Zašto je Hegel faca?

[Sigmund]

nitko drugi kaže:

Znaš li netko za točan izvor onoga slavnog "tim gore po činjenice"? Nisam uspio pronaći...

Čini se da točan izvor nije poznat, ali da potječe od neokantovaca negdje u 19. stoljeću. Ima više o tome na ovoj stranici:
http://www.hegel.net/werkstatt/english/index.htm

konkretno, ovdje:
http://www.hegel.net/werkstatt/engli...he_planets.htm
i ovdje:
http://www.hegel.net/werkstatt/engli...tiempirist.htm

[paklara]

nitko drugi kaže:

https://en.wikipedia.org/wiki/Right_Hegelians

Russell je krivio Hegela i za naciste, tako da...

Ajde, odgovorit ću ipak.

Ne vjerujem u ''desne hegelijance'' i mislim da je to glupost. Ne zanima me što piše na wikipediji, za hegelijance se slobodno može reći da su u svakoj suprotnosti s desnicom.

Dijalektika kao da je stvorena u svrhu da uvodi dekonstrukciju i kaos, a to su suprotnosti redu i hijerarhiji (središnjim pojmovima desnice). Uz to, središnji pojmovi desnice su još i apsolutna istina, te ljudska priroda, a to su pak pojmovi koji podržavaju poziciju prirodnog prava, tradicije i konzervativnih vrijednosti. Sve to je u suprotnosti s Hegelom.

Hegel ne vjeruju u postojanje istine i umjesto toga uvodi pojam 'sinteza', zapravo nije on uveo taj pojam, ali je koristio takvu dijalektičku podjelu. Sinteza je bilo kakav rezultat nekog povijesnog konflikta između teze i antiteze. Sve što se dogodi je 'istina'. Prema tome, sve je relativno i ne postoji apsolutna istina. Ako ne postoji apsolutna istina, čovjek je neograničen i može propitkivati svaki autoritet i svaku tvrdnju, pa tako i boga.

Budući da nema apsolutne istine, ''moja'' istina je jednako validna kao i ''tvoja'' istina, pa mi nitko ne može reći kako da mislim i kako da se ponašam. Kako ne postoji istina, ne postoji ni pravila, pa onda ni ljudska priroda. Budući da ne postoji ljudska priroda, čovječanstvo bi trebalo biti izmanipulirano (na svoju korist, naravno), a socijalni problemi bi bili riješeni odgovarajućim reprogramiranjem umova, što bi vodilo k eri mira i prosperiteta.

Hegelijanci su čisti progresivci, a sad, druga je stvar što se sve što nije radikalno lijevo naziva 'desnim'.
Marksizam je u takvoj svezi s hegelijanskom dijalektikom da je teško razlučiti te dvije stvari.

[digiman]

paklara kaže:

Ajde, odgovorit ću ipak.

Ne vjerujem u ''desne hegelijance'' i mislim da je to glupost. Ne zanima me što piše na wikipediji, za hegelijance se slobodno može reći da su u svakoj suprotnosti s desnicom.

Dijalektika kao da je stvorena u svrhu da uvodi dekonstrukciju i kaos, a to su suprotnosti redu i hijerarhiji (središnjim pojmovima desnice). Uz to, središnji pojmovi desnice su još i apsolutna istina, te ljudska priroda, a to su pak pojmovi koji podržavaju poziciju prirodnog prava, tradicije i konzervativnih vrijednosti. Sve to je u suprotnosti s Hegelom.

Hegel ne vjeruju u postojanje istine i umjesto toga uvodi pojam 'sinteza', zapravo nije on uveo taj pojam, ali je koristio takvu dijalektičku podjelu. Sinteza je bilo kakav rezultat nekog povijesnog konflikta između teze i antiteze. Sve što se dogodi je 'istina'. Prema tome, sve je relativno i ne postoji apsolutna istina. Ako ne postoji apsolutna istina, čovjek je neograničen i može propitkivati svaki autoritet i svaku tvrdnju, pa tako i boga.

