Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 05.12.2007., 18:35   #41
Quote:
Enchi kaže: Pogledaj post
Kada smo čitali 'Antihrista' meni se Nietzsche učinio vrlo usamljenim i neshvaćenim. Za sada nemam sličan utisak dok čitam 'Zarathustru'. No, koliko je to važno - kako je on zapravo živeo ili kako ja vidim njegov život? Ne bih rekla da je bez strasti. U 'Antihristu' je doslovno 'kipeo' od borbenosti u nekim poglavljima. Ni 'Zarathustra' nije pisan mlako i bez inspiracije, štaviše vrlo je zanimljivo i duhovito delo. O iznetim idejama se uvek može diskutovati - zato i jesmo ovde.
Pa eto i ja diskutujem. Bez okolisavanja velim da je Zarathustra jedna velika farsa. I bez znanja o Nietschevom zivotu, a jos veca kad znas kako je ziveo. Borbenost nije strast na koju mislim.

A da je neshvacen......ohohoooooo.

Mucak, rekoh.
Lame Deer is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.12.2007., 18:43   #42
Quote:
nitko i ništa kaže: Pogledaj post
...Svi su pozvani na zajedničko čitanje i komentiranje (a oni koji je ne čitaju zajedno nisu pozvani na dociranje ).
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.12.2007., 18:48   #43
Quote:
izabrani narod kaže: Pogledaj post
što znači vlastitost u priči o prezirateljima tijela?
Čudan je Grlićev prijevod ''vlastitost'' - radi se o das Selbst, dakle uobičajeni prijevod je sopstvo.

Čini se da pod sopstvo misli upravo ono isto što naziva veliki um tijela.
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.12.2007., 19:10   #44
Quote:
nitko i ništa kaže: Pogledaj post
Čini se da pod sopstvo misli upravo ono isto što naziva veliki um tijela.

Nekoliko puta sam pročitala taj 'govor' i nije mi bilo najjasnije na šta se konkretno odnosi pojam 'sopstva'.
Enchantress is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.12.2007., 20:47   #45
4. govor

Ljudi su po prirodi kreativni, no ne slušajući svoju intuiciju koja ih upućuje kako njihova prava kreativna priroda služi za viši cilj od zadovoljavanja svojih egoističkih prohtjeva gdje razum opravdava ponašanje, a u nehtjenju uzdizanja iznad sebičnosti, njihova prava priroda gubi svoj smisao, pa tako i oni polako gube sebe – nema napretka.
enky is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.12.2007., 20:56   #46
o radostima i strastima

u govoru o radostima i strastima:

Quote:
Brate moj, ako imaš sreće, tada imaš jednu krepost, a ne više njih: tada ćeš lakše preko mosta.
zašto?
izabrani narod is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.12.2007., 00:38   #47
5. govor - JOYS AND PASSIONS

Strast za užitkom pretvara se u pohlepu i potrebu za potvrdom vrijednosti samog sebe spram drugih te dovodi do rata unutar sebe, koji je uzrok uništavanja tj. rata s drugima pa tako nužno vodi ka samouništenju.

Izabrani narod; dovoljna je jedna tj. čovječnost kao temelj za izgradnju novog tj. "našeg" (a ne svojeg); sve više od toga izvor je gore navedenog.
enky is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.12.2007., 01:33   #48
nemam ništa protiv užitaka, strasti i potvrđivanja samog sebe.

učinilo mi se da ih ni zaratustra ne osuđuje već smatra da ih je teško nositi.

ali, ne razumijem zašto?
izabrani narod is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.12.2007., 01:52   #49
Osuđuje ih osuđuje, jer oni nisu most prema nadčovjeku.
Kako ego ima potrebu vladati ("vrlinama"), nije neiskvaren pa tako ne zna graditi boljitak, osim naravno opet samo za sebe, što nije "pure", jer nema snagu kontrole sebe (u odnosu na druge) i vodi u propast.
Toliko od mene; možda ti planinar bolje odgovori.
Pozdrav.
enky is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.12.2007., 23:50   #50
6. govor - THE PALE CRIMINAL

Umjesto osude tuđih (ne)djela, neka se svatko pita koji su uzroci istih.
enky is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.12.2007., 01:07   #51
želi reći da je jedini razlog što ovi drugi ne čine zlo, njihova slabost, kukavičluk. da bi ga činili kad bi bili iskreni u svom umu i djelima. recimo, kad bi ih se na bilo koji način uvjerilo da je nešto što je očigledan zločin ispravno, kad bi se većina tome priklonila, uživali bi u tome.

ne slažem se tu sa zaratustrom. ne u ocjeni psihologije tzv. 'moralne zajednice', tu se slažem. ali smatram da treba imati princip, o tome šta se smije, šta se ne smije, i da taj princip, a ne osjećaji, vladaju postupcima. osoba u afektu može poželjeti, ne znam, ubit nekog ili sl., ali ako to ne napravi, to je bitna razlika.

