Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 03.08.2014., 18:45   #1
Najteži i najlakši jezici za učenje?

Koji su po vama odnosno najlaksi i najtezi jezici za nauciti?

Ja bi presudio da je čečenski najtezi, vec naravno engleski da je najlaksi.

Medjutim od aziatskih znam da u stvari korejski nije uopce tezak.

Ja odredjejum stupanj teskoce procenjujuci sljedecih faktora od 1 do 10:

1. Fonetika i izgovor
2. Gramatika
3. Pravila za pisanje i citanje
4. Da li je naglasak fiksiran ili moze bit svugdje (iznimno bitno sto se tice mogucnosti nauciti jezik citanjem knjiga!)

Sto se tice smatranja da ovisi o osobnom maternom jeziku koji je jezik lakse nauciti, ja hocu istaknut da po meni to uopce nema veze. Strani jezik jeste strani i nema veze koliko lici na tvoj materin jezik. Moj materin jezik je bugarski, koji je vrlo slican hrvatskom, a ucio sam tijekom zivota oko 10 jezika i mogu reci da ovo zaista ne pomaze. Ma koliko bile slicne rijeci u jednom i drugom jeziku, oni se ipak trebaju nauciti i nema veze da li si oni slicni ili ne. Evo uzmite ako hocete "ptica", sto je u stvari ista rijec i na bugarskome i na hrvatskome. Ja opet trebam zapamtit da se ta rijec kaze tako na hrvatskome, tako da broj rijeci koje trebam popunit u glavi ostaje isti. Sa jedne strane mozda je lakse uci u dubini jezika, jer cete vise razumjeti na pocetku, ali sa druge strane ta slicnost ponekad cak i smeta. Jer rijeci koji znace isto a su vrlo slicni, recimo "salveta" i "salfetka", ne izazivaju potrebnost dovoljnog napora zapamtiti ih, posto znate da cim budete sreli istu rijec sljedeci put, znat cete sta znaci, ali ukoliko treba je prevesti sa svog jezika, onda nju ne pamtite posebno zbog toga. Tako da jeste lakse nauciti razumjeti slicni jezik, ali nije lakse nauciti pricati slicni jezik, to je bar moje misljenje. Meni je medjutim od svih jezika grcki isao najlakse, a on nema nista zajednicko sa bugarskim.

Tako da molim, delite misljenja o teskoci jezika neovisno o maternom jeziku.
pastet89 is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.08.2014., 20:55   #2
Popravljen naziv teme.
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.08.2014., 23:43   #3
Naravno da je slične jezike puno lakše naučiti nego sasvim različite.
Za Hrvata je sigurno znatno lakše naučiti bugarski od engleskog.Lakše je naučiti i talijanski i španjolski,jer su fonetski puno sličniji hrvatskom od engleskog.
Korejski lagan?Pa ne znam bašObično ljudima trebaju godine da bi uopće uspjeli uhvatiti večinu onog kaj se govori,a kamoli tečno govoriti.
batler is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.08.2014., 00:05   #4
Виж моята тема: https://www.forum.hr/showthread.php?t=782494. Аз питах почти същото миналата година.
Между впрочем, не бих се съгласил, че българският и гръцкият език нямат нищо общо, защото и 2-та са индоевропейски (разбира се, родството им е далечно), заемките от класическия гръцки в нашия език (както и в много други езици), както и влиянието на новогръцкия поради общата ни история с гърците.
Освен това, майчиният език е от решаващо значение кои езици биха ти били леки или тежки.
Друга свързана тема: https://www.forum.hr/showthread.php?t=804138.

