Ukinuti državne poticaje u poljoprivredi

[sivkić]

SPOLJC kaže:

mali proizvodjaci repromaterijal nabavljaju po maloprodajnim cijenama ili ostvaruju niske kolicinske rabate, veliki sustavi nabavljaju po veleprodajnim cijenama, i ostvaruju vece kolicinske rabate, 10, 20 ili 50 posto!!!

zato se i osnivaju zadruge

trosak ljudskog rada u velikim sustavima je puno manji nego kod malih proizvodjaca,

mali nema ni čistačice,ni upravnog dijela,ni finacijskog,ni održavanja upravne zgrade,ni uhljeba itd itd a sve ih mora opet izdržavat onaj mali fizikalac na traktoru

SPOLJC kaže:

uzmimo primjer ovogodisnje proizvodnje psenice (isto vazi za bilo koju kulturu) mi smo uz ovogodisnju nisku cijenu od 90 lipa po kg, i ako smo svi imali istu razinu agrotehnike i ostvarili odlican prosjecan pronos od recimo 7 t po ha, na 1 ha psenice bili u najmanju ruku u gubitku 500 kn po ha a spadamo ajmo reci negdje izmedju ovih velikih i malih o kojima govorimo, ovi mali su bili u gubitku 1500 kn po ha, a veliki su i ove godine poslovali u plusu, i njima je i ova visina otkupne cijene zadovoljavajuca...


a ovako: mali poljoprivrednici propadaju jer neznaju proizvodit!! - malo sutra!

kako nije malo sutra kad sam pišeš da je minus od min 500 kn/ha.Tko pametan ide proizvodit nešto a bit će u minusu

Koliko radnih sati je potrošeno po ha žita?I reći ćemo bez fizičkog rada.Znači da si (ne mogu svi dakako,ali opet postji velika mogućnost) posijao kornišone na 500-600 kvadrata imao bi veću zaradu od ha žita ali je velik fizički rad.

SPOLJC kaže:

takodjer za lose stanje u poljoprivredi su najvise krici trgovacki lanci, i problem treba rijesavati upravo tamo, oni medjusobno konkuriraju cijenama osnovnih prehrambenih namirnica, i otkupne cijene svih kategorija proizvoda koji imaju ikakvog doticaja sa trgovackim lancima su niske, i taj se poljoprivredni sektor sustavno unistava i smanjuje proizvodnju...

oni žele velike količine a ne da im netko prodaje 5-6 kg salate kad ima.

Deere kaže:

Siguran sam da takvih podataka danas nitko nema i još dugo takvih podataka neće biti. (Nema još prikupljanja puno jednostavnijih i puno potrebnijih podataka.) Što više ulaziš u detalje - puno veća vjerovatnost je da bi radio veću nepravdu, nego da bi iz toga proizašlo neko dobro.

onda je nepravde i sada jer svi dobivaju poticaj po ha a zemlja je različite kvalitete

[somied]

Poticaji guraju hrvatsku poljoprivredu u kulture sa najmanjom dodanom vrijednoscu (ali koje su najlakse za proizvesti i najlakse je pokupiti poticaje). Tako se Hrvatska godinama muci sa velikim viskovima zitarica (a takodjer postoji viskovi u svijetu iz slicnih razloga). Svaki hektar koji je zasijan zitaricama (kojih ima viska) izbaci jedan hektar drugi kultura (na kojima bi se moglo zaraditi ali uz vise truda). Tako je efekt poticaja na poljoprivredu u Hrvatskoj negativan - on koci razvoj poljoprivrede. Uopce je koncept poticanja proizvodnje sumnjiv, jer ono cega fali ima takvu cijenu da se isplati proizvoditi. Tako se poticaji u pravilu isplacuju za ono cega ima viska, a ako i nema, cim se pocinje poticati doci ce do viska ponude nad potraznjom (uz posljedicni pad cijena).
Poticaji se ne isplacuju jer imaju smisla ili koristi za zajednicu, nego je to politicka odluka kojom se kupuju glasovi biraca u ruralnim podrucjima. U tom kontekstu ih treba gledati i zato su tako koncipirani da veliki broj ljudi dobije novce za sto manje rada (maksimizira se korisnost za vladajucu strukturu).

