Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas

Svijet oko nas Za one koji poštuju prirodu...
Podforum Poljoprivreda

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 01.04.2005., 10:58   #21
Wink Počelo je, počelo ...

ali tek je počelo.

Za sada se baš ne može puno birati: mora biti blizu mora i okrenuto od bure. Kasnije će se izbor znatno proširiti.

Berem dvadesetak (proljetnih) biljaka i nisam posebno orijentiran na šparoge, a dobri su svi tereni daleko od grada, industrije i prometnica.
Sada bi se najviše našlo na Liburniji (Brseč i okolo) ili na Crikveničkoj rivijeri. Još bolje je ako možeš na neki od otoka.
__________________
All you have is what you are
and what you give.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.04.2005., 11:22   #22
Što se tiče drugih travčica meni su Mune Ali još je za tamo malo prerano.
__________________
Bitno je ocima nevidljivo. Samo se srcem dobro vidi :)
Uranus is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.04.2005., 15:49   #23
Čekamo dobru kišu.

Eto, bio sam (u nedelju), nahodao sam se i ubrao 5 dkg šparoga, jer sam izabrao loš teren (Liburnija) gdje je, izgleda, palo sasvim malo kiše.
No nabrali smo dosta divljeg poriluka i na povratku vidjeli da na drugim mjestima ljudi uspješno beru.
Popodne sam išao na Pulac nabrati malo kadulje pa sam našao skoro više šparoga nego u "lovu" na šparoge.
Najvažnije je imati sreće. No vrijeme je bilo divno pa mi uopće nije krivo što sam se vratio skoro praznih ruku.
Inače počinje, koromač, bokvica, ima vlasca i drugih vrsta divljeg luka, a valjda bi se našlo i koprive na dobrim mjestima (kamo nisam išao).
__________________
All you have is what you are
and what you give.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.04.2005., 15:56   #24
A što radite s izdancima hmelja, jel i to ide u mišance ili ?
d@d@ is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.04.2005., 08:32   #25
Hmelj nije samo za pivopije

Quote:
d@d@ kaže:
A što radite s izdancima hmelja, jel i to ide u mišance ili ?

Moja ga je mama jako hvalila ("bolji od šparoga", a kad to kaže Hvaranka onda ...) i ima ga mnogo uz savski nasip kod Zapruđa.
Kod nas (Rijeka) ga ima ponegdje uz Rečínu, ali ne u izobilju. Zato ga obično miješam s drugom zelenjavom.

Po Grliću (Enciklopedija samoniklog .. str. 84) ima dosta vitamina C & A i bogat je kalijem.
__________________
All you have is what you are
and what you give.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2005., 15:34   #26
Tko čeka ... ... ... taj se načeka.

Ove nam godine proljeće nešto mnogo kasni. A imali smo i sušu. Pa onda kiša pada samo vikendom kada sam slobodan ići u berbu.
Bio sam ovaj ponedeljak u Kostreni i koromač još nije počeo.
Jučer sam pokušao nešto nabrati iznad Rešetara (Kastavština), ali sam opet izabrao loš teren. Našao sam malo (tankih) šparoga i debelog bljušta (kuke) i nisam ubrao večeru.
Jedino sam do sada našao obilje divljeg (pori)luka i vlasca, a vidio sam i dosta kopriva ali na onečišćenim mjestima.

Kažu da trebamo biti optimisti.
__________________
All you have is what you are
and what you give.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.04.2005., 08:31   #27
Wink BLJUŠT iliti (crna) KUKA

Kako sam ovog proljeća ubrao barem deset puta više bljušta nego šparoga da napišem (prepišem) nešto o njemu za one koji ne znaju.

TAMUS comm., Black bryony, Tamier commun (fr.), Schmerwurtz,
Tamaso / vite-nera / bruscandole (tal)


To je povijuša velikih crcolikih listova koja se može popeti i nekoliko metara uz stablo. Obično je kraća od metra.

"Raste na svježim , hranljivim, rastresitim, blago humoznim, stjenovitim i i lovastim zemljištima od nizina pa do brda. Nalazimo ga u svijetlim listopadnim šumama i šikarama, rubovima šuma i sl". - Kaže Čedomil ŠILIĆ (Šumske zeljaste biljke – Sarajevo 1977)

Nalazio sam ih širom Dalmacije, Primorja i Istre, ali i na Sljemenu i u živicama južno od Save.
Za razliku od šparoge ide daleko na sjever (do Belgije i Engleske).
Koriste se uglavnom mladi izdanci, ali i korijen koji sadrži mnogo škroba.


Sjajne crvene boice jako su OTROVNE pa su mogući čak i smrtni slučajevi kod djece.