Zadnje uređivanje Orlin1979 : 04.08.2014. at 00:59. Reason: Допълнения
Orlin1979 is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.08.2014., 10:30   #5
Quote:
batler kaže: Pogledaj post
Naravno da je slične jezike puno lakše naučiti nego sasvim različite.
Za Hrvata je sigurno znatno lakše naučiti bugarski od engleskog.Lakše je naučiti i talijanski i španjolski,jer su fonetski puno sličniji hrvatskom od engleskog.
Korejski lagan?Pa ne znam bašObično ljudima trebaju godine da bi uopće uspjeli uhvatiti večinu onog kaj se govori,a kamoli tečno govoriti.
Slične jezike možda jest lakše naučiti, ali i ta sličnost zna ponekad dovesti u zamku. Naravno da ti u jednom trenutku poznavanje jednog jezika olakšava razumijevanje drugog. Nisam učila niti jedan sličan hrvatskome, ali jesam slične strane jezike tako da mi se iskustvo temelji na tome. Govorite jedan jezik u jednostavno vam se u jednom trenu zaleti riječ iz drugog, sličnog jezika. A učenje nekog jezika koji se pak razlikuje od svih dosadašnjih je opet super izazov, jednostavno morate razmišljati na drugačiji način.
Salammbo is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.08.2014., 21:49   #6
nisu jezici matematika pa da se svrstavaju u okvire 1-10.
(gornje može napisat samo netko tko o jezicima pojma nema).

@batler
po čemu bi ikome bugarski s kojim se nigdje ne susreće bio lakši od engleskog s kojim se susreće svakodnevno ?

ps. sad vidim da je tema iz 2013.
antilles is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.08.2014., 18:55   #7
Oni koji imaju više znakova u pismu, što se mene tiče.
Cico štos is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.08.2014., 20:54   #8
Quote:
Salammbo kaže: Pogledaj post
Slične jezike možda jest lakše naučiti, ali i ta sličnost zna ponekad dovesti u zamku. Naravno da ti u jednom trenutku poznavanje jednog jezika olakšava razumijevanje drugog. Nisam učila niti jedan sličan hrvatskome, ali jesam slične strane jezike tako da mi se iskustvo temelji na tome. Govorite jedan jezik u jednostavno vam se u jednom trenu zaleti riječ iz drugog, sličnog jezika. A učenje nekog jezika koji se pak razlikuje od svih dosadašnjih je opet super izazov, jednostavno morate razmišljati na drugačiji način.
To sam htio i ja rec.

Evo ja upravo poceo ucet spanjolski pa sam opet razmisljao o tome... Znaci slicnost pomaze sto se tice lakse uci u dubinu jezika, i isto - ako ima neku rijec, koja je ista na obim jezika, ukoliko znaci isto ili znaci nesto drugo - onda je vrlo lako zapamtit je. Ali ukoliko je rijec slicna kao zvucenje, vec znaci isto - onda to bas smeta iz razloga, koji sam vec naveo - posto odmah razumijes, ne trudis se zapamtit, i sljedeci put, kad je budes sreo na tudjem jeziku, opet ces lako prevest, ali ukoliko trebas prevest sa svog, teze je sjetiti se kakva je tocno bila konfiguracija slova.

To je moje iskustvo: ja sam ucio sve skupa 10 jezika, nekih malo, a nekih vise: latinski, starobugarski, srpski, hrvatski, slovenacki, ruski, grcki, spanjolski, engleski i njemacki.

Od svih tih rekao bih da sam dugo i ozbiljno studirao samo srpski, hrvatski, grcki i engleski.
Srpski i hrvatski su mi bili najtezi od svih, mada su veoma slicni bugarskom (a ja sam se iz te iste logike varao i mislio da ce brzo nauciti srpski za godinu dana posto je vrlo slican ) . E sad, ima jednu bitnu stvar, sto nije jos bila spomjenuta: po meni je vaznije koliko su slicni jeziki sto se tice strukture i gramatike, nego ne leksike. Nakon sto sam savladao hrvatski, bilo mi je mnogo lakse uci u ruski i slovenacki, posto svi oni imaju padeze. Isto lako bi bilo hrvatu nauciti bilo koji slovenski jezik, posto svi osim bugarskog i makedonskog imaju padeze, a hrvatski isto ima. Ali meni kao bugarin je bilo iznimno tesko nauciti sprski i hrvatski posebno zbog padeza, posto to nema u nasem jeziku i u stvari generalno je bugarski laksi sto se tice gramatike.