Budući da nema apsolutne istine, ''moja'' istina je jednako validna kao i ''tvoja'' istina, pa mi nitko ne može reći kako da mislim i kako da se ponašam. Kako ne postoji istina, ne postoji ni pravila, pa onda ni ljudska priroda. Budući da ne postoji ljudska priroda, čovječanstvo bi trebalo biti izmanipulirano (na svoju korist, naravno), a socijalni problemi bi bili riješeni odgovarajućim reprogramiranjem umova, što bi vodilo k eri mira i prosperiteta.

Hegelijanci su čisti progresivci, a sad, druga je stvar što se sve što nije radikalno lijevo naziva 'desnim'.
Marksizam je u takvoj svezi s hegelijanskom dijalektikom da je teško razlučiti te dvije stvari.

možeš to i flegmatičnije promatrat. hagel je referentna nulta točka, emulacija koncepta koji drži vodu. svako piskaralo bez dovoljno gabarita za stvaranje pune i stabilne emulacije nekog novog koncepta paratizirat će na varijaciji, kritici, reviziji i sl. nulte točke. topos di bu to djelo funkcioniralo tj. di bu parazitirajući "filozof" unovčil svoje piskaranje određuje političku boju njegovog "novog" ekonomsko-filozofskog projekta.
vjerujem da ozbiljni i samoprijegorni proučavatelji upotrebljavaju rakurs predhegelijanci-hegel-posthegelijanci bez patijski utilitaziranih vektora.
nije ni hegel tu baš ljubičica, ipak je tu nultu točku realiziral compiler metodom dviju jezgri. filtriral je kanta izbacivši fašistoidna indukcijska buncanja o praktičnom umu, a za drugu jezgru zel fichteovu "vedsku" samosvijest dinamiziranu fichteovom dijalektikom teza-antiteza-sinteza.

[addx]

digiman kaže:

možeš to i flegmatičnije promatrat. hagel je referentna nulta točka, emulacija koncepta koji drži vodu. svako piskaralo bez dovoljno gabarita za stvaranje pune i stabilne emulacije nekog novog koncepta paratizirat će na varijaciji, kritici, reviziji i sl. nulte točke. topos di bu to djelo funkcioniralo tj. di bu parazitirajući "filozof" unovčil svoje piskaranje određuje političku boju njegovog "novog" ekonomsko-filozofskog projekta.
vjerujem da ozbiljni i samoprijegorni proučavatelji upotrebljavaju rakurs predhegelijanci-hegel-posthegelijanci bez patijski utilitaziranih vektora.
nije ni hegel tu baš ljubičica, ipak je tu nultu točku realiziral compiler metodom dviju jezgri. filtriral je kanta izbacivši fašistoidna indukcijska buncanja o praktičnom umu, a za drugu jezgru zel fichteovu "vedsku" samosvijest dinamiziranu fichteovom dijalektikom teza-antiteza-sinteza.

a di je tu spinoza kad si vec krenul?

[digiman]

addx kaže:

a di je tu spinoza kad si vec krenul?

jetifora
ak baš očeš, evo crtam: u toj priči nema lika sa gabaritima spinoze pa se situacija na terenu dan-danas dovršava sa korporacijskim materijalizmom i fašizmom.

[addx]

digiman kaže:

jetifora
ak baš očeš, evo crtam. problem je u tome: u toj priči nema lika sa gabaritima spinoze

jebi ga, ja sam filozofski dibidus... ostalo mi da je hegel nesto spominjao spinozu kao bitan utjecaj pa reko da mozda vidim o cem se radi...

spinozu i epikura smekam najvise zasad

[nitko drugi]

paklara kaže:

Ajde, odgovorit ću ipak.

Ne vjerujem u ''desne hegelijance'' i mislim da je to glupost. Ne zanima me što piše na wikipediji, za hegelijance se slobodno može reći da su u svakoj suprotnosti s desnicom.

