Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas > Poljoprivreda

Poljoprivreda Kako privređivati plodovima zemlje

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 31.01.2011., 15:14   #1
Povrtlarstvo - bez oranja i kopanja!

Jeste li se susreli sa onima koji proizvode povrće bez oranja i kopanja?
Da li je to moguće?
Koliko znate o organskom uzgoju metodom malčiranja?
Voljela bi čuti mišljenja i iskustva...
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.02.2011., 10:17   #2
Da, i mene zanimaju konkretna iskustva.

I bio bih jako sretan kad se ovaj post ne bi pretvorio u raspravu ima li to smisla ili nema, nego kad bi bio mjesto gdje bi se mogli čuti konstruktivni savjeti i praktični primjeri.

Budem napisao svoje iskustvo malo kasnije, trenutno ne stignem.
mountain_spring is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.02.2011., 12:09   #3
Bavim se takvim uzgojem povrća za osobne potrebe.
Preporučam knjigu Ruth Stout "Vrt bez motike". Mene je uvjerila da pokušam na taj način i nisam požalila.
Ovdje možete besplatno skinut cijelu knjigu na hrvatskom: ***

Na ovaj način čovjek učeći iz prirode poštedi sebe dijela fizičkog posla, no s druge strane, potrebno je da malo jače napregne vijuge.

Zadnje uređivanje Göttspöđä : 01.02.2011. at 19:52.
Ahisma is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.02.2011., 16:37   #4
Quote:
Ahisma kaže: Pogledaj post
Bavim se takvim uzgojem povrća za osobne potrebe.
Preporučam knjigu Ruth Stout "Vrt bez motike". Mene je uvjerila da pokušam na taj način i nisam požalila.
Da, to je i moja priča - bavim se uzgojem povrća za osobne potrebe u zadnjih par godina. I svake godine sve više ulažem truda i rada, ali prošlogodišnji rezultati su me natjerali da više razmišljam. Iako sam u vrtu sve odradila što je trebalo - zbog mojih obaveza koje do tada nisam imala - provoditi svaki drugi dan sa malom bebom i vikende. Nisam imala uopće vremena za vrt. Našlo se je u njemu salate, krastavaca, paradajza, luka.... ali sve jadno. Sve je bio rezultat moga nerada. Godinu prije - kad sam sve zalijevala redovito - vodom s koprivama - imala sam povrće iz snova. Prošle godine manjak vode se vidio na svakom koraku.

Ta voda (koju moram vuči u kantama na brijeg i nije problem jer ću ove godine tu kopati bunar da ne plačam vodu za vrt) uz moje knjige koje doma prelistavam - me je dovela do istog "Vrt bez motike" - ***

Veselim se tome da vidim kako se vi "borite" i nadam se s uspjehom! Meni se čini da sam nekad u žestokoj borbi za zdravo povrće, a u vrtu jednostavno, slobodno ili raste ili ne raste

Zadnje uređivanje Göttspöđä : 01.02.2011. at 19:52.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.02.2011., 19:52   #5
Ne smijemo ostavljati linkove na ovakvu literaturu.
__________________
It is cruel, you know, that music should be so beautiful. It has the beauty of loneliness of pain: of strength and freedom. The beauty of disappointment and never-satisfied love. The cruel beauty of nature and everlasting beauty of monotony.
Göttspöđä is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2011., 14:20   #6
Quote:
Götterdämmerung kaže: Pogledaj post
Ne smijemo ostavljati linkove na ovakvu literaturu.
Zašto? Pa onda možemo poslati link u poruci ako koga zanima!? Zakon je zakon
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2011., 10:59   #7
Zna li netko, koliko bi išlo sijena po kvadratu vrta? Imam 800m2 livade i pripremio bih ju za sadnju vrta druge godine, pa bih probao na ovaj način. Razmišljam naručiti 100 bala sijena, bala je oko 12-15 kila, samo ne znam je li to dosta za suzbiti travu. Na jesen bih dodao i svoga sijena jer ću imati kad pokosim, ali baš me zanima ova količina za sad da se ne zaletim s prevelikom količinom, i ne zeznem stvar s premalom. Ipak i to košta, a trenutno nemam svojega.
Drug Mile is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2011., 14:48   #8
Quote:
Drug Mile kaže: Pogledaj post
Zna li netko, koliko bi išlo sijena po kvadratu vrta? Imam 800m2 livade...
Odlučila sam i ja ove godine jedan komad zemlje prekriti steljom i čekati da se stvore uvjeti za daljnje korištenje.