Grcke i engleske rijeci su potpuno razlicite od bugarskog ali neophodno mi je bilo neusporedivo manje vremena i vezbi dok sam ih poceo tecno pricat. A srpski i hrvastki trebalo mi je bar jednu godinu samo dok naviknem da pricam a da ne gresim (a jesam siguran da i jos dalje gresim!), i jos jednu godinu kako bi uspio nauciti se slobodno pricati a ne racunati stalno kog **** padeza i nastavka trebao bi sad stavit....

Evo jednog zanjimlivog clanka (jezici nisu matematika ali zaista ima laksi i tezi): http://www.theapricity.com/forum/sho...uages-to-learn

Ukoliko bi ja koristio stupnje od 1 do 10, ja bi ovako odredio:

Engleski

1. Gramatika - 2
2. Fonetika - 1
3. Pisanje/citanje - 5 (10 bi dao samo kineskom )
4. Pravilo za naglasak - 10

Srpski/Hrvatski

1. Gramatika - 9 (10 bi dao samo cecenskim)
2. Fonetika - 1
3. Pisanje/citanje - 1
4. Pravilo za naglasak - 9 (posto ne moze padat na zadnji slog ali se nepredvidljivo mice. Dodajuci cinjenicu da ima 4 vrste naglaska, siguran sam da to je jedina stvar koja bi mi smetala do kraja zivota savladat vase jezike na razini maternog ukoliko ne zivim 5 godina kod vas )

Grcki
1. Gramatika - 3
2. Fonetika - 1
3. Pisanje/citanje - 5
4. Pravilo za naglsak - 2 - posto nema pravila ali se uvijek pise (ne samo u udezbenicima).

Ti 4 su iz mog osobnog iskustva, sad od toga sto znam o ostalim:


Kineski
1. Gramatika - 1 (ovdje bi tribalo stavit 0, ali 1 je minimum...)
2. Fonetika - 6
3. Pisanje/citanje - 10
4. Pravilo za naglasak - ??? tu nemam pojma

Cecenski
1. Gramatika - 10
8 padeza
aglutinacija kao kod turskog i madjarskog
slozene deklinacije glagola kao kod slovenskih jezika
"padez" glagola i prideva- nesto tipicno samo kod cecenskog, imenice se dele na 6 kategorije i prema tim kategorijama se glagol i pridev isto dekliniraju prema njima.
2. Fonetika - 10 (sa svim dijalektima - 60 suglasnika i 40 vokala, sluzbeno 40 suglasnika i 27 vokala )
3. Pisanje/citanje/naglasak - ovdje nemam podatke ali smatram da prve dvije tocke prilicno dobro opisiju o cemu je rijec.

Korejski sam cisto cuo da je pisanje lako (nije kao kod kineskog sa jeroglifima, nego ima 40-ak slova, koje se brzo moze nauciti). Isto znam da je gramatika laka i ostaje samo naucuti rijeci. A po meni najbitniji faktor od svih tih ostaje gramatika posto ona obuhvata cijeli jezik. Kod slovenskih i kavkazkih jezika stalno mislis sta i kako da kazes i plasis se ne pogrjesit... A kod spanjolskog i engleskog jednostavno... naucis rijeci i pocinjes ih koristit