[sivkić]

A nijedna stranka se ne želi odreći tih birača pa se stanje neće ni promjenit budu li čekali državu.

[satnik]

sivkić kaže:

A nijedna stranka se ne želi odreći tih birača pa se stanje neće ni promjenit budu li čekali državu.

Upravo to. Nekada je bilo sramotno primati pomoć od države, u filmu Cinderella Man, Braddock vraća novac u ured za socijalnu skrb nakon svoje prve plaće jer je čovjek preponosan da prima tuđe novce.

Kad se jednom pokrene državni program preraspodjele, teško ga je ukinuti, jer je politička elita kojoj su glasovi najbitniji uvjerila ljude da je sadržaj tuđeg novčanika njihovo "stečeno pravo".

[Zbegecani]

Ukinuti dosadašnji model subvencija je preduvjet ozdravljenja poljoprivrede u Hrvatskoj.

Uvesti subvencije po kilogramu prodane robe i naplaćenog PDV-a.
Kvaliteta uvoznih poljoprivrednih proizvoda mora biti minimalno ista ili bolja od domaćih, usuglašena sa pravilnicima koji vrijede za domaće proizvođače.

Jednostavno kak pekmez.

Ali..onda je sve transparentno, nema više ekoloških pašnjaka za ministrovu ljubavnicu, agrobiznismena Vidoševića ili kupovanje socijalnog mira radi dobijanja izbora..


I ako netko veli"Neda EU" opaliti ga ciglom po glavi jer je nesposoban i glup.

[#kocar#]

Zbegecani kaže:

Ukinuti dosadašnji model subvencija je preduvjet ozdravljenja poljoprivrede u Hrvatskoj.

Uvesti subvencije po kilogramu prodane robe i naplaćenog PDV-a.
Kvaliteta uvoznih poljoprivrednih proizvoda mora biti minimalno ista ili bolja od domaćih, usuglašena sa pravilnicima koji vrijede za domaće proizvođače.

Jednostavno kak pekmez.

Ali..onda je sve transparentno, nema više ekoloških pašnjaka za ministrovu ljubavnicu, agrobiznismena Vidoševića ili kupovanje socijalnog mira radi dobijanja izbora..


I ako netko veli"Neda EU" opaliti ga ciglom po glavi jer je nesposoban i glup.

Model subvencija u poljoprivredi identičan je kao i u ostalim članicama EU.
Kako je moguće ako model nije dobar da su poljoprivrede Njemačke, Nizozemske, Francuske, Italije, Poljske i nekih drugih čalnica uspješne a hrvatska nije.

Očito je problem u nećem drugom a ne "modelu subvencija"

Kod predpristupnih pregovora područje poljoprivrede je bilo jedno od najtežih , dogovorili smo, potpisali smo i nije za očekivati da bi ostale članice pristale na nešto što nisu dogovorile ni potpisale.

Jedno dogovoriš i potpišeš a onda bi mijenjao je balkanski običaj koji teško prolazi u zemljama EU.

[SPOLJC]

sivkić kaže:

zato se i osnivaju zadruge

mali nema ni čistačice,ni upravnog dijela,ni finacijskog,ni održavanja upravne zgrade,ni uhljeba itd itd a sve ih mora opet izdržavat onaj mali fizikalac na traktoru

kako nije malo sutra kad sam pišeš da je minus od min 500 kn/ha.Tko pametan ide proizvodit nešto a bit će u minusu

Koliko radnih sati je potrošeno po ha žita?I reći ćemo bez fizičkog rada.Znači da si (ne mogu svi dakako,ali opet postji velika mogućnost) posijao kornišone na 500-600 kvadrata imao bi veću zaradu od ha žita ali je velik fizički rad.

oni žele velike količine a ne da im netko prodaje 5-6 kg salate kad ima.