Po struci i životu sam gradski šetač koji se vratio prirodi i meni je sve u znaku pitanja - tek otkrivam toplu vodu zato neznam odgovoriti na tvoje pitanje. S obzirom na ovu knjigu koju sam čitala odlučila sam staviti pod stelju 100 m2 debljine 20 cm. Možda bi bilo dobro da i ti postepeno ulaziš u ovo - pa tako samo dio stavi pod stelju. Pišeš o bali u kilama. Ovdje kile nisu pokazatelj - sigurno zna onaj tko se bavi baliranjem - pa se probaj s njim konzultirati.

Postavljeni "prekrivač" ću prije kiše posipati vapnom i brašnom od soje ili od pamukovog sjemena - ovisi što ću naći u vrtlariji. Sijeno za stelju neću kupovati već ću koristiti sve vlastito pokošeno. A koliko košta uopće bala sijena i gdje je tvoj teren gdje ćeš krenut s tim? Ah sad vidim Rijeka!
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.02.2011., 15:14   #9
Quote:
Drug Mile kaže: Pogledaj post
Zna li netko, koliko bi išlo sijena po kvadratu vrta? Imam 800m2 livade i pripremio bih ju za sadnju vrta druge godine, pa bih probao na ovaj način. Razmišljam naručiti 100 bala sijena, bala je oko 12-15 kila,
Juhuuu sad imam i sama jasniju sliku o sijenu našla sam iz knjige "vrt bez motike":
Jedno se pitanje često ponavlja: koliko je materijala potrebno da se započne sa steljom debljine 20 cm, kakvu ja zagovaram. Richard Clemence smatra da je 25 bala sijena težine po 20 kg minimum za područje veličine 15 x 15 m - odnosno oko pola tone rasutog sijena.

E, na tvojih 800 m - nije to jeftin sport !
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.02.2011., 11:21   #10
Quote:
komar kaže: Pogledaj post
Juhuuu sad imam i sama jasniju sliku o sijenu našla sam iz knjige "vrt bez motike":
Jedno se pitanje često ponavlja: koliko je materijala potrebno da se započne sa steljom debljine 20 cm, kakvu ja zagovaram. Richard Clemence smatra da je 25 bala sijena težine po 20 kg minimum za područje veličine 15 x 15 m - odnosno oko pola tone rasutog sijena.

E, na tvojih 800 m - nije to jeftin sport !
Da, koliko je materijala potrebno? Vjerojatno nema druge nego početi pokrivati, kako se korov pojavljuje nabacivati još, i na kraju će nekome trebati više, nekome manje. Ovisi dosta i o materijalu za malčiranje.

I meni je izgledalo kao skup sport, ali trošak je gotovo jednokratan, bar u mom slučaju. Sijeno mi treba sada jer ga nema po poljima ni za lijek. Kako bude ljeto odmicalo, imam svoju livadu koju ću kositi. Imam malo šume gdje mogu nešto lišća nagrebati. Neće ni tlo biti uvijek prazno, sadim voćke i višegodišnje povrće. Kad vegetacija bude dovoljno gusta, biti će malo prostora za malčirati između, a za to ću valjda uvijek imati dovoljno materijala. Nije ni svaki korov korov, ima korisnih biljaka koje smatramo korovom. Recimo dinamički akumulatori, oni koji dubokim korjenjem vuku minerale iz "podzemlja" i ugrađuju ih u svoje lišće. Takve biljke je bolje redovito kositi i malčirati njihovim lišćem nego ih pokušavati iskorjeniti.

Ovo dizajniranje vrta je poput sastavljanja vrlo složene slagalice, traži puno rada u početku ali na kraju rezultat ne bi smio izostati. Meni recimo ne odgovara plastična folija, mislim da bih njome u vrtu uništio organizme koji su mi dragocjeni, isto kao i s kopanjem. Stalnim malčiranjem organskim materijalom hranim zemlju, štitim je od sunca i kiše, spriječavam isušivanje, ograničavam pojavu korova.