Zadnje uređivanje pastet89 : 09.08.2014. at 21:10.
pastet89 is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.08.2014., 21:26   #9
Quote:
Orlin1979 kaže: Pogledaj post
Виж моята тема: https://www.forum.hr/showthread.php?t=782494. Аз питах почти същото миналата година.
Между впрочем, не бих се съгласил, че българският и гръцкият език нямат нищо общо, защото и 2-та са индоевропейски (разбира се, родството им е далечно), заемките от класическия гръцки в нашия език (както и в много други езици), както и влиянието на новогръцкия поради общата ни история с гърците.
Освен това, майчиният език е от решаващо значение кои езици биха ти били леки или тежки.
Друга свързана тема: https://www.forum.hr/showthread.php?t=804138.
Sto se grckog tice ne bi se slozio da ima puno rijeci slicnim bugarskom, ima koliko i svaki ostali jezik od europskoindinskijh - neke osnovne rijeci i to je to, on nije slovenski i generalno rijeci su potpuno drukcije.
Sto se toga tice da ovisi o maternom jeziku koliko je lako nauciti neki strani - spomenuo sam vec da po meni vecu ulogu tu igraju struktura i gramatika nego leksika. Grcki ima laganu gramatiku (u stvari, ima i on 5 padeza ali to su primitivni padezi sto se skoro svugdje poklapaju i su neki ostaci, uce se sve skupa za par dana, ne mozes to nikako usporjedit sa slovenskim padezima!). Mozda je bas cinjenica da je grcki jezik najblizi bugarskom sto tice redosleda rijeci u recenici i nacin izrazavnja - to cini jezik lakim za nauciti za bugare. Na grckom kazem ono sto trebam rec na bugarskom i cisto zamijenim rijeci. Cak idijomi su veoma slicni. Ja sam se isto cudio zasto je to, vjerojatno zbog turaka i onih 500 godina tijekom kojih su oni vladali nad nama....
Ja i dalje tvrdim da od jezika koji sam ucio srpski i hrvatski su bili najtezi, neusporedivo tezi. Evo reci mi ti - znam da znas i ruski i engleski. Kazi mi koji ti je bilo lakse nauciti, ako mi kazes ruski, stvarno me bi zaprepastio.

P.S. Ovdje pisem na hrvatskome jer se je u temu ukljucilo vise ljudi, na bugarskom cemo se dopisivat u nasoj temi, nemoj se ljutit.
pastet89 is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.08.2014., 11:17   #10
Извинявам се, но комуникацията с българи на чужди езици е противна на принципите ми, моля те и ти да не се сърдиш.
Аз наистина съм научил руския език най-лесно от всички чужди езици поради няколко причини:
1. Започнах да го уча на сравнително благоприятна възраст - на 9 години (в 3. клас в училище - аз съм на 35 г. и съм от едно от последните поколения със задължителен руски, така бе до учебната 1991-92 г., аз лично учих руски в училище до 7. клас), а английски започнах да изучавам на 11 г. (в 5. клас).
2. Вкъщи имаше много руски книги, а родителите ми владеят руски доста добре и обичат този език.
3. В края на 1980-те (когато ти си се родил, нали?) руският бе доста влиятелен и популярен у нас.
4. Не знам как и защо, но аз обикнах руския език.
Руската граматика (особено падежите) вероятно наистина са проблем за българите, но аз специално нямах сериозни проблеми - може би защото имам талант за овладяване на граматиката (независимо своя или чужда) - граматиката, заедно с правописа, ми е силна страна при всички езици, които владея - и роден, и чужди.
Orlin1979 is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.08.2014., 17:36   #11
Ja vidim stvari u odnosu na utjecaja maternog jezika ovako:

*sinteticki jezik = jezik sa padezima
*analiticki jezik = jezik bez padeza

1. Teze je nauciti sinteticke jezike nego analiticke jezike, neovisno o tome kakav ti je materni jezik.
* ukoliko ti je materni jezik sinteticki postoji mogucnost da ti bude lakse nauciti sinteticki jezik, mada sumnjam u tome
* ukoliko ti je materni jezik analiticki bit ce ti sigurno teze nauciti sinteticki jezik
2. Teze je nauciti jezik sa vremenima, koje ne postoje u tvome maternome jeziku (isto vazi za bilo koju gramaticku kategoriju, recimo, dvojinu u slovenskom)
3. Slicnost leksike moze pomoci ali je manji faktor nego struktura i gramatika jezika i dok pomaze kod razumjevanja cesto smjeta sto se pamcenja tice posto mjesas rijeci iz oba jezika (to je vec bilo navedeno nekoliko puta). Ja sam se godinama poslovno dopisivao sa jednim slovencem na srpskom i vjerujte mi, od tog "srpskog" sam naucio ne malo slovenskih rijeci (A fakt je da kada bi on koristio engleski nikada ne bi ubacivao svoje rijeci).