onda je nepravde i sada jer svi dobivaju poticaj po ha a zemlja je različite kvalitete

kad bi u trenutku sjetve mogao makar donekle pretpostaviti prodajnu cijenu onda bi ovo i drzalo vodu... mi mozemo samo pretpostavljat koja ce kultura biti trazena, koja bi mogla imati zadovoljavajucu cijenu, koliko je generalno cega zasijano, pratiti burze i trendove cijena, i drzati se plodoreda pri tome, dolje je objasnjeno... ne radi se o prodaji cipela za koje znas koliko si ih platio, koji su ti fiksni koje su varijabilni troskovi pa formiras prodajnu cijenu... od toga svega mi s jako malo baratamo u trenutku sjetve, samo mozemo nagadjati, i pokusati max racionalizirat proizvodnju, a drugo ovisi o godini, kulturi, oborinama, trzistu, tuci, sreci, mnogo cega...

mislis li da bi ti veliki mogli proizvoditi psenicu po toj cijenu da placaju drzavno zemljiste kao osnovni resurs po trznoj cijeni a ne privilegiranoj, radi se o 1000 kn po ha ili ti najmanje 10 posto ukupne vrijednosti proizvodnje, da si citao moj post, vidio bi da bi i ti veliki sustavi u proizvodnje psenice isto bili u gubitku bez pogodovanhja drzave...

mi obradjujemo 500 ha zemlje, i kada cujem da je belje blokirano i posluje u gubitku uz toliku kolicinu pogodovanja, meni je to nevjerovatno, i ovdje se prica da mali ne znaju proizvodit, ja sa svojim 20 godisnjim iskustvom u polju, visokom poljoprivrednom SS, odgovorno tvrdim da veliki ne znaju proizvoditi, jer kako drugacije objasniti ovo sto im se dogadja... nemoguce je propasti u tim uvjetima proizvodnje, takodjer iz svoje perspektive tvrdim da belje moze imati konkurentnu proizvodnju i bez potpora, uzeci u vid ekonomsku velicinu, i sve pogodnosti koje sam nabrojao gore, makar bi ja u tim uvjetima sigurno proizvodio bez potpora... ako smo od nule dosli do ovog sto sada obradjujemo, a nikad nismo bili kategorija kojoj se pogoduje, stovise, oduvijek proizvodimo u inferiornim uvjetima...

belje radi 30000 ha drzavne zemlje u tablama, po cijeni (koja je vjerovatno isto poslovna tajna kao i visina poreznog duga) od 300-600 kn po ha (imaju neki ugovori o koncesiji i na netu), realna cijena za te table je minimalno 1300 kn po ha, mi ovdje govorimo od 20-30 milijuna kuna poklonjenog novca poreznih obveznika i to svake godine, ili ti 15-20 onih novih fendtova ili leksiona

ovo sa udruzivanjem stoji, ali udruzivanjem se od male parcele nece napraviti velika, a na maloj parceli je skuplje proizvoditi nego na velikoj i salatu, psenica je uzeta kao primjer, a kalkulacija je ista

a sto se tice troskova managementa, uprave, helikoptera, cistacica, to mene nije briga, i to nije razlog da drzava pogoduje velikim sustavima da bi taj isti management mogao potkradat firmu, djelit bonuse i neznam sto vec...

a najbolje volim kad netko napise da poljoprivrednici biraju kulturu u kojoj se ne mora raditi, na to se mogu samo nasmijati, pa dali vi pametnjakovici uopce znate koliko je zahtjevna i proizvodnja psenice ako se radi intenzivna agrotehnika??? a tek ljudi na farmama, u plastenicima ili neznam gdje???

tko misli da se ne radi pozivam ga kod mene u goste na jedan radni tjedan....

ocito da je pogled iz perspektive nekoga s asfalta drugaciji od moje perspektive iz polja.... za pisati o ovoj temi treba imati odredjene reference, kao sto bi reference trebali imati i ljudi koji sjede po ministarstvima i kroje poljoprivrednu politiku...

uglavnom ponavljam po stoti puta, drzava svojom politikom mora zaustaviti pogodovanje velikim sustavima....

zna li itko od vas sto ovdje pisete sto je to plodored, znate li da bi proizvodili uljanu repicu da morate imati pretkulturu psenicu (ajde ili jecam zob, isti k....), znate li da ako sijete soju da po soji imate smanjene troskove naredne kupture ako po soji sijete psenicu jer ostavlja zalihe dusika u tlu i pravovremeno mozete posijati uz manje troskove obrade...., ako sijete secernu repu idealna kultura poslije nje je psenica... tezak je plodored bez psenice...