Problem će biti puževi, ali o tom po tom. Jedna barica s žabama bi mogla pomoći u kontroli populacije puževa, ma za sad još nemam takvih briga, još nemam ni sijeno
Drug Mile is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.02.2011., 00:33   #11
Quote:
Drug Mile kaže: Pogledaj post
...Ovo dizajniranje vrta je poput sastavljanja vrlo složene slagalice, traži puno rada u početku ali na kraju rezultat ne bi smio izostati.
S tim uvjerenjem i ja krećem u ovaj posao. Ni ja nemam sada ništa od trave. Gradski čovjek kad dođe na selo nezna kud bi sa travom pa nakon svake košnje sam ju spaljivala u ogromnoj bačvi. Nešto sam stavljala za kompost, ali uglavnom sam se oslanjala na gnoj stajski, gnojenje koprivama, te zalijevanje "čajevima" od kopriva i lavande... Od ove godine idem po drugom programu u vrtu, a novoosnovano područje za povrće ću "tapicirati" sa pokošenim...

Folija ima svoju ulogu i vrijednost u povrtlarstvu, ali moje povrtlarstvo je zapravo nadomjestak manjka u kućnom buđetu. Pošto moram rezati suvišne troškove kao naša Vlada - na žalost folija mi nije u programu potrošnje, ali dobro je sve znati. Pokušaj smanjenja troškova za gnojenje zemlje je rezultiralo ovim da koristim travu - kupujem ga, a on košta! Kako povećavam zemlju koju obrađujem tako se i povećavaju potrebe za stajskim gnojem.

Kad bi preko ljeta čistu zemlju prepržila pod najlonom, a onda od jeseni sve pripremila za novu hranidbu zemlje sa steljom od 20 cm - što bi izgubila takvom obradom kad veliš: mislim da bih njome u vrtu uništio organizme koji su mi dragocjeni. To neću napraviti ni iz financijskih ni iz praktičnih razloga - nemam volju dva puta slagati istu travu po terenu što bi morala kad bi prvo spremala za stelju, a onda nakon najlona prekrivala. Zanima me ako mi padne na pamet u bućnosti - što da očejujem od tog postupka.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.02.2011., 10:27   #12
Quote:
komar kaže: Pogledaj post
Zanima me ako mi padne na pamet u bućnosti - što da očejujem od tog postupka.
Zanima te zašto neću koristiti najlon? Pa pomišljao sam na to, ima doduše i manje agresivnih tehnika, recimo stari tepisi. Nemam ni jedno ni drugo, pa neću koristiti ništa osim sijena, ali ima i drugh razloga. Zemlja je živo biće, ili zajednica živih bića, kako god definirali. Nije obična smjesa minerala, i nije ju moguće opisati ni najdebljom knjigom ikad napisanom. Govorim o pravoj zemlji, ne onome u čemu rastu komercijalni voćnjaci i povrtnjaci. Bio vrtlar ovisi o postojanju cijelog spektra života u zemlji, nije mu dovoljna samo smjesa minerala i vode. Ako odlučiš da nećeš prskati otrovima protiv štetnih organizama, onda ovisiš o njihovim predatorima koji bi ih trebali održavati u ravnoteži. Ako prženjem zemlje pobiješ korisna bića, zemlja će ti se osvetiti velikim brojem štetočina na bilju. To je samo jedan razlog, a ima ih sigurno još.

Uostalom, zašto na plantaži voća ili povrća imaju problema s bolestima, a u šumi takvih problema nema? Razlika je o životu koji postoji u jednom slučaju, a u drugom ne postoji. Slično je s prekopavanjem zemlje, što se više kopa, manje je života u njoj. Vjerojatno bi vrt preživio jedno ili dva paljenja ili prekopavanja, ali pitanje je isplati li se uništiti život pa onda čekati da se on vrati u zemlju, ili odabrati metodu koja ga niti neće uništiti.

Evo tako ja gledam na to.
Drug Mile is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2011., 15:14   #13
Bala sijena je oko 10 kuna, nađe se i jeftinije po Hrvatskoj ali je prijevoz skup, tako da mi je najpovoljnije ono što nađem u blizini, koliko god koštalo.