Dakle:

1. Prosjecnim bugarima/makedoncima bilo bi mnogo lakse nauciti engleski ili spanjolski nego bilo koji od ostalih slovenskih jezika (dobro, Orline, ti si bar po meni ocigledno iznimka jer ubedjen sam da vecina bugara, koje je studiralo i sprski/ruski, i engleski, slozit ce sa mnom)
- posto oni nece imati problema sa 14 vremena i
- analiticka gradnja recenice bit ce iste logike kao i kod bugarskog/makedonskog.
2. Svim ostalim prosjecnim slovenima (ciji su materni jezici sinteticki) bilo bi teze odrjediti koji bi jezik lakse savladali, posto imaju iskustva sa padezima i ne bi im to bilo toliko tesko (recimo, ako bude jedan hrvat pokusavao uciti ruski ili ceski), ali u istom vremenu, bilo bi im iznimno teze savladati jezik sa toliko puno vremena i vrste izrazavanja u odnosu na glagolima kao sto su bugarski i makedonski. Tu se doduse moze dati argumente sa obe strane ali ja mislim da mozda tim narodima lakse ipak bi bilo uciti ostale slovenske jezike (bez bugarskog i makedonskog).
3. Englezima/Spanjolcima lakse bi bilo svakako nauciti engleski/spanjolski ili bilo koji zapadni jezik, posto istovremeno dobit ce korist od slicne lake gramatike i iste azbuke, i nece imati problem sa vremenima koje ne mogu savladati. U istom vrijemenu mislim da niko nece sporiti da ce ovim narodima bit ce sigurno najteze nauciti srpski/hrvatski/ceski/ruski itd (sinteticke slovenske jezike), dok ako treba birati ipak od slovenskih bit ce im lakse nauciti bugarski ili makedonski posto vise vremena ne bi im smjetalo a i ne bi se susrjeli sa paklom padeza.

Sto se ostalih, ne indoeuropsih jezika tice... tamo je stvar specificnija ali ja mislim da je predrasuda da su oni tezi. Recimo taj irlandjanin, kome su materni jezici engleski i irski, koji odrzava sajt fluentin3months i obilazi svijeta, uceci strane jezike: http://www.fluentin3months.com/ savladao je vec puno jezika, ukljucivo kineski, tvrdi da mu je sa nekih strana ceski bio tezi nego madjarski, a spanjolski nego kineski! Zasto? Zato sto mada kod madjarskog postoje 20 i nekoliko nastavaka za imenice, to nisu padeze i ne mjenjaju se prema rodu i brojevima, (u stvari, u madjarskom jeziku broj kao gramaticka kategorija cak ne postoji!), nego to je jedan jedini nastavak ili sve ukupno imamo 20 i nekolko nastavaka. A ako budemo uzeli sve kombinacije u hrvatskome: 2 (imenica + pridjev) * 3 (roda) * 2 (broja) * 7 padeza dobit cemo 84 nastavka, koji naravno nisu tocno 84 jer se puno padeza poklapaju, ali sa druge strane ako uzmemo u obzir da za jednog padeza ima nekoliko nastavaka zbog palatalizacije, sibilarizacije i razliciti kraj rijeci, sigurno cemo dobiti broj kombinacije, sto je veci... Takodjer, u stvari aglutinativni jezici su iznimo logicno gradjeni (zato je i esperanto aglutinativni!), i tamo trebas jednostavno nauciti osnovne korijene rijeci, a onda sam graditi slozenije rijeci pomocu tih nastavaka.