takodjer je istina da nemozete zivjeti od par hektara psenice uz danasnju mehanizaciju, i naravno da se ljudi koji imaju nedovoljno zemljista za to okrecu intenzivnijim kulturama sa vecom dodanom vrijednoscu, ali to nije razlog da oni koji proizvode psenicu imaju nelojalnu konkurenciju i rade u inferiornim trzisnim uvjetima...

ja znam ljude koji se bave povrcem na nekoliko desetaka ha koji isto siju psenicu radi plodoreda svake godine na odredjenom postotku parcela, psenica je idealna promjena za nagomilane probleme u intenzivnoj povrtlarskoj proizvodnji, i postizu izuzetne prinose, dali je u redu da ostvaruju gubitak na njoj???

znaju ljudi sto je trziste, ali da su veliki sustavi platili zemlju tih 1000 kn skuplje, i da su im skresane potpore za makar 1000 kn po ha, belje bi davnih dana objesilo gace na stap, a lanjska psenica nebi bila po tih sramotnih 90 lipa jer upravo ti veliki igraci diktiraju cijene jer se uz proizvodnju uglavnom bave i otkupom, a primamljivo je otkupiti psenicu jeftino....

realna cijena psenice je makar 1,20- 1,30 kn, i to nije previsoka cijena zbog koji bi kruh poskupio niti lipe, ali ajde, tema su potpore....

[sivkić]

Kad sam ja učio ratarstvo ranih 80-tih bila je glava Ekonomija i organizacija rada u poljoprivredi gdje je sve lijepo objašnjeno.Seljaci bez poljo škole za to nisu ni čuli a kamoli naučili.

Veliki imaju limit koliko poticaja dobiju a ove vlasnike Belja ne trpaj pod poljoprivrednike nego mutikaše

Ako se udružite onda male parcele postaju velike.

ne treba ti uopće ogromne površine za povrće da bi imao veći prihod od žita

Da vam i plate i tih 1.20-1.30 opet bi vikali da je malo

Smiješ ti nama objasnit koliko sati rada (uključi i put i održavanje) ti je potrebo za odradit 10 ha pšenice,a možeš dat i troškove.

[SPOLJC]

kada je rijec o pogodovanju i nelojalnoj konkurenciji takodjer valja spomenuti i to kako su poticaji kod nas manji nego u npr njemackoj ili francuskoj, i nasi su ispregovarali maksimalni iznos potpora koji smiju isplatiti poljoprivrednicima, i taj iznos je manji nego kod nekoh starih clanica, dakle, hrvatska je u pretpristupnim pregovorima uvjetovana da svojim poljoprivrednicima smije isplacivati manji iznos potpora na zajednickom otvorenom trzistu...

sad tko je tu lud, kako da proizvedu i jedni i drugi psenicu po istoj cijeni ako jedni smiju a drugi nesmiju poticati??? ne kosi li se to s temeljnim nacelima europske unije ravnopravnosti i sl???

nebi li trebale sve clanice imati eventualno propisanu maksimalnu visinu poticaja istovjetnu za sve jer su si proizvodjaci medjusobno konkurencija??? nego se jednima brani da svoje poticu dok drugi to smiju raditi, i to se smatra zajednickom poljoprivrednom politikom??? nasa drzava ne smije niti iz svog proracuna i kad bi mogla povecati iznos potpora...

i osobno smatram da su potpore donijele vise stete nego koristi i da bi ih valjalo ukinuti, ali na nivou cijele unije...

mislim da bi tada istocni blok unistio poljoprivredu zapadnih zemalja, danas je tehnologija jednako dostupna svima, cijena rada je manja, i nema sanse da francuz ili njemac mogu proizvoditi bez potpora po cijenama po kojima mi sada proizvodimo... potpore se opet mijesaju u kpnkurentnost i trziste pogodovajuci odredjenima...

samo cijene hrane nakon ukidanja poticaja nebi bile ove kakve su danas, istina je da gradjani kroz potpore placaju pravu cijenu hrane...

