koju privatna škola prodaje, a roditelj veoma skupo plaća zove se znanje, a ova je roba još jako neprovjerene kvalitete i ne može se reklamirati.
Jedino za što smo nesumnjivo utvrdili da škola LHK sigurno nudi , a druge ne, jest "hebrejski jezik i osnove židovske vjere i kulture". Pitanje je koliko to nekome vrijedi i treba u životu. Nema to veze s tolerancijom, "upoznavanjem drugih nacija" itd.. itd... Zamisli da npr. Udruga Roma na Peščenici (ili još bolje, Srpska pravoslavna crkva) osnuje osnovnu školu. Školarina za članove vjerske zajednice osnivača iznosi simboličan iznos. a za sve ostale 3000 E godišnje. Za te novce vaše će dijete u razredu od max 10 učenika boraviti u školi 8-17h, učiti će 3 sata matematike, 4 sata hrvatskog (jer tako propisuje MZOŠ) i 5 sati romskog jezika (romski će vaše dijete u Zagrebu imati sigurno više prilike primijeniti nego hebrejski). Djevojčice nose marame na glavi, a zbog nedostatka prostora i športske dvorane imaju od slobodnih aktivnosti trbušni ples. (ili folklornu grupu "Užičko kolo")
DrMom is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor



Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 05:56.