Pomozite, filozofija!

[Sigmund]

Mercurial kaže:

Veliki pozdrav za sve na forumu. Izabrao sam temu koja ukljucuje Hegelove pojmove moralnosti i običajnosti (cudorednosti). Citao sam dosta iz enciklopedije filozofskih znanosti i osnovnih crta filozofije prava, medjutim, jos uvek ne mogu da izadjem na kraj s nekim stvarima. Ako moze pomoc oko dodatne literature na ovu temu i pomoc oko ova cetiri termina:
Opstojnost
Zazbiljnost
Ocitovanje
Hotimicnost
bilo bi fino ako neko zna i kako je naziv tih terminima na nemackom jeziku.
Hvala unapred.

Probaj ovo:
http://hr.scribd.com/doc/33544082/Al...-Citati-Hegela
Ili probaj negdje na netu skinuti:
Glenn Alexander Magee: The Hegel Dictionary

[Mercurial]

Hvala Sigmund. Skinuo sam oba teksta.

[flash2460]

Pozdrav,

Trebaju mi dva filozofska djela koja mogu povezati na neki nacin, to mogu biti dva texta, filma, youtube videa...svako djelo bi trebao pojedinacno objasnit argumente i nac nekakvu povezanost te na kraju napisat neko svoje vlastito misljenje ili na koji nacin sam ja to shvatio. To mi treba za jedan rad na faxu ali jednostavno nemam ideje sto da odaberem.

Ako nadjete ovo sto trazim slobodno mozete dati savjet ili nekakav hint na koji nacin da objasnim to djelo...ili bilo sto sto mislite da bi mi bilo korisno.

Hvala!

[diggmass]

kad bi se jedan trenutak predvidio, a drugi ne, i kad bi oba trenutka vremenski se desavala paralelno, s tim da se predvidjeni trenutak ostvari i postane istinit, sta je to u vremenu sto je uvjetovalo da predvidjeni trenutak prije nego se ostvario bude iracionalan a kad se ostvari postane racionalan? cijom zaslugom je misljenje iz iracionalnog preslo u racionalno, bez obzira ako se ostvarilo slijedom razlicitih dogadja i tako se "potrefilo" kako je predvidjano? pustimo knjige i udjimo u pravu filozofsku raspravu.

[Sigmund]

"Da bi se postavilo smisleno pitanje, potrebno je znati veći dio odgovora."

[netsky prospekt]

Postoji li na ovom podforumu tema o slobodnom tržištu - s filozofskog gledišta, ili neka slična ? Da ne otvaram temu ako postoji već.

[Sigmund]

netsky prospekt kaže:

Postoji li na ovom podforumu tema o slobodnom tržištu - s filozofskog gledišta, ili neka slična ? Da ne otvaram temu ako postoji već.

https://www.forum.hr/showthread.php?t=122980

[Nuria Monfort]

Ćao bok filozofi!

Ima li tu neka dobra duša koja bi mi htjela malo objasniti Platona? Moja draga profesorica vam je skroz konfuzna osoba i ona je Platona ispredavala tako da nitko ništa nije shvatio.
Crtali smo onaj trokut (Apsolut - Ja - Biće) i pričala je mit o Anamnezi i Meteksi i mit o špilji (koji mi je koliko-toliko jasan), ali sve ovo ostalo - šipak.

Koliko sam ja shvatila (neka me slobodno netko ispravi), najveća i vrhovna ideja je ideja dobra. Odnosno, Platon je mislio da se trebamo osloboditi sjena, pričina i materijalnih stvari kako bismo se približili znanju. E sad, ono njegovo pitanje kako je moguće iskustvo, to mi nije baš jasno. Profa je nešto pričala da se čovjek nešto prisjeća bla bla nisam je baš polovila.

Na koji način možemo nešto definirati? Kako je moguće iskustvo? U kojem su odnosu Ja (subjekt), Biće (objekt) i Apsolut (stvoritelj)? Kakva je predodžba najtočnija?

Eto, to su neka moja općenita pitanja na koja bih trebala odgovor pa ako ima netko strpljiv da mi objasni, častim ga virtualnom pivom!

