Ostavinska rasprava - postupak Q&A

[Sophsy]

File kaže:

Na taj tvoj slučaj se odnosi čl.138.st.2., a ne 1. ,jer je ta šogorica, po ovome što si napisala, nepošten posjednik, pa pravo zahtjevati ostavinu zastarjeva za 20 godina.

Thanks;
vidim da sam nejasno napisala priču.
Šogorica pokojnog je vlasnik stana u kojem je pokojnik živio ( darovnim ugovorom dobila je samo stan ali ne i stvari u njemu, nema oporuke, ona je imala punomoć na bankovne račune pokojnika ) i gdje su sve njegove stvari.

Njezina kćer i ja smo nasljednice. Njena kćer je- jer mama jedina ima ključeve, a očito ih je dala i zetu - imala pristup svemu; ja nisam uspjela stupiti u kontakt s ni jednom od njih ( ne javljaju se na telefon itd.;tj. pri zadnjem razgovoru s tetom, rekla mi je da njen zet baca stvari jer su stare ),

Dakle, sestrična ( a ne vlasnica stana ) izjavljuje kako prihvaća svoj dio ostavine, a meni osporava pravo na moj dio jer je nastupila zastara ( navodi i to da su te stvari bile stare pa ih je morala baciti, a ja se nisam njoj odazivala na pozive ... kojih nije bilo! Pretpostavljam da se po ispisu telefonskih poziva može vidjeti kada sam zadnji put uspjela razgovarati s tetom - tj. da sam ja zvala nju ; i to jedini dokaz nekog kontakta ), i tu navodi članak 138.

Teta ( koja nije zakonski nasljednik, jer je šogorica ) za sad ništa ne osporava ( ne znam ni kaj bi osporavala, ali ako bude, a vjerojatno bude jer je vlasnica; pretpostavljam da će se i ona pozvati na taj čl.138 ). Osporava sestrična ( jedna od zakonskih nasljednika ).

Koliko mogu protumačiti - kako ona nije pokrenula ostavinski postupak, a bila je u mogućnosti, nego si je uzela za pravo raspolagati cijelom ostavinom, a ja sam kao i ona zakonski nasljednik, tu se primjenjuje taj čl.138 stavak 2, je li tako?
Ne znam da li bih nju - sestričnu -mogla proglasiti nepoštenim posjednikom? Ali čak i da je istina - kaj nije, ali tko će to dokazati? - da se ja nisam odazivala na njene pozive da si dođem uzeti stvari koje želim - alil tu je moja riječ protiv njene, a postoji mogućnost da će ona imati svjedoke koji će lagati; ja imam svoje koji će reći istinu; ali to je pat-pozicija - osim tih telefonskih razgovora di se vidi da sam ja zvala tetu, nema ničeg drugog, osim ak nekaj ne falsificiraju.

Nije li , ako je već to za ozbiljno htjela riješiti, trebala pokrenuti ostavinsku, pa bi me javni bilježnik službeno zvao, pa bi ona tek nakon donošenja rješenja o nasljeđivanju , ako se ja ne bi odazivala, mogla sa stvarima raditi kaj hoće?

Ja bih to učinila - pokrenula ostavinsku, i ne bih si uzela za pravo nešto drugo.. .I jesam; željela sam da bude čist račun, zato i ide ostavinska.

Hvala!

[palj]

katjes, pogledaj čl. 128 i 218 Zakona o nasljeđivanju.