Dijalektika kao da je stvorena u svrhu da uvodi dekonstrukciju i kaos, a to su suprotnosti redu i hijerarhiji (središnjim pojmovima desnice). Uz to, središnji pojmovi desnice su još i apsolutna istina, te ljudska priroda, a to su pak pojmovi koji podržavaju poziciju prirodnog prava, tradicije i konzervativnih vrijednosti. Sve to je u suprotnosti s Hegelom.

Hegel ne vjeruju u postojanje istine i umjesto toga uvodi pojam 'sinteza', zapravo nije on uveo taj pojam, ali je koristio takvu dijalektičku podjelu. Sinteza je bilo kakav rezultat nekog povijesnog konflikta između teze i antiteze. Sve što se dogodi je 'istina'. Prema tome, sve je relativno i ne postoji apsolutna istina. Ako ne postoji apsolutna istina, čovjek je neograničen i može propitkivati svaki autoritet i svaku tvrdnju, pa tako i boga.

Budući da nema apsolutne istine, ''moja'' istina je jednako validna kao i ''tvoja'' istina, pa mi nitko ne može reći kako da mislim i kako da se ponašam. Kako ne postoji istina, ne postoji ni pravila, pa onda ni ljudska priroda. Budući da ne postoji ljudska priroda, čovječanstvo bi trebalo biti izmanipulirano (na svoju korist, naravno), a socijalni problemi bi bili riješeni odgovarajućim reprogramiranjem umova, što bi vodilo k eri mira i prosperiteta.

Hegelijanci su čisti progresivci, a sad, druga je stvar što se sve što nije radikalno lijevo naziva 'desnim'.
Marksizam je u takvoj svezi s hegelijanskom dijalektikom da je teško razlučiti te dvije stvari.

A sve pogrešno, miša mu maloga.

U vezi apsolutne istine, naravno da postoji za Hegela, dapače, jedino je apsolut istinit, jedino je znanje apsoluta znanost. Ne da ne postoji apsolutna istina nego je jedino apsolut istina.

Dijalektika nije uvedena do donosi destrukciju i kaos, nego, dapače, da prevlada destrukciju i kaos koji se javljaju i bez dijalektike. Još kod Platona je jasna ta formalna srodnost sofistike i dijalektike, ali je intencija suprotna - sofistika doista ima intenciju ka destrukciji i kaosu, dijalektika ima obratnu intenciju.

Kakvo pak socijalno programiranje, kad je Hegelova krilatica da je filosofija, dakle njegova filosofija, sova koja uzlijeće u sumrak, odnosno post festum razumijeva stvarnost kad se već dogodila. Nikakvo programiranje društva unaprijed.

Itd., ne da mi se dalje.

[digiman]

addx kaže:

jebi ga, ja sam filozofski dibidus... ostalo mi da je hegel nesto spominjao spinozu kao bitan utjecaj pa reko da mozda vidim o cem se radi...

spinozu i epikura smekam najvise zasad

je , zato je tu jezgru i filtriral da nepobegne spleen utjecaja

[nitko drugi]

nitko drugi kaže:

Itd., ne da mi se dalje.

Zapravo mi se da ovo o marksizmu i Hegelu: budući da je Marx rekao da je on obrnuo Hegela na glavu, onda je on hegelovac onako kako je Nietzsche platonist, jer je Nietzsche sebi stavio u zadaću preobrtanje platonizma. Da sam lošije volje još bih spomenuo da su jednoga od te dvojice preokretača voljeli komunisti a drugoga nacisti. Ali dobre sam volje, pa mi ne pada na pamet sugerirati da je obrtanje idealizma, Platonovog i Hegelovog, nekako suodgovorno za cca 10^8 mrtvih u prošlome stoljeću.