[milan1311]

Ćao, može li neko ako zna da mi objasni malo kako je Fihte razumeo bitak? Nešto kao pogrdno, drugo od svesti...? Hvala.

[nitko drugi]

Nuria Monfort kaže:

Ćao bok filozofi!

Ima li tu neka dobra duša koja bi mi htjela malo objasniti Platona? Moja draga profesorica vam je skroz konfuzna osoba i ona je Platona ispredavala tako da nitko ništa nije shvatio.
Crtali smo onaj trokut (Apsolut - Ja - Biće) i pričala je mit o Anamnezi i Meteksi i mit o špilji (koji mi je koliko-toliko jasan), ali sve ovo ostalo - šipak.

Koliko sam ja shvatila (neka me slobodno netko ispravi), najveća i vrhovna ideja je ideja dobra. Odnosno, Platon je mislio da se trebamo osloboditi sjena, pričina i materijalnih stvari kako bismo se približili znanju. E sad, ono njegovo pitanje kako je moguće iskustvo, to mi nije baš jasno. Profa je nešto pričala da se čovjek nešto prisjeća bla bla nisam je baš polovila.

Na koji način možemo nešto definirati? Kako je moguće iskustvo? U kojem su odnosu Ja (subjekt), Biće (objekt) i Apsolut (stvoritelj)? Kakva je predodžba najtočnija?

Eto, to su neka moja općenita pitanja na koja bih trebala odgovor pa ako ima netko strpljiv da mi objasni, častim ga virtualnom pivom!

Taj trokut bi zapravo trebao izgledati tako da je u jednom vrhu duša (''Ja/subjekt''), u drugome vrhu ideje (eidos, forma), a u trećem stvari (''bića''). U sredini trokuta je ideja dobra (ona nije još jedna od ideja, nego sklad ova tri ''vrha'').

Veze između tih triju vrhova su ove: duša stvari opaža (aisthesis), duša se ideja sjeća (anamnesis), a stvari postaju to što jesu sudjelovanjem (methexis) na idejama.

Što to znači? Vjerujem da je ono prvo (opažanje) jasno, pa to preskačem.

anamnesis se odnosi na sve što prethodi iskustvu, a omogućava iskustvo. Moj omiljeni primjer je sličnost. Ne možemo iz iskustva naučiti što znači sličnost, jer da bismo uopće išta naučili prethodno moramo moći prepoznati da je to slično nečemu. Na primjer, dijete vidi macu i mi mu kažemo ''maca!'' Drugi put dijete vidi drugu macu, i prepoznaje da je to što sad vidi slično onome što smo mi nazvali ''maca'', pa dijete kaže ''maca''. Dijete samo mora biti sposobno opaziti sličnost, da je ovo sad slično onoj maci onda - ne možemo ga tome poučiti. Dakle, sposobnost prepoznavanja sličnosti prethodi učenju, i omogućuje učenje. To bi bila ideja, u ovom primjeru ideja sličnosti. Platon kaže, dakle, da ideje ne učimo iskustvom, nego da iskustvo omogućuje da se na neki način aktivira ono što je već u nama. Ideja sličnosti je već u nama, prije iskustva. Po tome je to različito od opažanja vanjskih stvari, a slično sjećanju, koje nam ne dolazi izvana nego ''iz nas'', ali može biti potaknuto nečim izvana.

Stvari jesu to što jesu tako da sudjeluju u nekoj formi (eidos, ''ideja''). Npr. ona maca sudjeluje u formi mačke, inače bi bila hrpa ugljika, vode, itd. koja se ne bi razlikovala od hrpe ugljika, vode, itd. koja sačinjava neku svinju. Po čemu je mačka različita od svinje? Danas kažemo: po informaciji sadržanoj u DNA. Ta in-forma-cija nije drugo nego Platonov eidos odnosno forma - informacija (baš kao i ideja) nije niti tvar, niti neka misao, nego nešto treće (ni mind ni body) mada se može misliti (putem anamnesis), i mada se može utjeloviti (putem methexis) u tvari.