[babkonj5]

somied kaže:

...
Poticaji se ne isplacuju jer imaju smisla ili koristi za zajednicu, nego je to politicka odluka kojom se kupuju glasovi biraca u ruralnim podrucjima. U tom kontekstu ih treba gledati i zato su tako koncipirani da veliki broj ljudi dobije novce za sto manje rada (maksimizira se korisnost za vladajucu strukturu).

mislim da ta konstatacija danas nema neko preveliko uporište...

u razvijenim (visokosubvencioniranim) zemljama postotak zaposlenih direktno u poljoprivredi je debelo ispod 10%

U EU najveće poljoprivredne subvencije isplaćuje Švicarska pa Norveška koje imaju ispod 4% ...kakva je to glasačka mašinerija

ps.
izdvojeni citat iz članka ISRAELIS GIVE MORE THAN NIS 4 BILLION A YEAR IN SUBSIDIES TO FARMERS

"High tariffs on imports of the majority of agro-food products is the most costly policy to consumers. Average tariffs in the dairy sector are 108% and can in some cases reach 160%."

(naše tarife su 0%)

[SPOLJC]

sivkić kaže:

Kad sam ja učio ratarstvo ranih 80-tih bila je glava Ekonomija i organizacija rada u poljoprivredi gdje je sve lijepo objašnjeno.Seljaci bez poljo škole za to nisu ni čuli a kamoli naučili.

Veliki imaju limit koliko poticaja dobiju a ove vlasnike Belja ne trpaj pod poljoprivrednike nego mutikaše

Ako se udružite onda male parcele postaju velike.

ne treba ti uopće ogromne površine za povrće da bi imao veći prihod od žita

Da vam i plate i tih 1.20-1.30 opet bi vikali da je malo

Smiješ ti nama objasnit koliko sati rada (uključi i put i održavanje) ti je potrebo za odradit 10 ha pšenice,a možeš dat i troškove.

udruzivanjem male parcele ne postaju velike, postaju okrupnjavanjem komasacijom, a to su stvari na koje je moj stari potrosio zivot a i ja cu svoj da bi sinu nesto okrupnjeno ostavio u nasljedstvo...

nas 4 radi 500 ha zemlje, od nas 4 dvojica su gotovo stalno u polju, a druga dvojica u sjetvi i zetvi i jesen u polju a ostatak u radioni, kada nije polje svi smo u radioni, kada je guzva u polju svi smo u polju, kad se u zetvi pokvari kombajn svi popravljamo ako treba cijelu noc da bi drugi dan ujutro bio spreman za rad... kolicina rada koju potrosimo na posao je maksimalna kojom raspolazemo, s time da smo trenutno prenaspanati i jer nas nema dovoljno....

bez lazne skromnosti mogu reci da smo profesionalci u svom poslu, svaki stroj koji imamo je prije proljetne sezone bio u radioni na remontu, a nakon jeseni nam je gotovo sve ponovno spremno za remont, i strojevi i mi puno radimo, nije rijec kod nas o par jutara psenice, radi se o nekoliko kultura u intenzivnom uzgoju uz visoku agrotehniku, ali i vedrim nebom, odrzavanju kompletne mehanizacije, papirologiji koja nije zanemariva itd...

ja osobno radim i kad legnem spavat, neznam dali da to stavim u kalkulaciju, ali i razmisljanje kojim sredstvom je bolje nesto poprskati, koju sortu bolje sijati, koju gnojidbu napraviti, koju kulturu izabrati, na koju od 140 parcela sto posijati... itd je posao koji opisuje moj rad. ja sam 100 posto u poslu, i nemogu si izracunati koliko sati mi je dovoljno za neku kulturu, dovoljno je onoliko koliko je potrebno...

kod nas veliki nemaju limit koliko poticaja dobiju, imaju samo modulaciju, a to je par posto umanjenje koje se odnosi i na belje i na mene i na svakoga preko nznam tocno koliko ha, znaci identicno umanjenje je primjenjeno i na djuru djurica koji ima 100 ha, na mene i na gazdu... to su sitnice, umanjiti nekom od par tisuca ha potporu za par posto i prezentirati to kao nesto bitno u cijeloj prici koju sam gore opisao??? neznam... sto reci ... bullshit...

udruzivanje takodjer nece umanjiti cinjenicu da imamo realnu cijenu zemljista, a ne benificiranu kao gazda, ne samo on...