[digiman]

nitko drugi kaže:

Zapravo mi se da ovo o marksizmu i Hegelu: budući da je Marx rekao da je on obrnuo Hegela na glavu, onda je on hegelovac onako kako je Nietzsche platonist, jer je Nietzsche sebi stavio u zadaću preobrtanje platonizma. Da sam lošije volje još bih spomenuo da su jednoga od te dvojice preokretača voljeli komunisti a drugoga nacisti. Ali dobre sam volje, pa mi ne pada na pamet sugerirati da je obrtanje idealizma, Platonovog i Hegelovog, nekako suodgovorno za cca 10^8 mrtvih u prošlome stoljeću.

lažeju obadva. ambiciozno su krenuli graditi koncepte a dobili su romansiranu nadgradnju platona i senzacinalističku varijantu feuerbacha tj. kritike hegela. skužili da sustavi ne drže vodu u smislu nulte točke pa se izvlače. nietzsche je nebitan, sa dionizijskim štimungom partijskih festivala više dođe ko hipno dekor. ali i fašisti vole marxa. on im je dal konkretne smjernice kak behandlat židove (štivo za heydricha) i kako sve kaj nije odanost partiji i naciji pretvorit u neprijateljsku ideologiju (štivo za goebbelsa). da nije bilo kp nebi nikad naučili kako se sve to organizira u hodu, što će reči kp im je bil praktikum-učitelj, i prvi pravi zalogaj u hodu k vrhu diktature.

[paklara]

nitko drugi kaže:

A sve pogrešno, miša mu maloga.

Odlično. Još da je po Hegelu nešto netočno, znao bi da je to kriterij istine.

Dijalektika nije uvedena do donosi destrukciju i kaos, nego, dapače, da prevlada destrukciju i kaos koji se javljaju i bez dijalektike. Još kod Platona je jasna ta formalna srodnost sofistike i dijalektike, ali je intencija suprotna - sofistika doista ima intenciju ka destrukciji i kaosu, dijalektika ima obratnu intenciju.

Rekao sam dekonstrukcija, ne destrukcija. Iako iz te dekonstrukcije kasnije nastaju i ideje koje su destruktivne...

U vezi apsolutne istine, naravno da postoji za Hegela, dapače, jedino je apsolut istinit, jedino je znanje apsoluta znanost. Ne da ne postoji apsolutna istina nego je jedino apsolut istina.

Postoji da, ali je on drukčije definira. On ju ne vidi u smislu objektivne stvarnosti koja se događa neovisno o poimanju promatrača, nego kao nešto što tek treba otkriti i nešto što je ovisno o subjektu. Ah taj idealizam.

Hegel sve drukčije definira i pun je proturječnosti. Baš je zbunjen lik.
Za njega je metafizika isto što i logika. Znači znanost logike je znanost metafizike, a ne neka konkretna (stvarna) znanost...
Stvarna znanost njega je pokopala još u 19. stoljeću (Darwin).

I dok Hegel bunca o duši, 'spiritu', smislu, biti... Darwin je odgonetnuo podrijetlo vrsta, i u istom mahu otkrio odgovore na besmislena pitanja o duhu, biti i smislu, koja su rezultat teleološkog pogleda na svijet.

Subjektivni idealizam LOL, ko da smo u 18. stoljeću.



Dosta mi je Hegela za danas. Ovo mi je dnevni limit radijacije hegelijanskim besmislicama. Čitanje Hegela mi dođe kao kad konju ubrizgaš malo zmijskog otrova, pa mu organizam razvije antitjela kojim se brani od otrova. Zabrinjavajuće mi je samo kad vidim da je pametnom čovjeku potrebno više od 5 sekundi da shvati da je Hegel gomila besmislica. To je kao loša imunološka reakcija.

[Sigmund]

digiman kaže:

je , zato je tu jezgru i filtriral da nepobegne spleen utjecaja

Rekao bih da je kod Hegela neispravno govoriti o "utjecajima", zato što je on inkorporirao sve svoje velike prethodnike u svoj sustav koji je zapravo velika filozofska sinteza. Riječ "utjecaj" mi nekako ne odgovara toj operaciji.

[Sigmund]

paklara kaže:

Subjektivni idealizam LOL, ko da smo u 18. stoljeću.

Kad govorimo o Hegelu, govorimo o apsolutnom idealizmu, a ne o subjektivnom idealizmu. Razlika je golema. Samim tim ne stoji ni prigovor da Hegel nije realist, tj. da navodno poriče mogućnost postojanja stvarnosti neovisne o mišljenju. To jednostavno nije istina.