Čemu još onda i ideja dobra u sredini trokuta? Opažanje ne mora odgovarati stvari, sjećanje ne mora odgovarati ideji, neko biće ne mora odgovarati svojoj biti/ideji. Ali, dobro je da opažanje odgovara stvari, sjećanje/mišljenje ideji, biće svojoj biti. Dakle, osim što opažanje treba biti usmjereno na stvar, treba biti istodobno usmjereno i na dobro; osim što biće treba biti usmjereno na svoju bit/ideju, treba biti usmjereno na dobro; osim što mišljenje treba biti usmjereno na bit/ideju/formu, treba biti usmjereno na dobro. Bez usmjerenja na dobro, biće neće lijepo ostvarivati svoju formu/bit/ideju, duša neće istinito misliti ideju/bit/formu niti će istinito opažati stvari.

Eto, što nije jasno, pitaj.

[Anemona]

Nuria Monfort kaže:

Ima li tu neka dobra duša koja bi mi htjela malo objasniti Platona?

častim ga virtualnom pivom!

Može bezalkoholno!


Tri su najviše ideje:
Ideja dobra (kojom se bavi etika)
Ideja lijepog (estetika)
Ideja istinitog (gnoseologija)

Kod Platona, ove ideje kao supstancijalni svijet nisu odvojene od materijalnog svijeta nego je materijalni svijet dio tih ideja. Samo što je za Platona materijalni svijet po sebi tek oponašanje svijeta ideja - svijet sjena.

Da bi riješio pitanje - kako mi uopće prepoznajemo ideju u konkretnim, pojedinačnim stvarima materijalnog svijeta jer da bi je prepoznali morali bi već prije imati znanje o njoj - Platon upotrebljava ideju preegzistencije. Ukazuje na to da se mi pri procesu spoznavanja zapravo sjećamo (duša se sjeća) one prave ideje koju smo doživjeli u drugom svijetu, onom prije naše zemaljske egzistencije.
Koliko je to istinito, dosljedno ovom Platonovom tumačenju, možemo znati samo prepoznavanjem istinitog (na gore opisani način) a što je Platonova zamisao.

[emđej]

Pozdrav!
Trebam pomoć oko filozofije, imam naslov eseja odnos politike i etike kod Platona, Aristotela i Sokrata, pa ako netko ima nešto slično, makar za pojedinog filozofa, bio bi vam jako zahvalan.

[Vautrin]

Istorija helenske etike od Miloša Đurića bi ti mogla pomoći.

[milan1311]

Ima li na ovom forumu neka tema o delu transformacija filozofije Karl Oto Apela? Ili ako neko razume sta tu hoce Apel da kaze da objasni malo

[Idol Vijandota]

Pitanje za filozofe, jezikoslovce, semiotičare...
Bi li mi valjalo čitati Cassirera, Filozofiju simboličkih oblika, (...)?
Kako danas kotira ova filozofija?

[milan1311]

Moze li pomoc iz logike? u pitanju je veza izmedju sudova. A i E sud su kontrarni i to je alternacija, I i O su supkontrarni i to je disjunkcija. A i O sud su kontradiktorni ali koji je tu veznik, kao sto je ovamo bila alternacija i disjunkcija? ne znam da li sam jasno napisao :/ hvala unapred!

[Druid]

milan1311 kaže:

Moze li pomoc iz logike? u pitanju je veza izmedju sudova. A i E sud su kontrarni i to je alternacija, I i O su supkontrarni i to je disjunkcija. A i O sud su kontradiktorni ali koji je tu veznik, kao sto je ovamo bila alternacija i disjunkcija? ne znam da li sam jasno napisao :/ hvala unapred!

Ekskluzivna disjunkcija.
Koja je zapravo isto što i negacija ekvivalencije.
Piše se kao prekrižena ekvivalencija (jednom prekrižena), ovako: <-/->

Naravno, na papiru to izgleda ljepše.

[milan1311]

Hvala ako moze malo objasnjenje i izmedju A i I (E i O) sudove? Znam da kad je A istinit da je istinit i I i sve ostalo ali ne znam koji su to veznici. Hvala ti jos jednom.