No iz ovog neki neopravdano proglašavaju bljušt općenito otrovnim ili štetnim. Ako berete samo mlade izdanke (prije nego prolistaju i ne dulje od pedlja) nećete se otrovati, bar sudeći po mom polstoljetnom iskustvu.

Da citiram opet Šilića: U narodnoj medicini popularan lijek naročito protiv išijasa i reumatizma. Upotrebljava se svjež korijen, a rjeđe mladi pupoljci. ... Podzemni je dio mesnat (do 30 cm dug i 10 širok), izvana tamnosmeđ, iznutra bjeličast, neprijatnog mirisa i ljutogorkog okusa. Može biti težak i nekoliko kilograma.



http://zagreb.hrsume.hr/contents/opa...omunis_800.jpg
http://www.zzjzpgz.hr/nzl/25/miris.htm
http://www.vecernji.net/freetime/lif...50965/index.do
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=157
__________________
All you have is what you are
and what you give.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.04.2005., 14:55   #28
Wink TETIVIKA Smilax aspera

TETIVIKA Smilax aspera – drugi nazivi : tetivica, bodljikavi slak, šljoka

Trajna mediterranska zimzelena povijuša koja može izrasti i preko 5 metara. Penje se ovijajući se oko stabala i držeći se viticama, a raste i po stijenama i kamenim ogradama. Najčešća je u šumama crnika, ali je ima i drugdje po šikarama i u makiji. Dosta je bodljikava i može zadati ozbiljne ogrebotina pokušate li se probiti kroz njenu «mrežu», Zeleni kožasti listovi mogu biti bijelo ili crno prošarani. Plodovi isu okrugle crvene NEJESTIVE bobice veličine oko pola centimetra.
Jedu se kuhani (ili sirovi – kiselkasti) mladi izdanci (obično crvenkasti) koji rastu od proljeća do jeseni nakon izdašnije kiše. Sada je možemo naći u izobilju uz more skupa sa šparogom i bljuštom pa se mogu zajedno i pripremiti za jelo.


The Common Smilax is a variable, creeping or scrambling, extremely tough shrub. Its leaves are glossy, heart-shaped, very leathery and are accompanied by a pair of tendrils at the base of the petiole.
Flowers are greenish-white to greenish-yellow, approximately 3 - 5 mm (1/10 - 1/5 in), borne in branched clusters, with male and female are on separate plants. Berries, which are between 2 - 4 mm (1/12 - 1/6 in), take on a red or black color when ripe.
It can be found growing in garrigue, shrub and bushy places, frequently forming hedgerows. The young asparagus-like shoots are edible when cooked.

http://www.geocities.com/pelionature/Leaf.htm
__________________
All you have is what you are
and what you give.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.05.2005., 10:37   #29
Konačno !

Ovaj je vikend bio sjajan za ljubitelje zelenjave iz prirode.
U subotu i nedelju "brstili" smo oko Kastva (istočno i sjeverno) i nabrali puno koprive, medvjeđeg luka (šteta što je već sav u cvatu), bljušta, melise, mladica hmelja, medvjeđe šape i nešto šparoga i drugih vrsta divljeg luka.

Već ima dovoljno majčine dušice, ali nisam bio na njenom terenu pa sam nabrao samo za friški čaj. Odlična je u kombinaciji s melisom (matičnjak), a vjerujem da je počela i trava iva, ali nisam provjerio. Na toplijim predjelima i stolisnik počinje cvasti, a ubrao sam samo par listića za začin.

Sada treba tražiti medvjeđi luk u sjevernijim područjima. U okolici Rijeke ima ga u izobilju, a (na zagrebačkoj strani) sjećam se da sam ga najviše vidio kod Zaprešića (Banski dvori). Nezgodno je što rado raste s đurđicama, visibabama i još nekim otrovnicama, pa ga valja jako oprezno pobirati. Oblik lista nije jamstvo da je to luk:
mora imati i odgovarajući miris. No kao obično raste u kolonijama s više tisuća primjeraka, kada ga dobro upoznate za čas možete ubrati dovoljnu količinu. Najbolji je svjež, za salatu, ali može ga se koristiti u juhama i varivima s drugom zelenjavom. Može se konzervirati u octu, ali najbolje ga je iscijediti, pa sok sačuvati za zimu.
Lukovice se pobiru u jesen, ali one mi nisu tako dobre kao list.
__________________
All you have is what you are
and what you give.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.05.2005., 00:02   #30
a kaj delas ti s svom tom travom?
 