[Fantasist]

Bez industrije nema ništa, Hr. izvozi i sirovinu ali i uvozi gotove proizvode, hranu. Izvoz je potencijal koji stoji ne iskorišten...može i poticaji može i ulaganja, zar je to bitno sve dok smo ispod proizvodnih mogućnosti.

[Zbegecani]

#kocar# kaže:

Model subvencija u poljoprivredi identičan je kao i u ostalim članicama EU.
Kako je moguće ako model nije dobar da su poljoprivrede Njemačke, Nizozemske, Francuske, Italije, Poljske i nekih drugih čalnica uspješne a hrvatska nije.

Očito je problem u nećem drugom a ne "modelu subvencija"

Kod predpristupnih pregovora područje poljoprivrede je bilo jedno od najtežih , dogovorili smo, potpisali smo i nije za očekivati da bi ostale članice pristale na nešto što nisu dogovorile ni potpisale.

Jedno dogovoriš i potpišeš a onda bi mijenjao je balkanski običaj koji teško prolazi u zemljama EU.

Jel je?


"tako je u EU" je potrošeno davnih dana i označava nesposobnost ili nezainteresiranost odgovornih ili neupućenost ostalih.

Balkanski običaj je dosadašnji model gdje su svi omastili brk osim onih kojima je to namjenjeno, i gdje je pravilnicima određeno da možeš ubirati poticaj za 1000 hektara ekoloških pašnjaka a ne imati niti jedno grlo stoke.

Zaboravih
Svaka vlada donosila je svoj Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Donosi je i ova.
Zašto?
Zakon se odnosi isključivo na državnu zemlju koje ima oko 20-ak posto.
Kaj je sa privatnom zemljom i Zakonom kojim će se urediti privatna zemlja.

[SPOLJC]

drzavnom zemljistu je vlasnik drzava i potreban je zakon koji ce regulirati na koji ce se nacin ono koristiti, ono je u biti nase, nacionalno...

privatno zemljiste ima svog vlasnika koji je alfa i omega, raspolaganje s njime ovisi o samovolji njegovog vlasnika, i on sam odlucuje sto zeli raditi sa svojom imovinom, zeli li ju obradjivati ili ne, dati u zakup ili ne, sto god zeli u zakonskim okvirima ove drzave raspolaze njime kao i svakom drugom imovinom... njime se trzi ovisno o ponudi i potraznji...

osobno ne znam sto bi zakon o privatnom zemljistu trebao uredjivati i zasto bi uopce bio potreban??

ako je na ovo odgovor zato sto drzava za njega izdvaja poticaje pa ima pravo i nesto ocekivati zauzvrat, odma kazem da potpore ne dobiva vlasnik zemljista samo zbog vlasnistva, dobiva ih onaj koji ga obradjuje, i to apsolutno nema veze sa vlasnistvom...

a sto se tice dosadasnjih zakona o drzavnom zemljistu znam ih gotovo sve dovoljno dobro da zakljucim kako su svi pisani na nacin na koji je u tom trenutku vjetar puhao, uvjerljivo najgora situacija sa drzavnim zemljistem je za mandata Lazovine, i njegovih Agencija za zemljiste, i da uzimajuci u obzir te zakone o drzavnom zemljistu molim Boga da im ne pada na pamet donositi nikakav zakon o privatnom zemljistu, samo stete mogu napraviti...

[sivkić]

Mnogo ti napisa pa si zaboravio čapist adne sate za 10 ha žita.

Komasaciju je mogao provest drug Joža jer se nitkó nije smio bunit a danas bi odmah bunu digli jer je nekome uzeta dobra a dana loša zemlja.

A i ne kažeš koliko stotina tisuća kn poticaja dobijete.