[Druid]

milan1311 kaže:

Hvala ako moze malo objasnjenje i izmedju A i I (E i O) sudove? Znam da kad je A istinit da je istinit i I i sve ostalo ali ne znam koji su to veznici. Hvala ti jos jednom.

Ali što će ti točno veznici? Znaš li istinosne tablice za logiku sudova? Ne razumijem u kojem kontekstu ti to treba.
I npr. ovo:

milan1311 kaže:

Znam da kad je A istinit da je istinit i I i sve ostalo ali ne znam koji su to veznici.

Koliko ja znam, to vrijedi samo u tradicionalnoj logici do sredine 19. stoljeća kad se razvila algebra logike. Od tada ti ne možeš primijeniti to pravilo jer postoje točni razlozi koje Boole iznosi, a u suvremenoj logici (od Fregea nadalje) je to prihvaćeno. Možeš pitati i tu, možeš i na "private message", kako ti je bolje i lakše.
Nemoj učiti logiku nikad napamet. U logici za sve postoji razlog. Nadam se da razumiješ formu sudova A, I, E i O.

[Druid]

Dakle, u vezi odnosa sudova A i I. Oni su u odnosu subalternacije. Jednostavno rečeno, oni se razlikuju samo u kvantiteti, ali ne i u kvaliteti (oba su afirmativna). Za potrebe trenutnog stupnja na kojem radiš, ti računaj onda da subalternacija vrijedi, ako vaši udžbenici tako kažu i ako će to od vas zahtjevati. Zašto? Pa zato jer pretpostavljam da još radite tradicionalnu logiku, da se još krećete u tim aristotelijanskim gabaritima da tako kažem...

Od Boolea nadalje, što se tiče univerzalne afirmacije (A) i partikularne afirmacije (I), ne možemo reći da pravilo (tj. odnos) subalternacije vrijedi za "A" i "I" jer je to već početak formalne logike. Kada se ne radi o formalnoj i matematičkoj logici, to pravilo naravno da vrijedi, zapravo je riječ o jednom vrlo zdravorazumskom pravilu. Ali to je zato jer u tradicionalnoj logici je prisutna implicitna pretpostavka da radimo s nepraznim pojmovima (skupovima). S pojmovima odnosno skupovima (o teoriji skupova još nema riječi) koji imaju neki sadržaj. U formalnoj logici to nije slučaj jer možemo raditi i s praznim pojmovima (skupovima), a u tom slučaju pravilo (i odnos) subalternacije izmeđe suda A i I ne može vrijediti.
Dokle god operiramo pod implicitnom pretpostavkom da radimo s nepraznim pojmovima (skupovima), kao što je to slučaj u tradicionalnoj logici sve negdje do Boolea i logike algebre, odnos i pravilo subalternacije vrijedi.
To možemo dočarati na jednostavnom primjeru upotpunjavanja sudova s nekim proizvoljnim sadržajem. Npr. "svi ljudi su smrtni" (sud koji ima formu A); iz tog suda lako možemo izvesti "barem jedan čovjek je smrtan" ili "svaki X, ako je X = čovjek, X = smrtan" ili najjednostavnije rečeno "neki ljudi su smrtni"... Nadam se da sad razumiješ.

Dakle, ne znam jesi li to pitao, ali A i I stoje u odnosu subalternacije, barem u tradicionalnoj logici. A pretpostavljam da radite u kontekstu tradicionalne logike sada, dakle ne radite isključivo (ili uopće) ili prvenstveno formalnu i matematičku logiku.
Tako da za sada zaboravi ovo da subalternacija ne vrijedi; to eventualno kasnije, kad i ako ćeš raditi suvremenu logiku. A već sada sam možeš zaključiti zašto pravilo subalternacije s A na I ne bi vrijedilo ako bismo radili s praznim pojmovima (skupovima). Ako i ne, skužit ćeš već jednog dana, vjerujem.

Nadam se da sam barem malo pomogao. Ako sam što krivo rekao (a ne vjerujem da jesam), slobodno me ispravite da ne bi čovjek bio krivo informiran.

Reci mi onda Milane, ima li ti smisla ovo što sam napisao, da li ti se uklapa u postojeće znanje da je tako?