[nitko drugi]

@paklara: dekonstrukcija kao filosofski pojam dolazi tek kasnije s Heideggerom i Derridom.

Tu priču o kaosu i dijalektici itd. inače širi Alex Jones ili slični alt-right/conspiracy theory krugovi.

Namely, for some reason, the dialectics is, among the adherents of so-called “truth movement”, slandered as an evil method by which the elites play the societal groups one against the other, accomplishing thereby the desired order out of chaos.

However, while this more often than not really is at work, it is hardly what Hegel meant by dialectics.

It could, arguably, be called ‘Hegelian’ in the sense that it resembles something of ‘Hegel’s’, but as far as I can deduce, the adherents of this expression – apparently originated by Alex Jones – consider Hegel as some kind of mastermind, who invented the method for enslaving the mankind by artificially induced strife of the opposites. Well, before talking about masterminds, it is really profitable to master one’s own mind. And as postmodern is the age of deconstructing the mind, it’s something only few outsiders, clinging to what is long forfeit in the history of ideas, will do. The “truthers”, on the other hand, judging by their treatment of this subject, are a social group quite well adjusted to postmodern.

http://en.kalitribune.com/dont-mess-with-hegel/

Zamisli da od Alexa Jonesa umjesto o Hegelu učiš o kvantnoj fizici: https://www.youtube.com/watch?v=2jLs-1GpwQM

[digiman]

Sigmund kaže:

Rekao bih da je kod Hegela neispravno govoriti o "utjecajima", zato što je on inkorporirao sve svoje velike prethodnike u svoj sustav koji je zapravo velika filozofska sinteza. Riječ "utjecaj" mi nekako ne odgovara toj operaciji.

graditelj nulte točke.
u ovih par tisuća godina literature (i podvrste filozofske literature) takvih točki nema previše - prema mojoj predođbi, po fundusu koji mi je bio prihvatljiv (u)čitanju.

[Sigmund]

digiman kaže:

graditelj nulte točke.
u ovih par tisuća godina literature (i podvrste filozofske literature) takvih točki nema previše - prema mojoj predođbi, po fundusu koji mi je bio prihvatljiv (u)čitanju.

Slažem se.

[paklara]

nitko drugi kaže:

@paklara: dekonstrukcija kao filosofski pojam dolazi tek kasnije s Heideggerom i Derridom.

Tu priču o kaosu i dijalektici itd. inače širi Alex Jones ili slični alt-right/conspiracy theory krugovi.

Alex Jones je budaletina... od Andrew Breitbart-a sam čuo da je dekonstrukcija poststrukturalistička metoda koja se temelji na dijalektičkoj dihotomiji koja je lažna i radikalno antiredukcionistička, a mislim da i Peterson ima isto viđenje. Shapiro je isto na nekom tragu. Breitbart najviše skreće pažnju na Frankfurtsku školu za koju krivi Marksa i Hegela. Zapravo ti si jedini koga znam da ovdje staje na stranu Hegela.

Zamisli da od Alexa Jonesa umjesto o Hegelu učiš o kvantnoj fizici: https://www.youtube.com/watch?v=2jLs-1GpwQM

Čak je i Hegel smisleniji.

[digiman]

paklara kaže:

Alex Jones je budaletina... od Andrew Breitbart-a sam čuo da je dekonstrukcija poststrukturalistička metoda koja se temelji na dijalektičkoj dihotomiji koja je lažna i radikalno antiredukcionistička, a mislim da i Peterson ima isto viđenje. Shapiro je isto na nekom tragu. Breitbart najviše skreće pažnju na Frankfurtsku školu za koju krivi Marksa i Hegela. Zapravo ti si jedini koga znam da ovdje staje na stranu Hegela.