Tu ne bi da budem shvacan pogrijesno: ja ne tvrdim da bugarima bi bilo lakse nauciti madjarski nego hrvatski (mada nisam se jos osobno ubjedio niti u obrnuto!), ali ukljucio sam te cinjenice posto cine mi se zanimljive i smatram da valja razmotriti ih sa druge strane. Velika je predrasuda da su ne indoeuropski jezici obavezno tezi, tako se nama cini samo zato sto su potpuno drugaciji pa izgledaju nam skroz cudno. Ali kineski je jedin od najlaksih jezika za nauciti (sto se pricanja tice!) posto nema gramatike (to sam video da je vec navedeno i u Orlinovoj temi). Sto se pisanja tice, to je naravno, druga prica
pastet89 is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.08.2014., 18:18   #12
Между впрочем, мандаринският се смята за изключително труден за повечето носители на индоевропейски езици, защото е тонален и правилните тонове са твърде важни за комуникацията, а индовропейските езици са преобладаващо нетонални. Поради тази и много други причини се счита, че за мандаринския език са нужни около 3-4 г. интензивно учене, за да можеш да общуваш на него.
Orlin1979 is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.08.2014., 18:30   #13
Абе то много неща се смятат ама... виж тоя изрод ирландецът и мандарински за 3 месеца е научил на ниво свободно общуване (а за писане, обяснява, че се е научил само за 3 месеца, защото ползва най-лесната им система (пинин или нещо от сорта беше), и не пише на ръка, а ползва телефони или компютри, където има всичко на копчетата, и фактически не помни за да възпроизведе, а само разпознава и натиска. И все пак това е сериозно постижение за 3 месеца от нулата, човекът явно има талант. Неговият голям коз обаче е, че който и език да учи за 3 месеца, го учи на място, а това много променя нещата. Не знам дали си имал възможност да учиш така някой език, но това е най-бързият начин неусетно да го направиш буквално fluent, като под флуент разбирам не да се знаят много думи на много високо ниво, а средно високо ниво, но езикът да го усещаш като роден, да мислиш на него и да сънуваш на него. Ученето на езици е кошмар по учебници извън страната и отнема НЕСРАВНИМО повече време и усилия. 4-те тона в китайския са доста основни и да не се научиш да ги правиш конкретно по същия начин са по-лесно различими от хърватските ударения - надолу, нагоре, право, вълнисто са по-обособени неща от кратко надолу и дълго надолу, например....

П.С. Филм ми е да не ни баннат с тоя български, ти беше споменал, че вече ти се е случвало, за нашата тема съм ОК, ама генерално запознат ли си с правилата на форума по тоя въпрос?
pastet89 is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.08.2014., 18:54   #14
Нали знаеш, че много хървати нямат в родната си прозодия тонални различия или такива по дължина, а имат динамично ударение като нашето, а и разликата в прозодията е единствената разлика за ограничен брой думи и то обикновно такива, които не могат да бъдат объркани в контекст? Така че прозодията не е толкова важна, казвали са ми хървати на форума. Докато мандарински без (правилни) тонове е почти неразбираем.
Orlin1979 is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.08.2014., 20:21   #15
Dabome, to mi je jasno da u kineskom naglasak menja smisao dok u hrvatskome ne, cisto mislio sam na tome da bi tesko savldao jezik na razini pricati poput hrvata.
Medjutim u grckom naglasak menja smisao i veoma je bitno gdje se nalazi (zato se i valjda pise), ali tamo ima znacanje samo polozaj u rijeci nego ne vrste naglaska, u stvari, tamo ne postoje ni razlicite vrste.
pastet89 is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.08.2014., 23:34   #16
Официално всеки елемент на прозодията в хърватския език (място на ударението, тоналност и дължина) има значение за смисъла, но така е само de jure. De facto най-вече поради значителните регионални различия почти никой не разчита само на прозодията в "съмнителни" ситуации при слушане, а водещ е контекстът, който сочи вероятния смисъл и може почти винаги да "поправи" грешката при прозодията.
Orlin1979 is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.08.2014., 10:48   #17
Rekao bih da je najlakše naučiti bilo što pa tako i strani jezik kad smo motivirani za učenje. Otprilike, kad se zaljubimo u nekoga ili kad dobijemo posao u stranoj zemlji. To bi bio odgovor na početno pitanje. Konkretno, zato mi je bilo lako naučiti njemački (ili bar ja mislim da sam ga naučio )

