Radni odnosi i zakon o radu

[rokokoko]

ovo su odlični komentari!
dakle, ako je poslodavac zaposlio nekog na određeno i istekom ugovora mu je isplatio naknadu za neiskorišteni godišnji, poslodavac tim radnicima više nije dužan isplatiti regres?
dakle, djelatnica nam je radila mjesec dana, cijeli lipanj, i ostvarila je pravo na jedan dan godišnjeg, taj jedan dan će joj biti isplaćen s plaćom za lipanj, a regres joj nismo dužni isplatiti. jesam li u pravu?

[rokokoko]

ovo su odlični komentari!
dakle, ako je poslodavac zaposlio nekog na određeno i istekom ugovora mu je isplatio naknadu za neiskorišteni godišnji, poslodavac tim radnicima više nije dužan isplatiti regres?
dakle, djelatnica nam je radila mjesec dana, cijeli lipanj, i ostvarila je pravo na jedan dan godišnjeg, taj jedan dan će joj biti isplaćen s plaćom za lipanj, a regres joj nismo dužni isplatiti. jesam li u pravu?

[Ljubicica]

Regres generalno uopće nije obveza poslodavca, već samo mogućnost, neovisno o vrsti ugovora. Ali treba vidjeti što kaže vaš pravilnik o radu, kolektivni ugovor ili neki drugi akt, ako oni postoje.

Iz posta na nekoj drugoj temi sam dobila dojam da si u proračunskom? Onda vjerojatno imate neki akt koji propisuje kad tko ima pravo na regres.

[rokokoko]

da,radi se o proracunskom racunovodstvu. Trebalo bi provjeriti pravilnik o radu...

[Karta123]

Djelatnica na porodiljnom, istice za tri mjeseca porodiljni, vec je najavila da zeli prvo iskoristiti godišnji od prošle i ove godine (ok, ima pravo) nakon toga planira dati zahtjev za neplaćeni dopust za djete do tri godine. Također, planira iduce i one iza godine dva puta prekidati neplaćeni dopust, pa ga ponovo otvarati kako bi iskoristila godišnji od te godine (da joj se plati taj godišnji a ne "propadne").
Konkretno, znam da je prije bilo dvoumljenja i raznih interpretacija zakokn i pravilnika da li je neplaćeni dopust prekid radnog odnosa, pa stoga se ne ostvaruje pravo na godišnji odmor, međutim, u zadnje vrijeme sve je više interpretacija da osoba na neplaćenom dopustu ostvaruje pravo na godišnji odmor i za razdoblje neplaćenog dopusta. Iskreno, meni ovo nema nikakvog smisla, godišnji odmor po samom smislu je ODMOR od rada. Jubilarne nagrade i slicno mogu shvatiti jer ugovor nije prekinut (a i to donekle) ali da za neplaćeni dopust još imaš i godišnji to mi je totalno vas svake logike.
mišljenja kolege?

[Kurculja]

Otkazni rok.

(1) U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:


1) dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,

Sad me zanima da li je to 14 dana skupa s vikendom ili 14 radnih dana (ovo drugo je mutno jer smo radili subote u sezoni, van sezone ne).

(5) Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Članak 121. kaže da otkazni traje tokom godišnjega, da li to znači da mogu tokom godišnjeg dati otkaz i "odraditi" rok?

[4084900]

Ulazi li pauza za gablec u radno vrijeme?

[Vekenga]

Zakon o radu kaže
Članak 73.
(1) Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Maloljetnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.
(3) Radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili više poslodavaca, a ukupno dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje šest, odnosno četiri i pol sata, pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu.
(4) Vrijeme odmora iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.
(5) Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenje ovoga odmora.

[Kellavra]

Pozdrav,

Zanima me sljedeće, uskoro mi ističe ugovor, recimo da će mi biti ponuđen novi. I sad u slučaju da ja ne želim potpisat/produljit novi ugovor, dal se to smatra da sam dao otkaz ? pitam u svrhu dobivanja naknade sa biroa (ili se dogovorit sa poslodavcem da se navede kao da nisam dao otkaz, nego višak). Druga stvar, ako ne potpišem novi ugovor, dal se otkazni rok mora i dalje odradit, s obzirom da je ugovor isteko a ne da sam dao otkaz ? Hvala.