Odgovori s citatom
Old 16.05.2005., 09:30   #31
Tri sjajne berbe

Posljednjih dana imali smno tri velike berbe. Prvo u Žaklju (ispod Orehovice) uz skoro suhu Rečínu gdje raste obilje koprive, meliose (matičnjak) i srijemuša (medvjeđi luk), a nađe se i bljušta, sedmolista i po koja šparoga. Krenuli smo Šetnicom, a brali uglavnom oko Mlina.
Sutradan smo se iz Orehovice spustili prema ruševinama smostana pa se spustili prema Mlinu i vratili Šetnicom. Ubrali smo još više nego prvi put uz manje hodanja pa smo još imali energije popeti se na Trsat. Uz put sam našao malo šparoga.

Većinu kopriva sušim za zimu i sada više nemam mjesta za sušenje, a kako je okrEnulo na jugo, možda mi se i neće sve osušiti.

Jučer smo brali na potezu Srdoči - Kastav (kroz šumu) i pored navedenog našli dosta majčine dušice, nešto hmelja, trputca i divljeg češnjaka.

Većinu nabranog smo odmah spremili i pojeli, a osobito mi prija čaj od kombincije melise i majčine dušice.
__________________
All you have is what you are
and what you give.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.05.2005., 14:04   #32
Smile Jestivo i ljekovito cvijeće

Na našem terenu procvali su bagrem (cijetovi su jestivi sirovi, a još bolje prženi u tijestu za palačinke)
http://zagreb.hrsume.hr/contents/sko...lt.asp?slovo=B
http://www.sumfak.hr/~dendrolo2/atlas/127.htm baghrem
http://www.herbateka.com/bagrem.html

bazga
http://www.tz-ravnagora.hr/ljekovito-bilje.htm
http://www.tz-ravnagora.hr/pages/Bazga_jpg.htm
http://www.herbateka.com/zova.html

Čitavo drvo bazge cijenjeno je zbog praktičnih i medicinskih namjena već tisućama godina. Kod bazge upotrebljavamo cvijet, lišće, bobice, koru i korijen.
Cvijet bazge:
Cvijet se bere u lipnju (Kod nas već sada ) , dok se nije posve rascvao. Mora se sabirati za vrijeme toplih i suhih dana. Suši se vrlo pažljivo i naglo u tankim slojevima na tavanu ili pri umjetnoj toplini. Mora zadržati prirodnu boju. Ako pocrni , ne vrijedi i mora se baciti. Spremamo ga u dobro zatvorene posude. Vrući čaj, pripravljen namakanjem cvijeta bazge, ako se uzme na početku prehlade, upale krajnika, upale grla i gripe, pridonosi brzom izlječenju bolesti jer potiče krvotok, izaziva znojenje i organizam čisti od otrovnih tvari. Čaj se može davati djeci tijekom eruptivnih bolesti poput ospica i vodenih kozica kako bi izvukao osip i ubrzao oporavak. Cvijet smanjuje izlučivanje i ubrzava izbacivanje sluzi pa olakšava prehlade, katar, upalu sinusa, začepljenje bronhija, a budući da djeluje opuštajući, ublažava i bronhijalne spazme, te pomaže kod astme. Cvijet bazge djeluje i kao dijuretik, olakšava zadržavanje tekućine i eliminira otrovne tvari što se nakupljaju kod artritisa i gihta.
Cvijet bazge tradicionalno se koristi za ublažavanje upala i liječenje čireva, opeklina, posjekotina i rana, bilo u obliku čaja i losiona, bilo kao mast.
Destilirana bazgina vodica odličan je tonik za lice, a tonik od bazgina cvijeta dobar je za srce.

i glog http://www.sumfak.hr/~dendrolo2/atlas/043.htm
http://www.sumfak.hr/~dendrolo2/atlas/042.htm

http://ljekarna-bjelovar.hr/bilje.php?ID=12 glog

http://www.geocities.com/glogonj/s/glog.html
__________________
All you have is what you are
and what you give.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.05.2005., 09:40   #33
Smile Niz Rečínu

Jučer sam se spustio uz Rečínu od Jelenja do Pašca. Sve je u cvatu: stotine stabala bagrema desetci bazgi i puno livadaskog cvijeća. Ima dosta majčine dušice, medunike (livadska končara), a melisa još nije ostarila. Koprive ima u obilju i mlade i već procvale.
Bilo je i nešto bljušta šparoga i hmelja, nešto mladih medvjeđih šapa, a sedmolist je več ostario.

Sve u svemu izvrsna berba i krasna šetnja od petnaestak kilometara.
__________________
All you have is what you are
and what you give.
adriatic is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.05.2005., 15:25   #34
Prošlu subotu smo prošetali do Bundeka, ubrali putem jedno janje i ispekli ga na ražnju odma pokraj vode. Moram priznati da nam je bilo ko u raju. A bilo je tu i svakojaki trava, nije da nije bilo.
Zavelim is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor



Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 17:52.