Krećem odmah s cijelom površinom jer ako ne prekrijem sve, onda kasnim s pripremom, a imam dodatnog posla sa korovom kasnije. Bolje ovako, pokrijem sve sijenom, dodam još malo šumskoga lišća, na jesen još dodam vlastitog sijena, pa neka leži pokriveno, neće mu škoditi. Ako računamo da zbog stelje ne moram orati, okopavati, gnojiti zemlju, navodnjavati, ne moram se boriti s korovom, onda se cijela investicija sa steljom itekako isplati.
Drug Mile is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2011., 17:18   #14
Quote:
Drug Mile kaže: Pogledaj post
Bala sijena je oko 10 kuna, nađe se i jeftinije po Hrvatskoj ali je prijevoz skup, tako da mi je najpovoljnije ono što nađem u blizini, koliko god koštalo.

Krećem odmah s cijelom površinom jer ako ne prekrijem sve, onda kasnim s pripremom, a imam dodatnog posla sa korovom kasnije. Bolje ovako, pokrijem sve sijenom, dodam još malo šumskoga lišća, na jesen još dodam vlastitog sijena, pa neka leži pokriveno, neće mu škoditi. Ako računamo da zbog stelje ne moram orati, okopavati, gnojiti zemlju, navodnjavati, ne moram se boriti s korovom, onda se cijela investicija sa steljom itekako isplati.
Moje obaveze oko malog djeteta me koče da krenem žešće u sve to. Zato ću prekriti ovo predviđeno. Pošto nisam dugo u ovim prirodnim uvjetima - moram provjerit za koje vrijeme zapravo će se doći do željenih rezultata. Mislim da kad dio svog voćnjaka pokrijem travom (bez oranja) neće biti dosta godina dana da postane upotrebljivo za sadnju. Živi bili pa vidjeli!

Zagovornica ovakve obrade nahvalila se do beskraja - samo sije i bere povrće. Ako uspijem svoje dosadašnje navike promijeniti i olakšam si posao za pola - napravila sam veliki korak za sebe i svoju obitelj i suprug se neće ljutiti što ga tjeram da mi pomogne obraditi zemlju.

Veliš šumsko lišće - lišće hrasta i oraha nije poželjno u kompostu pa zaobiđi hrast!
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2011., 20:16   #15
Ljepo ljepo vidim ima onih koji se žele baviti organskom poljoprivredom.Ovako zašto koristiti sjeno,jeftinija varijanta je recimo slama.Što vas zanima slobodno pitajte,ja za svoje potrebe u bašči upravo koristim stelju ili mrtvi malč.Sa time sam več dobrih 10tak godina u koliko toliko čistom bio uzgoju.
zvonahr is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.02.2011., 09:33   #16
Quote:
zvonahr kaže: Pogledaj post
Ljepo ljepo vidim ima onih koji se žele baviti organskom poljoprivredom.Ovako zašto koristiti sjeno,jeftinija varijanta je recimo slama.Što vas zanima slobodno pitajte,ja za svoje potrebe u bašči upravo koristim stelju ili mrtvi malč.Sa time sam več dobrih 10tak godina u koliko toliko čistom bio uzgoju.
Razmišljao sam o slami ali na kvarneru je malo teže do nje doći jer ovdje žitarice baš i ne siju Pročitao sam da se sporije razgrađuje ali slabije hrani zemlju u odnosu na sijeno. Držiš li vrt pod steljom cijele godine? Imaš li ideju, pokriva li bala sijena (ili slame) 8 m2 vrta ili da idem na više?
Drug Mile is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.02.2011., 15:31   #17
Quote:
zvonahr kaže: Pogledaj post
Ljepo ljepo vidim ima onih koji se žele baviti organskom poljoprivredom.Ovako zašto koristiti sjeno,jeftinija varijanta je recimo slama.Što vas zanima slobodno pitajte,ja za svoje potrebe u bašči upravo koristim stelju ili mrtvi malč.Sa time sam več dobrih 10tak godina u koliko toliko čistom bio uzgoju.
Lijepi pozdrav! Imate svog iskustva - što me veseli. "Vrtlarica" sam koja mora svoje navike i postavke promijeniti od onih u glavi do onih na terenu. Dok sam imala vremena svako malo bi prekopavala vrtove - imam 2 ograđena na terenu jer mi srne pokradu sve.... Kratko ovdje živomo pa imamo još puno posla. U mom vrtu je uvijek bilo bez i jedne travke a vrt sam zalijevala sa čajem ili gnojivom od kopriva (lavande)... i vrt je bujao.