[misty marie]

Kellavra kaže:

Pozdrav,

Zanima me sljedeće, uskoro mi ističe ugovor, recimo da će mi biti ponuđen novi. I sad u slučaju da ja ne želim potpisat/produljit novi ugovor, dal se to smatra da sam dao otkaz ? pitam u svrhu dobivanja naknade sa biroa (ili se dogovorit sa poslodavcem da se navede kao da nisam dao otkaz, nego višak). Druga stvar, ako ne potpišem novi ugovor, dal se otkazni rok mora i dalje odradit, s obzirom da je ugovor isteko a ne da sam dao otkaz ? Hvala.

nećeš na birou reći da si odbio novi ugovor, ako imaš ugovor na određeno, ugovor ti je istekao, nema otkaznog roka niti si ti dao otkaz. poslodavac ti neće napisati da si višak jer onda ne može na to radno mjesto zaposliti drugu osobu.
imaš pravo na naknadu jer ti je ugovor istekao.

[Kellavra]

misty marie kaže:

nećeš na birou reći da si odbio novi ugovor, ako imaš ugovor na određeno, ugovor ti je istekao, nema otkaznog roka niti si ti dao otkaz. poslodavac ti neće napisati da si višak jer onda ne može na to radno mjesto zaposliti drugu osobu.
imaš pravo na naknadu jer ti je ugovor istekao.

Ima smisla. Tnx na odgovoru. Samo da bacim komentar na dio gdje ne može zaposlit osobu na to radno mjesto. Teoretski ne može, no živimo u hrvatskoj gdje opis posla i stvarno radno mjesto nemaju veze s vezom, čast izuzetcima, između ostalog može izmislit radno mjesto. Simple as that, no ok.

[Kurculja]

Zakon o radu propisuje u članku 5. da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni te obvezu dostavljanje iste inspektoru rada na njegov zahtjev. Evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. Ukoliko poslodavac ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu Zakon o radu propisuje prekršajnu odgovornost i određuje visinu novčanih kazni za poslodavca koji je pravna, odnosno fizička osoba, kao i odgovornu osobu u pravnoj osobi.

Da li ovo znači da evidenciju radnog vremena vodi poslodavac a ne radnik (kako mu uporno guraju)?

[Vlamar]

Poštovani kolege,
Zanima me mišljenje pogotovo onih koji imaju knjigovodstvene servise ili rade u istima te kao klijenta imaju firmu sa više radnika, cca 40-tak koji svako malo prijavljuju i odjavljuju radnike. Naime, klijent uredno podatke za prijavu (uglavnom nepotpune) šalje dan prije početka rada i to uglavnom pred kraj radnog vremena sa naznakom hitno prijava od sutra. Uredno ne napomene da se radi o prijavi osobe mlađe od 30 g te mi kao servis to provjeravamo i prijavljujemo kao osobu mlađu od 30 g ukoliko jeste mlađa i ukoliko je Ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme. Da li u suradnji sa takvim klijentima pratite sve vrste poticaja pri zapošljavanju koje oni mogu iskoristiti? Ili smatrate da to nije obveza knjigovodstvenog servisa?

[konto12345]

Vlamar kaže:

Poštovani kolege,
Zanima me mišljenje pogotovo onih koji imaju knjigovodstvene servise ili rade u istima te kao klijenta imaju firmu sa više radnika, cca 40-tak koji svako malo prijavljuju i odjavljuju radnike. Naime, klijent uredno podatke za prijavu (uglavnom nepotpune) šalje dan prije početka rada i to uglavnom pred kraj radnog vremena sa naznakom hitno prijava od sutra. Uredno ne napomene da se radi o prijavi osobe mlađe od 30 g te mi kao servis to provjeravamo i prijavljujemo kao osobu mlađu od 30 g ukoliko jeste mlađa i ukoliko je Ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme. Da li u suradnji sa takvim klijentima pratite sve vrste poticaja pri zapošljavanju koje oni mogu iskoristiti? Ili smatrate da to nije obveza knjigovodstvenog servisa?