[Sophsy]

katjes kaže:

već sam tu pisala svoje pitanje i bilo je takvih upita i prije ali su svi ostali neodgovoreni. dakle, ostavinska se održala/trebala održati već nekoliko puta zadnje 2 godine otkako je umro gospon koji ima 2 sina. jednom sinu je u interesu da se to riješi, a drugi ima jedini interes da zafrkava prvog. to izvodi tako što se ne pojavljuje na raspravama. nitko (obitelj ni javni bilježnik) ne može doći do njega, živi vani, mobitel, mail, pismo, sve ignorira. zadnje što znam je da je javni bilježnik rekao da predmet ide na sud tek kad se podmire troškovi javnog bilježnika.
tako da se ne nazire rješenje problemu.

pa se pitam zar nije moguće nekako "kazniti" onoga koji bojkotira, odnosno da ne postoje nikakvi mehanizmi kojima bi se predmet priveo kraju usprkos pojedincima (zamislimo da ih je više takvih bisera )

što kaže zakon o rokovima, neodazivanjima... ?

Ja prolazim kroz iste stvari - ostali nasljednici uporno ne dolaze na ročišta. Nisam pravnik, i sama postavljam pitanja na forumu, ali kak su mi ta iskustva friška- tj. to mi se osobno dogodilo- sigurna sam u to kaj Vam pišem.
ako drugi sin ne da izjavu u kojoj kaže da se ne slaže s imovinom koja je navedena kao dio ostavine ( tj. ako jedan sin navede da je npr. auto jedna od pokretnina, a drugi sin kaže da auto nije nego su dva auta ), onda ide parnični postupak.
Ali ako se ne odaziva - a prima pozive - javni bilježnik može zakazati 2, 3, 5 ... ročišta ( kod mene su u jednom slučaju pred 2 mj bila 3 ročišta, i na trećem je javni bilježnik donio rješenje iako ostali nasljednici nisu bili prisutni ), i donijeti odluku u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju, i kad oba sina prime to rješenje, imaju rok od - mislim da je 8 dana - žaliti se, a ako se ni jedan ne žali, onda je rješenje o nasljeđivanju pravomoćno.
Dakle, trenutno nema nikakvog razloga za parnicu - jedan sin se ne odaziva, a to se tretira na način da se slaže sa svim kaj se događa u ostavinskom postupku. Nasljednik opće nije obavezan dolaziti na ročišta ostavinske rasprave. Njegov problem je kaj ne dolazi!

Poziv na ročište
Članak 217.
(1) Za ostavinsku raspravu sud će odrediti ročište.

(2) U pozivu na ročište sud će zainteresirane osobe obavijestiti o pokreta­­nju postupka, o tome je li mu koja oporuka već predana, te će ih pozvati da odmah dostave sudu pisanu oporuku, odnosno ispravu o usmenoj oporuci, ako se kod ­­njih nalazi, ili da naznače svjedoke usmene oporuke.

(3) Sud će u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donoše­­nja prvostupa­­njskog rješe­­nja o nas­­ljeđiva­­nju dati izjavu o odrica­­nju od nas­­ljedstva usmeno na ročištu ili javno ovjerov­­ljenom ispravom, a ako na ročište ne dođu ili takvu izjavu ne daju, smatrat će da žele biti nas­­ljednici.
(4) Ako je ostavite­­lj ostavio oporuku, o pokreta­­nju ostavinskoga postupka sud će obavijestiti i na ročište pozvati i osobe koje bi mogle po zakonu polagati pravo na nas­­ljedstvo.


Poziva­­nje oglasom

Članak 218.

(1) Ako se ne zna ima li nas­­ljednika, sud će oglasom pozvati osobe koje polažu pravo na nas­­ljedstvo da se prijave sudu u roku od šest mjeseci od objave oglasa u »Narodnim novinama«.

(2) Oglas će se pribiti na oglasnu ploču suda i objaviti u »Narodnim novinama« i na drugi prikladan način.

(3) Po odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka sud će postupiti i ako je nas­­ljedniku postav­­ljen privremeni zastupnik zbog toga što je boravište nas­­ljednika nepoznato, a nas­­ljednik nema opunomoćenika, ili zbog toga što se nas­­ljednik ili ­­nje­gov zakonski zastupnik, koji nemaju opunomoćenika, nalaze u inozemstvu ili su nedostupni, a dostava se nije mogla obaviti.