I nisam lijena da bi zato htjela rezultate bez oranja i kopanja već jednostavno je logično da iskoristim ono što imam doma, jer sam kupovala stajsko gnojivo. Prihvatljivo mi je da bilje uz neke dodatke zapravo ima sve potrebno za novi rast.

Kažete da u svom vrtu koristite stelju - pa me zanima ako imate 10-tak godina ovakav uzgoj - da li ste kroz sve vrijeme teren koji je bio pod steljom samo prekrivali, sadili i brali ili ste ipak povremeno teren preorali ili štihali. Pošto imam dosta zemlje koju kroz godinu kosimo i do sad nisam znala kud sa tolikom travom sada mislim da sam pronašla smisao i veselje s kojim ću lakše sve to raditi nego do sada.

Mrtvi malč - ima li još kakav? I kakav vam je prinos - jeste li zadovoljni onim što izraste osim što znate da je čisto povrće. Ja nikad nisam zadovoljna. Negdje u svijesti mi stoji da griješim i da to može i bolje - a tako veli i Ruth autorica knjige "Vrt bez motike" - od njene jedne mrkve najede se troje ljudi
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.05.2012., 08:50   #18
...

Quote:
Drug Mile kaže: Pogledaj post
Bala sijena je oko 10 kuna, nađe se i jeftinije po Hrvatskoj ali je prijevoz skup, tako da mi je najpovoljnije ono što nađem u blizini, koliko god koštalo.

Krećem odmah s cijelom površinom jer ako ne prekrijem sve, onda kasnim s pripremom, a imam dodatnog posla sa korovom kasnije. Bolje ovako, pokrijem sve sijenom, dodam još malo šumskoga lišća, na jesen još dodam vlastitog sijena, pa neka leži pokriveno, neće mu škoditi. Ako računamo da zbog stelje ne moram orati, okopavati, gnojiti zemlju, navodnjavati, ne moram se boriti s korovom, onda se cijela investicija sa steljom itekako isplati.
Ovo je divno. A da li radiš to za svoje potrebe ili na veliko za prodaju, jer me upozoravaju da se treba što više oponašati priroda, pa navodno treba veći broj raznolikih biljaka... U smislu, ako ih je puno, neće određene btii dostatno za proizvesti.. u tom smislu...
emma123 is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2011., 15:14   #19
mi malčiramo već dugo godina. ono šta se pokosi nosi se na gredice i to kroz cijeli period kad se kosi. definitivno je manje posla oko korova i zalijevanja, no npr što se tiče uroda nema neke značajnije razlike. primjećujem da su ljudi jako skeptični spram ovoga, a to nisu nikakve metode razgovaranja s graškom, već logični odabiri gdje si istovremeno smanjuješ posao, rješavaš se pokosa, zadržavaš vlagu u tlu, non stop obogacuješ tlo organskom tvari...
mmmila is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.02.2011., 22:27   #20
Ja sam jedne godine stavio ispod kupina slamu u debljini od cca 10 cm. Te godine nisam imao problema sa korovima, osim na onim mjestima gdje je bilo premalo slame i na tim mjestima je nešto korova izašlo van. Stvar je u debljini pokrova slame ili sijena. Makar se u sijenu zna nači i sjemena korova, ali nema veze.
Ono što je interesantno, je da je ta slama preživjela skoro pa dvije godine, ali ispod slame kada si je maknuo bujao je život, zemlja je bila vlažna, rahla i mogao si je prstima raskopati.Odozdo je počela truliti, što je normalno, tako da se trebalo svake godine upgrejdad sa slamom novih 5 cm i bilo bi OK.
Jedino što kod prihranjivanja moraš odgrtat slamu.
Caka je u što debljem sloju slame - sijena da sunce ne dođe do zemlje i da mogućnost nekim korovima da izrastu.
__________________
thinking is difficult, therefore let the herd pronounce judgment
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 01:04.