[SPOLJC]

Objasnio sam da se poljoprivreda zivi 24 sata na dan i nemoguce je generalno reci koliko sati je potrebno za 20 ha, jer to ovisi o mnogim cimbenicima kao st je prvenstveno velicina parcele, velicina strojeva kojima radis, udaljenost parcela jedne od druge, i netko tko radi 10 ha psenice u jednoj tabli s velikom mehanizacijom ce utrositi mozda i 5 x manje sati nego netko tko radi u sitnim komadima, ono so mogu reci da kod mene u psenicu idu slijedece operacije:
1 osnovna gnojidba
2 urea
3 oranje
4 tanjuranje (ponekad ako se radi o tezoj zemlji)
5 priprema i sjetva
6 1 prihrana kan
7 suzbijanje korova
8 prva zastita protiv bolesti, modus, folijarn prihrana
9 druga prihrana
10 druga zastita protiv bolesti plus folijarno
11 treca prihrana ne nuzno po potrebi
12 treca zastita protiv bolesti u klas
13 kombajniranje i prijevoz robe

Poticaji su kod nas trenutno oko 2000 kn po ha, i oni nisu povlastena kategorija u smislu da ih samo poneki mogu dobiti... moze ih dobiti tko god zeli pa i ti, samo treba kupiti ili unajmiti koji ha zemlje ili kupiti kravu svinju hraniti i uzgajati i evo ti poticaja... e sad zasto ljudi bjeze od poljoprivrede ako se tu samo dobivaju poricaji i nista ne mora raditi...

Belje dobije 2000 kn po ha plus 1000 kn subvencije kroz zemljiste, plus ekonomska velicina i okrupnjenost....
Ja dobijem 2000 kn po ha puta koeficijent 0,7 zbog zemljista koje je izvan sustava potpora... belje dobije po ha duplo vise poticaja nego ja i ti sto ces dobit kad kupis kravu i zemlju...

Takodjer u proracun kada sve zbrojim uplacamo debelo vise nego sto primamo iz njega, drzava je u plusu...

[SPOLJC]

nekako mi se cini da previse toga ovdje moram pisati i objasnjavati nekome tko uopce nije zaineteresiran za kvalitetnu raspravu, vec sam gore napisao da nama poticaji pokrivaju trosak zemljista, i s poticajima je gotova prica, mi zivimo od proizvodnje koja je nekada u plusu nekada u minusu, svi misle da kad dobijemo poticaje odma idemo po nove aute ili tko zna sto, a prava istina je da od poticaja uglavnom placamo zakupe zemljista ili nabavljamo gorivo...

ovaj nivo proizvodnje sto imamo mi ili nama slicni poljoprivrednici nije socijalna kategorija, ozbiljni poljoprivrednici si uz trenutno stanje na trzistu ne mogu proistiti niti kunu od poticaja potrositi na luksuz ili neznam sto, sve se ulaze natrag u poljoprivredu, tako je kod mene, i mnogih drugih koje poznam...

ja se uz silne poticaje vozim u golfu 2005 godiste, mehanizaciju imamo dosta dobru, mada i tu je situacija kako nas je od 2009 zahvatila kriza dobrano losija nego u prethodno vrijeme... sada bi se moglo reci da smo se vec prilagodili na lose uvjete poslovanja, raskreditili, maksimalno racionalizirali proizvodnju, i u narednim vremenima ako se cijene i situacija poprave sigurno cemo ulazit u odredjene investicije na drustvenu korist...

bespredmetno mi je upustat se u raspravu tipa vi dobijete poticaje, zasto sijete psenicu s ikime tko nema kompetencije, ali rado cu objasnit stvari iz prve ruke svakome tko je zainteresiran iznoseci cinjenice... prvo procitat moje gornje postove jer sam se vec napisao...

[sivkić]

I brat bratu potrošio si 25 radnih sati/ha.

7 t žita x 0.9= 6300 kn a ti sad daj rashod.

ne znam kakva je sad situacija
"Smanjenje poticaja za ovu godinu za sve poljoprivredne kulture, osim u proizvodnji mlijeka, trebao bi biti dodatni poticaj poljoprivrednicima da se više okrenu proizvodima koji imaju dodanu vrijednost. To su u prvom redu šećerna repa, uljarice, cvijeće te voće i povrće. Računica pokazuje da se na poljima hrena, uz prinos od šest tona po hektaru, može se ostvariti dobit od 40.000 kuna, ili od 8000 do 10.000 kuna po hektaru. To je gotovo deset puta više nego na hektaru pšenice, koju više nitko ne želi otkupljivati. Uzgoj hrena, na poljima oko Ludbrega, ima bogatu tradiciju, no ona polako izumire. Ostalo je svega nekolicina proizvođača, jer uzgoj hrena od sadnje do berbe, zahtijeva težak rad, a tržište je zatrpano robom iz uvoza."