(4) Pošto protekne rok iz stavka 1. ovoga članka, sud će provesti ostavinsku raspravu na teme­­lju izjave postav­­ljenog skrbnika i podataka kojima sud raspolaže.

Predmet ostavinske rasprave

Članak 219.
(2) Sud o pravima odlučuje, u pravilu, pošto je zainteresiranim osobama omogućio da daju potrebne izjave. Tijekom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati izjave bez nazočnosti drugih zainteresiranih osoba, i nije potrebno da se u svakom slučaju tim osobama omogući da se očituju o izjavama drugih zainteresiranih osoba.

(3) O pravima osoba koje nisu došle na ročište, a uredno su pozvane, sud će odlučivati prema podacima kojima raspolaže, uzimajući u obzir ­­njihove pisane izjave koje stignu do donoše­­nja odluke.
( Moram napomenuti da oni nisu dužni -kaj se vidi dalje iz Zakona, dati bilo kakvu izjavu.
Nas­­ljednička izjava

Članak 220.

(1) Svatko je ovlašten, ali nitko nije dužan dati nas­­ljedničku izjavu.

(2) Za osobu koja nije dala izjavu o odrica­­nju od nas­­ljedstva smatra se da želi biti nas­­ljednikom.
Upućiva­­nje na parnicu zbog spora

Članak 222.

(1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne či­­njenice o kojima ovisi neko ­­njihovo pravo.
( Kod vas to još nije slučaj. Kod vas samo jedan od nasljednika ne dolazi.

(2) Na način predviđen odredbom stavka 1. ovoga članka sud će postupiti osobito ako su sporne či­­njenice:

1. o kojima ovisi nas­­ljedno pravo, a naročito va­­ljanost ili sadržaj oporuke ili odnos nas­­ljednika i ostavite­­lja na teme­­lju koje­ga se po zakonu nas­­ljeđuje,

2. o kojima ovisi veličina nas­­ljednog dijela, vrijednost nuž­nog dijela ili uračunava­­nje u nas­­ljedni dio,

3. o kojima ovisi opravdanost isk­­ljuče­­nja nužnih nas­­ljednika ili postoja­­nje razloga za nedostojnost,

4. je li se neka osoba odrekla nas­­ljedstva.


Nadam se da Vam je sad malo lakše!

Ako jedan sin ne dođe, ne da izjavu da se odriče nasljedstva ili da se ne slaže s imovinom navedenom u postupku ( pošelje ju poštom ovjerenu, ili dođe javnom bilježniku i da ju tamo ) dobiti će svojih 50% nasljedstva. Kako će se oni poslije dogovoriti tko kaj uzima ... nema veze s nedolaskom na ročišta!

[hrd]

Molio bih pomoć (nadam se da nisam fualo podforum). Radi se o sljedećem:

Umrla mi je baka,iza koje je ostala kuća koja se dijeli na moju majku i njenu sestru,a pitanje je dali je ikako moguće izvuci cijelu kucu u korist moje majke budući da se u zadnjih 20+ godina tetka pojavila mozda 3-4 puta godišnje na pola sata,a za to vrijeme (i prije) su moji roditelji vodili apsolutnu brigu što se tiče kuće i bake,dok tetka nije niti prstom mrdnula,sve do zadnjih par dana kada je baki bilo jako loše i vidjelo se da je to nažalost kraj;onda je krenula neopisiva ljubav prema njoj od strane tetke.
Da ne duljim,toliko.

Hvala vam.

[palj]

Ukratko - NE!

Prošireno - da je baka imala želju da tvoja majka dobije cijelu kuću, na račun svih tih godina pažnje, napravila bi oporuku ili ugovor o dosmrtnom/doživotnom uzdržavanju.
Što se tetkine silne ljubavi tiče, nije ti palo na pamet da je možda (ne tvrdim ni jedno ni drugo, ali...) krenula iz srca, a ne iz nekakve zlobe i proračunatosti. Uostalom, tom silnom ljubavi u zadnjim bakinim danima si nije baš mogla osigurati dodatno nasljedstvo, zar ne!?