Čak je i Hegel smisleniji.

izgleda pa se filozofija vraća u barok, moguće - sa jakobincima je taj dio preskočen.
kaj sa tim poststrukturalisom i metodom. je to postoji zaozbiljno ili otkrivaju toplu dedukcijsku vodu

[paklara]

digiman kaže:

izgleda pa se filozofija vraća u barok, moguće - sa jakobincima je taj dio preskočen.
kaj sa tim poststrukturalisom i metodom. je to postoji zaozbiljno ili otkrivaju toplu dedukcijsku vodu

Preuzima Hegelov historicizam i antiredukcionizam, iako je paradoksalno i sam svojevrstan oblik redukcije Hegelove duhovne evolucije na pojedince i socijalne grupe bazirane na rasi, klasi i rodu, a koje su onda u međusobnom konfliktu.

Ali da se vratim, glavna misao je da su Hegelove ideje oblikovale ono kako se danas interpretira društvene probleme, opisujući svijet kao konflikt između dva suprotna koncepta. Hegel je tako stvorio paradigmu koju je koristio Marx, pa Hitler, pa zatim progresivci nasuprot Hitlera od kojih se ističe Frankfurtska škola koja je kroz sveučilišta raspršila kulturni marksizam kroz filozofiju kritične teorije, a koja se bazira na Marxovom dijalektičkom materijalizmu izvedenom iz Hegelove dijalektike. Cilj kulturnog marksizma je uništiti tradicionalni način života; religiju, privatno vlasništvo, te konzervativne i klasične liberalne vrijednosti, jer one su prepreka stvaranju utopije.
Danas na zapadu imamo političku korektnost i ideje o multikulturalnosti koje se manifestiraju kroz politiku identiteta, feminizam, queer studije, rasne studije.., kojima se nastoji napraviti razdor u društvu i uvesti podjelu na ''žrtva i opresor''.

Zapravo ne znam točno na kakve je all-right /conspiracy teorije nitko drugi mislio, ali kad je riječ o Frankfurtskoj školi i recimo Alinskom i njegovim radikalima, nije tu riječ o nekakvoj zavjeri.
Završni rad Hillary Clinton bila je analiza modela Alinskog, a njena oduševljenost Orwellovom 1984., koju vidi kao vodič i uputu kakva bi država trebala biti, dovoljno je jeziv uvid u progresivni um. Obama je još i radikalniji, ali to je sad druga tema. Napomenuti ću samo da ne vjerujem da su oni nužno zlurade osobe, nego da je put do pakla popločan dobrim namjerama.

[Sigmund]

Sigmund kaže:

Kad govorimo o Hegelu, govorimo o apsolutnom idealizmu, a ne o subjektivnom idealizmu. Razlika je golema. Samim tim ne stoji ni prigovor da Hegel nije realist, tj. da navodno poriče mogućnost postojanja stvarnosti neovisne o mišljenju. To jednostavno nije istina.

Hegel je uostalom rekao da je za filozofiju razlika između idealizma i realizma u potpunosti bez značenja. Jer, kako veli, i materijalizam je opet samo jedan idealizam. Jer je materija, dakako, nešto idealno, idealitet, tj. apstrakcija. A kako H. definira idealizam? Ovako:
"Tvrdnja da je ono konačno idealizacija definira idealizam."
...i dalje:

"Idealizam filozofije sastoji se ni u čemu drugome nego u shvaćanju da ono konačno nije istinski postojeće. Svaka je filozofija u biti idealizam ili barem ima idealizam za svoje načelo, a tada se još jedino postavlja pitanje koliko se daleko ide s tim načelom. To se odnosi kako na filozofiju, tako i na religiju, jer ni religija, ništa manje od filozofije, neće priznati konačnost kao pravi bitak, ultimativno, apsolutno, ili kao nešto ne-postulirano, nestvoreno, vječno.
Opozicija između idealističke i realističke filozofije je prema tome bez značenja. Filozofija koja konačnoj egzistenciji, kao takvoj, pripisuje istinski, ultimativni, apsolutni bitak, ne zaslužuje zvati se filozofijom. Načela drevnih, kao i recentnih filozofija - bila to "voda", "materija", ili "atomi" - jesu univerzali, idealizacije, a ne stvari dane neposredno, to jest u osjetilnoj pojedinačnosti."
(Znanost logike, str. 124)