[SPOLJC]

haha, secerna repa, diplomirao sam na njoj, ne salim se.... a ne sijemo ju vec 5 godina, da napisem razloge trebao bi pisat sat vremena, ukratko prestali smo ju sijat zbog neisplativosti, nikako zbog zahtjevnosti... obozavao sam secernu repu...upravo zbog toga sto je zahtjevna...

Mozemo se mi generalno slozit oko ovih srvari da se na manjim povrsinama ljudi trebaju okretat kulturama veceg dohotka, nije to u praksi niti neuobicajeno, suho ratarenje zahtjeva vece povrsine...

Ali naravno nepobitna je cinjenica da sustav potpora i politika drzavnog zemljista uvelike pogoduju velikm subjektima koji su zbog toga u superiornom polozaju i cine nelojalnu konkurenciju...

Na psenicu cu se jos osvrnut kad uhvatim vrem za pisanje...

[Deere]

onda je nepravde i sada jer svi dobivaju poticaj po ha a zemlja je različite kvalitete

Svakako da su (bilo kakvi) poticaji nepravda - to pišem otpočetka. Zašto se poticaj isplaćuje poljoprivredniku, a ne (na primjer) tekstilnoj industriji? Bilo kakvo arbitražno odlučivanje većini donosi nepravdu. Što je utjecaj arbitražnog odlučivanja veći - nepravda je veća.

Poticaji guraju hrvatsku poljoprivredu u kulture sa najmanjom dodanom vrijednoscu (ali koje su najlakse za proizvesti i najlakse je pokupiti poticaje). Tako se Hrvatska godinama muci sa velikim viskovima zitarica (a takodjer postoji viskovi u svijetu iz slicnih razloga). Svaki hektar koji je zasijan zitaricama (kojih ima viska) izbaci jedan hektar drugi kultura (na kojima bi se moglo zaraditi ali uz vise truda). Tako je efekt poticaja na poljoprivredu u Hrvatskoj negativan - on koci razvoj poljoprivrede. Uopce je koncept poticanja proizvodnje sumnjiv, jer ono cega fali ima takvu cijenu da se isplati proizvoditi. Tako se poticaji u pravilu isplacuju za ono cega ima viska, a ako i nema, cim se pocinje poticati doci ce do viska ponude nad potraznjom (uz posljedicni pad cijena).
Poticaji se ne isplacuju jer imaju smisla ili koristi za zajednicu, nego je to politicka odluka kojom se kupuju glasovi biraca u ruralnim podrucjima. U tom kontekstu ih treba gledati i zato su tako koncipirani da veliki broj ljudi dobije novce za sto manje rada (maksimizira se korisnost za vladajucu strukturu).

Točno. Ja bih samo dodao da složenije proizvodnje kod nas ne idu (toliko) jer nema solidnih partnera (prerađivačka industrija, trgovci) na koje se proizvođači mogu dugoročno osloniti. Tako je teško odlučiti se investirati u farmu ili plantažu - koje mogu proizvesti isključivo jedan specijalizirani proizviod i zatim ovisiti o otkupu jer se najčešće radi o poluproizvodima ili sirovinama za industriju koje je nemoguće plasirati u tim količinama na kućnom pragu.
Sa druge strane jednostavni proizvodi (pšenica, kukuruz, soja) mogu se skladištiti, predmet su svjetske trgovine (nisi ovisan o jednom otkupljivaču i njegovoj dobroj volji ili o tome da li ga je jedan Agrokor bacio na koljena), postoji burza tih roba i cijene su poznate. To daje određenu sigurnost, dok sa druge strane takve proizvodnje ne traže dugotrajnu posvećenost (u smislu ovisnosti o jednoj proizvodnji, kada imaš voćnjak - vezan si za njega barem dok se ne amortizira).
Srećom ima ljudi koji su ušli u takve složenije proizvodnje i uspjeli u svojim planovima - tako da nam to pruža nadu da ne mora biti sve tako crno. Ali dosadašnja iskustva navode nas na krajnji oprez kada o tome razmišljamo.