[Zagy4]

Ljudi, molim za pomoć...naime, nedavno mi je umro otac i dobio sam obavijest da imam ostavinsku raspravu za tjedan dana gdje bi se trebala podijeliti sva imovina koja je glasila na njega...moram priznati, neznam baš mnogo o "postocima" iliti dijelovima njegove imovine koja bi se dijelila između mene, moje mame i moje mlađe sestre...stoga, jeli mi pametnije dogovoriti se sa mamom i sestrom da dademo majci pravo na doživorno uživanje u imovini ili da se podijelimo? ako se podijelomo, koliki dio imovine ide kome? u pitanju su kuća i vinograd sa vikendicom...jel se sve to može riješiti na jednom ročištu. be natezanja sa sudovima i javnim bilježnicima? thx

[Anabella08]

Da li se može dobiti kopija ostavinske rasprave koja je bila prije 20 godina ?
Gdje trebam ići po nju ? Na sud ili?

[File]

Na sud koji je vodio tu ostavinu.

Tražiš prijepis rješenja o nasljeđivanju.

Papir "ostavinska rasprava" ne postoji.

[Elich San]

Zagy4 kaže:

Ljudi, molim za pomoć...naime, nedavno mi je umro otac i dobio sam obavijest da imam ostavinsku raspravu za tjedan dana gdje bi se trebala podijeliti sva imovina koja je glasila na njega...moram priznati, neznam baš mnogo o "postocima" iliti dijelovima njegove imovine koja bi se dijelila između mene, moje mame i moje mlađe sestre...stoga, jeli mi pametnije dogovoriti se sa mamom i sestrom da dademo majci pravo na doživorno uživanje u imovini ili da se podijelimo? ako se podijelomo, koliki dio imovine ide kome? u pitanju su kuća i vinograd sa vikendicom...jel se sve to može riješiti na jednom ročištu. be natezanja sa sudovima i javnim bilježnicima? thx

ako je imovina sva samo na tatu ,dijeli se na 3 jednaka dijela. ako se ti i sestra odreknete u korist mame, onda je sve na nju, a kada ona umre ide na tebe i sestru. ali ako mama napravi ugovor s nekim od vas dvoje o doživotnom uzdržavanju, onda taj netko od vas dvoje može dobit sve.

ako je imovina i na mamu i na tatu glasila, onda se dijeli samo tatin dio opet na vas 3. a sve ostalo isto. u ovom slučaju bi mama imala svoju polovicu + još 1/3 tatine polovice.
i može se riješit u jednom ročištu ako se dobro dogovorite doma. na vama je samo da javnom bilježniku odgovorite dali prihvaćate nasljedstvo ili ga odbijate i u korist koga.

[crknuti ćovijek]

Sad za koji tjedan pokrecemo ostavinsku raspravu iza moje majke, ja sam jedini nasljednik.

Majka je nasljedila zemljiste u dalmaciji od svoje majke (moje bake) 1988. godine. Imam sve uredno napisano ali netko mi je rekao da dokumenti iz vremena Jugoslavije danas nemaju nikakvu pravnu tezinu.

Da li je to istina i da li cu imati problema oko toga? Kako da dokazem da to zemljiste pripada mojoj majci. Zemljiste je upisano na mog pradjeda i de facto je vanknjizno (a svi znamo kako su zemljisne knjige u dalmaciji fenomenalno azurirane).

[sasa80]

Imat ces odredenih problema, ali nije nista nerjesivo, medutim definitivno ti je potreban odvjetnik...

[krika]

pozdrav, može pitanje
nakon smrti bake (koja je imala u posjedu tri zemljišta u BIH) provodi se ostavinska rasprava - imovina se treba dijeliti na 4 sina. međutim svi sinovi žele isto zemljište - sada je moje pitanje da li je u toku ostavinske rasprave moguće dogovoriti odnos suvlasništva (ili kako se to već zove - idealno dijeljenje nekeretnine)? i što kako se onda dijeli ostak? 1/4 svakome?