A što se tiče jednostavnosti nekog jezika za učenje tu se polazi od sličnosti - ako je neka elementarna logika jezika, počevši od semantike i sintakse pa do gramatike slična onda je stvar svakako jednostavnija. No, svatko od nas ima svoju logku za sve i ne vidim zašto bi jezici bili izuzetak. Thai je vrlo jednostavan za shvatiti, ali za izgovarati... :P
__________________
This time next year...

Zadnje uređivanje nepoderivi : 11.08.2014. at 10:53. Reason: dopuna
nepoderivi is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.08.2014., 19:22   #18
Quote:
pastet89 kaže: Pogledaj post

E sad, ima jednu bitnu stvar, sto nije jos bila spomjenuta: po meni je vaznije koliko su slicni jeziki sto se tice strukture i gramatike, nego ne leksike. Nakon sto sam savladao hrvatski, bilo mi je mnogo lakse uci u ruski i slovenacki, posto svi oni imaju padeze. Isto lako bi bilo hrvatu nauciti bilo koji slovenski jezik, posto svi osim bugarskog i makedonskog imaju padeze, a hrvatski isto ima. Ali meni kao bugarin je bilo iznimno tesko nauciti sprski i hrvatski posebno zbog padeza, posto to nema u nasem jeziku i u stvari generalno je bugarski laksi sto se tice gramatike.
Meni je još uvijek problem ženski rod u ruskom jeziku. Neprirodno mi zvuči i kada znam da sam ga točno postavila
Moj jezik ima padeže, a opet mi treba vremena da ne razmišljam puno. Vokabular sam svladala relativno brzo iako ima jako puno lažnih sinonima i jako puno riječi koje su jako bliske, a opet nije to to.
Zapravo su mi samo padeži bili teški za prirodno razumijeti.
Die Young is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.08.2014., 22:59   #19
Quote:
Die Young kaže: Pogledaj post
Meni je još uvijek problem ženski rod u ruskom jeziku. Neprirodno mi zvuči i kada znam da sam ga točno postavila
Moj jezik ima padeže, a opet mi treba vremena da ne razmišljam puno. Vokabular sam svladala relativno brzo iako ima jako puno lažnih sinonima i jako puno riječi koje su jako bliske, a opet nije to to.
Zapravo su mi samo padeži bili teški za prirodno razumijeti.
Koji ti je maternji jezik?
Orlin1979 is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.08.2014., 23:32   #20
Quote:
pastet89 kaže: Pogledaj post
Dabome, to mi je jasno da u kineskom naglasak menja smisao dok u hrvatskome ne
pa mijenja i u hrvatskom u nekim rijecima:


Luka (ime) vs luka (pristaniste): to ti je ljubav: sunce, more i /luka/


otrovan (poisonous) vs otrovan (poisoned): proizvod od gljiva je /otrovan/


u svedskom je takvih parova oko 400,
a u norveskom cak 5000 gdje samo silazost/uzlaznost mijenja znacenje rijeci: npr. eggene sa silaznim naglaskom (èggene) znaci (ova) jaja, a sa uzlaznim (éggene) (ove) ostrice...

Zadnje uređivanje Sandiran : 11.08.2014. at 23:40.
Sandiran is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 00:08.