Ovisno o tome kako sam dogovorila sa klijentom,ali u principu za sve imam nekako isti dogovor i sukladno tome i cijenu. Radimo im prijave-odjave u našem radnom vremenu. Znači,ako mi šalješ u 18 sati da ti treba prijava sa sutra naravno da ne vidim tvoj mail jer u to doba vodim obiteljski život i onda ti ne mogu to ni odraiti. Ako pošalješ-zoveš ,što god, unutar radnog vremena (a svi znaju kako radimo) onda nema problema. Pratimo državne olakšice kod zapošljavanja kao što je ova za mlađe od 30 godina,ali kad smo to saznali odmah smo sve klijente obavijestili mailom da postoji ta olakšica i da vode o tome računa ako je žele koristiti. Kad šalju podatke o prijavi bacim oko koliko je osoba stara,pa ako i nisu napomenuli da bi koristili olakšicu podsjetim na to. Za olakšice na bazi zavoda za zapošljavanje ne odgovaramo niti ih obavještavamo jer smo tako dogovorili u startu. To je individualno za svakog radnika i to si sami provjere sa burzom ako žele sufinanciranja,a mi onda pripremimo svu dokumentaciju.
Što se tiče toga da li je to obveza servisa ili ne... gle,sve je onako kako se u startu dogovoriš sa klijentom. Neki servisi obave sve,neki ni pola,ali to je stvar kakav je dogovor,kakva cijena i slično. Naravno da, ako bi netko da mu vodimo knjige za kikiriki, nećemo onda biti i tajnice. Ali ako je netko molio da obavljamo nešto dodatno uz povećanje neke osnovne cijene onda ćemo se tako i dogovoriti. Nema tu crno-bijelo, sve ovisi o poslovnom odnosu kojeg dogovarate.
Naši klijenti znaju da nismo njihova potrčkala,da imamo svoje radno vrijeme,da smo isto ljudi sa privatnim životima, ali da ćemo sve uredno izvršiti kako smo se dogovorili i da su po tom pitanju sigurni.

[Vlamar]

konto12345 kaže:

Ovisno o tome kako sam dogovorila sa klijentom,ali u principu za sve imam nekako isti dogovor i sukladno tome i cijenu. Radimo im prijave-odjave u našem radnom vremenu. Znači,ako mi šalješ u 18 sati da ti treba prijava sa sutra naravno da ne vidim tvoj mail jer u to doba vodim obiteljski život i onda ti ne mogu to ni odraiti. Ako pošalješ-zoveš ,što god, unutar radnog vremena (a svi znaju kako radimo) onda nema problema. Pratimo državne olakšice kod zapošljavanja kao što je ova za mlađe od 30 godina,ali kad smo to saznali odmah smo sve klijente obavijestili mailom da postoji ta olakšica i da vode o tome računa ako je žele koristiti. Kad šalju podatke o prijavi bacim oko koliko je osoba stara,pa ako i nisu napomenuli da bi koristili olakšicu podsjetim na to. Za olakšice na bazi zavoda za zapošljavanje ne odgovaramo niti ih obavještavamo jer smo tako dogovorili u startu. To je individualno za svakog radnika i to si sami provjere sa burzom ako žele sufinanciranja,a mi onda pripremimo svu dokumentaciju.
Što se tiče toga da li je to obveza servisa ili ne... gle,sve je onako kako se u startu dogovoriš sa klijentom. Neki servisi obave sve,neki ni pola,ali to je stvar kakav je dogovor,kakva cijena i slično. Naravno da, ako bi netko da mu vodimo knjige za kikiriki, nećemo onda biti i tajnice. Ali ako je netko molio da obavljamo nešto dodatno uz povećanje neke osnovne cijene onda ćemo se tako i dogovoriti. Nema tu crno-bijelo, sve ovisi o poslovnom odnosu kojeg dogovarate.
Naši klijenti znaju da nismo njihova potrčkala,da imamo svoje radno vrijeme,da smo isto ljudi sa privatnim životima, ali da ćemo sve uredno izvršiti kako smo se dogovorili i da su po tom pitanju sigurni.