[Katrin]

Da, svaki ce dobiti cetvrtinu, ako se ne dogovore drugacije.

[krika]

Katrin kaže:

Da, svaki ce dobiti cetvrtinu, ako se ne dogovore drugacije.

okej, hvala na tome.
a da li itko zna koliko se to plaća? ostavinska rasprava mislim. vidjela sam po forumu hrv zakon o nasljeđivanju, a da li netko zna kako je to u BIH?

[Katrin]

Ovdje mozes vise o tome procitati, ne znam za BiH.

[Limačica.]

Ljudi treba mi pomoc. Nedavno mi je umro otac i ostavinska bi trebala biti uskoro. Problem je u tome sto mi sestra zivi u Njemackoj, a brat u Engleskoj. Svi se slazemo da svakom ide po 1/3, postoji li ikakva mogucnost da oni napisu da se slazu s tim, ovjere to i posalju postom jer im se zbilja ne isplati dolaziti na ostavinsku.
Koji je postupak kada netko zivi vani?
Hvala!

[File]

Ako se radi o zakonskom nasljeđivanju (dakle nije bilo oporuke) i nema ustupanja između nasljednika, onda samo treba uredno primiti poziv za ostavinsku raspravu i ako se ne dođe, znaći da taj koji nije došao pristaje na zakonski nasljedni dio.
Mogu o tome ako žele i ovjeriti svoje izjave vani gdje već žive, ali nije nužno.

[Sophsy]

ŽALBA!
U tijeku je ostavinski postupak s 3 nasljednika, nazvati ću ih A, B i C. Bilo je održano 6 ročišta, na koje se B i C nisu odazvali. Na zadnjem ročištu mi je prEdočen zapisnik u kojem se konstatira da je nasljednik B pristupio prije zakazanog ročišta, suglasan je sa sadržajem rodoslovlja. Dalje piše da u odnosu na ostavinsku imovinu koju sam ja ( nasljednik A ) utvrdila na 1.ročištu, a izvršenim uvidom u spis te sastav ostavinske imovine, prisutan nasljednik B se također prihvaća nasljedstva , ali prigovara činjenici da nasljednik A ima pravo zahtijevati navedenu ostavinsku imovinu jer smatra da je radi toga što je od smrti ostavitelja proteklo skoro 5 godina nastupila zastara prava na potraživanje ostavinske imovine temeljem čl.138 ZN.
( Dalje izljavljuje da me je zvala da dođem po stvari, ali da se ja nisam oddazivala. Ja pak izjavljujem da se oni nisu odazivali na moje pozive. )
Također izjavljuje da je predmete navedene kao ostavinsku imovinu odvazla na otpad tvrdeći da su dotrajali.
( Dakle, učinila je to bez otvorenja ostavinskog postupka - tj.prije pokretanja ostavinskog postupka kojega ona nije pokrenula, i prema tome baz rješenja o nasljeđivanju, imajući neometan pristup ostavinskoj imovini. Napominjem da su u tom popisu ostavinske imovine navedeni i bankovni računi pokojnika! )
Zatim slijedi naslajednička izjava u kojoj izjavljuje da se prihvaća svog zakonskog nasljednog dijela iza pokojnika, i prigovara činjenici da ja kao nasljednica imam pravo zahtijevati utvrđenu ostavinsku imovinu jer smatra da je nastupila zastara na potreaživanje ostavinske imovine temeljem čl.138 ZN.
---
Javni bilježnik u tom trenutku vraća spis na sud, a od suda nakon 4 mj dolazi slijedeće rješenje:
- prekida se ostavinski postupak i mene se upućuje da pokrenem parnični postupak protiv B radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu ulaze pokretnine navedene u spisu.
Dalje se obrazlaže kako u odnosu na prigovor zastare propis čl.138 ZN-a o zastari tužbe vrijedi samo za tužbe protiv držitelja koji drži ostavinske stvari na temelju nasljedstva, a ne vlasništva.
Dalje piše kako zakonska nasljenica B sporne pokretnine nije nasljedila od ostavitelja pa ih ne drži temeljem nasljedstva.
Piše kako prema odredbi čl.224 st.1. točka 1 ZN-a sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine; te kako bih ja svoje tvrdnje da tražene pokretnine čine ostavinu trebala dokazati u parničnom postupku.
---
Razgovarala sam s pravnikom, koji mi je rekao kako na to rješanje treba obavezno uložiti žalbu zato što je iz nasljedničke izjave i zapisnika jasno vidljivo kako je nasljednik B uvidom u spis i sastav ostavinske imovine prihvatio svoj dio tog nasljedstva - pri čemu je jasno vidljivo da ne osporava sastav ostavine; nigjde ni u zapisniku ni u nasljedničkoj izjavi nasljednik B ne spominje kako prigovara sastavu ostavinske imovine niti ju osporava. Samo piše da osporava pravo nasljedniku A pozivajući se na zastaru.
Kako je sud to preformulirao u prigovor sastavu ostavine, odnosno gdje je u toj izjavi pronašao prigovor sastavu ostavine, niti odvjetniku niti meni nije jasno.
---
Zato kanim uputiti žalbu tražeći da sud ukine to rješenje, zato što se iz nasljedničke izjave vidi da taj nasljednik B ne prigovara sastavu ostavine, nego traži zastaru prava drugog nasljednika. Dakle, smatram da je uvidom u nasljedniičku izjavu vidljivo kako nasljednik B ne osporava sastav imovine niti činjenice o kojima ovisi sastav imovine, nego se poziva na zastaru prema čl.138. Zakona o nasljeđivanju, te se prema tome u navedenom ostavinskom postupku ne može primjenjivati čl.224. st.1. točka 1. ZN. Slijedom toga smatram da se u navedenom postupku treba primjenjivati čl.222 st.3, stoga što u navedeno slučaju ne postoji spor o činjenicama, odnosno sastavu imovine nego spor o primjeni prava – da li je nastupila zastara, tj. da je sud trebao odlučivati isključivo o predmetu prigovora koji je da li je nastupila zastara prema čl.138 ZN-a. ( Prema tomi, i nastaviti ostavinski postupak i u njemu raspraviti pitanje zastare )
Dalje - a ovo nisam baš siguran da li treba staviti u žalbu:Također, u rješenju se navodi da je FINA dostavila podatak da je ostavitelj vlsnik samo jednog računa,navodi se broj i banka, smatram da je na taj dio nasljedstva potrebno primjeniti čl.222.st.4 ZN i čl. 224. st.2 , jer se radi o činjenici koja se može utvrditi iz javno ovjerovljenih isprava, odnosno podataka dobivenih od FINA-e i Zagrebačke banke.
---
Jesam to dobro sročila i što mislite - radi li se o sporu o sastavu ostavine ili sporu o primjeni prava?
Još jednom ponavljam da u zapisniku i u nasljedničkoj izjavi ne piše prigovor sastavu ostavine nego se osporava pravo drugog nasljednika tražeći zastaru po čl.138.ZN
Hvala!

P.S. Ako je nekom draže, može mi se javiti i privatnom porukom.

[Sophsy]

Sori društvo, još jedno pitanje ( neće mi otvoriti edit )
Rješenje na koje ću se žaliti donio je Općinski sud.

Kako u uputi o pravnom lijeku piše da se žalba podnosi putem tog suda ( tj.Općinskog suda) na Županijski sud. Trebam li žalbu nasloviti na Županijski sud te u njoj tražiti ukidanje rješenja Općinskog suda, ili je nasloviti na Općinski sud?

Thanks!!!

[File]

Nasloviti :

Županijski sud u ....
putem
Općinskog suda u ......