Upravo tako.. slažem se.. ovdje je došlo do situacije da su 5 mjeseci nakon prijave javili da je navedenoj radnici ovo prvo zaposlenje te da treba napraviti promjenu kao i ispravke plaća.. Kada smo ukazali na to da trebaju takve informacije dostaviti odmah kod prijave naveli su da su sada to saznali te da je posao servisa da ih obavještavaju o mogućnostima. Prilikom ugovaranja posla s njima nije se o tome razgovaralo budući se nije očekivalo da će u 10 mjeseci imati promjena, prijava i odjava boli glava.. prilikom sklapanja ugovora imali su 20 a danas preko 40 zaposlenih

[Sheeva]

Znalci bok.

Planiram uskoro zaposliti radnika na nepuno radno vrijeme. Obrtnica sam i radim s klijentima po dogovoru u svom poslovnom prostoru, i zbog prirode posla taj bi ritam htjela i zadrzati bez striktnog radnog vremena studija od-do.

Zanima me što zaposlenje radnika mijenja i podrazumijeva - konkretno, mogu li ja s njim dogovoriti npr. tjednu satnicu od 10 sati, a onda u hodu dogovarati kada da te sate fizički i odradi u studiju? Što ako se neki tjedan pokaže potreba za više ili manje sati od toga?

[Darsey]

Ugovaraš tjedni fond sati , radno vrijeme i plaću prema tome.
Ako je radio više od ugovorenog fonda sati , platiš prekovremene, ako je radio manje, platiš mu ugovorenu plaću.
Ne smiješ radniku isplatiti plaću manju od ugovorene, jer nije radnik kriv što je taj tjedan bilo manje posla. To je tvoj dio priče, da mu osiguraš posao za ugovorene sate i tvoj poslovni rizik. On svoju ugovorenu plaću mora dobiti.

U hodu ne možeš mijenjati ugovor o radu, tj. možeš. Možeš ti radi anex ugovora svako malo, al tko će ti raditi u tim uvjetima nesigurnosti. A i, ako ti to radi knjig. servis, budi uvjerena da će ti to i naplatiti. Nisu ludi raditi svako malo anekse nekome za lijepe oči i jedno hvala.

Ako ti je to financijski neisplativo, uzmi studenta preko student servisa i plati samo stvarno odrađene sate.
Kad sati bude više, platit ćeš više, kad bude manje- platit ćeš manje.

[Sheeva]

Okej, sve jasno, tj. bit će ako si razjasnim i to radno vrijeme - da li moram striktno ugovoriti npr. pon 18-20, utorak 10-12, ili mogu staviti tipa "po dogovoru pon-sub"?

[Darsey]

radno vrijeme je jedna stvar, a raspored radnog vremena je druga stvar.
Pogledaj si ZOR od čl. 61 - 67. pa će ti neke stvari biti jasnije.

Svaka struka, posao , poslodavac može imati i specifičnosti u organizaciji, ali i to treba definirati.
Obično se to definira ili pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom.
S obzirom da ti nemaš obvezu imati pravilnik (nemaš toliko zaposlenih), provjeri da li postoji granski kolektivni ugovor koji moraš primjenjivati, ili neko pravilo struke ili neki drugi pravni akt.
Ako ništa takvog ne postoji, onda to sve stavi u ugovor o radu. Da radnik ima i da zna svoje radno vrijeme, da postoji mogućnost drugačijeg dogovora i da s te strane sve pravno "pokriješ".
To sad, onda više nije računovodstveno, nego pravno pitanje i tu ti treba odvjetnik koji će ti takav ugovor sastaviti.

I vodi računa o još jednoj "sitnici". Ako naplaćuješ i gotovinom (novčanice i kartice), onda moraš fiskalizirati račune. A fiskalizirati ih možeš jedino u radnom vremenu. Dakle i o tome moraš voditi računa.

[Sheeva]

Hvala!