kakvi ćemo biti u odnosu drugima treba upravljati princip, ono što sami smatramo pravednim. mislim da ne bi bilo dobro da ljudi na zaratustrin način postanu iskreni, da na taj način društvo odbaci svoju licemjernu poziciju i ljudi se počnu masovno klat.

naravno, bilo bi divno da svaki pojedinac ima snažne principe utemeljene na ratiu i da ih se drži.
izabrani narod is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.12.2007., 18:43   #52
o čitanju i pisanju

Quote:
Vjerovao bi u samo jednoga boga- onoga koji bi znao plesati.
izabrani narod is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.12.2007., 19:54   #53
7. govor - READING AND WRITING

Ne budi gnjevan; smij se.
Srčanošću se uzdigni nad životnim tragedijama pa će te moći ganuti svakodnevne (male) životne radosti i nikad nećeš klonuti duhom.
enky is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.12.2007., 21:04   #54
Quote:
ljubimo život, ali ne zato što smo se navikli na život, već na ljubav
povezano s onim amor fati o čemu smo već raspravljali. možda ne toliko da voliš osobnu sudbinu, već voliš život, jer voliš, jer si se igrao, maštao, jer si volio...

i to ne male stvari, stvari koje voliš su uvijek velike
izabrani narod is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.12.2007., 22:13   #55
Smile Evo i mene - sa zakašnjenjem...

U 'radostima i strastima' se nastavlja na prethodni govor i ukazuje na to da se treba okrenuti 'zemaljskom' i da naše strasti ne treba videti kao loše, no da je za čoveka teško da u sebi nosi mnoge vrline i da je najsrećniji onaj koji u sebi ima samo jednu - on će najlakše 'propasti' kao čovek i postati natčovek. Na žalost, nisam shvatila na koju se 'vrlinu' misli.

U 'bledom zločincu', pored toga što govori o potrebi za razumevanjem stvarnih uzroka i pobuda ljudskih dela, te ukazuje na razliku između misli, dela i onoga kako to delo izgleda, čini mi se da govori i o tome da zločin, zlodelo, ludilo, može izvirati i iz potrebe za prevazilaženjem, uništenjem svog dotadašnjeg JA.

Govor 'o čitanju i pisanju' mi se mnogo dopao. Ovde govori o tome da treba pisati sopstvenim postojanjem, a ne čitati o tuđem i da onaj ko se popeo najviše više ništa ne uzima za ozbiljno i svemu se smeje. "Sada sam lak, sad letim, sad vidim sebe pod sobom, sad neki bog igra kroz mene".
Enchantress is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.12.2007., 22:30   #56
Quote:
enchi kaže:
U 'radostima i strastima' se nastavlja na prethodni govor i ukazuje na to da se treba okrenuti 'zemaljskom' i da naše strasti ne treba videti kao loše, no da je za čoveka teško da u sebi nosi mnoge vrline i da je najsrećniji onaj koji u sebi ima samo jednu - on će najlakše 'propasti' kao čovek i postati natčovek. Na žalost, nisam shvatila na koju se 'vrlinu' misli.
on kaže na jednu vrlinu, prevelik je teret višak vrlina (ne vidim zašto), može biti bilo koja.

meni osobno se čini da kad nešto jako zavoliš, imaš neku jaku strast- vrlinu, onda se i druge u tebi razmnožavaju
izabrani narod is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.12.2007., 00:48   #57
Quote:
izabrani narod kaže: Pogledaj post
ne slažem se tu sa zaratustrom. ne u ocjeni psihologije tzv. 'moralne zajednice', tu se slažem. ali smatram da treba imati princip, o tome šta se smije, šta se ne smije, i da taj princip, a ne osjećaji, vladaju postupcima. osoba u afektu može poželjeti, ne znam, ubit nekog ili sl., ali ako to ne napravi, to je bitna razlika.


naravno, bilo bi divno da svaki pojedinac ima snažne principe utemeljene na ratiu i da ih se drži.
Djelovanje metamorfoze samog Dioniza nije utemeljeno na "ratiu", već na filozofiranju. u filozofiranju se otkriva dobro i zlo s onu stranu dobra i zla. Ne slažeš se sa Zarathustrom? nisi dobro filozofirao.
superpippo is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.12.2007., 01:39   #58
Quote:
superpippo kaže:

Djelovanje metamorfoze samog Dioniza nije utemeljeno na "ratiu", već na filozofiranju. u filozofiranju se otkriva dobro i zlo s onu stranu dobra i zla. Ne slažeš se sa Zarathustrom? nisi dobro filozofirao.
želiš reći da je nadčovjek metamorfozirao i prevladao dobro i zlo? koje dobro i zlo? propisano crkvenim moralom, nekim drugim, bilo kojim propisanim moralom? koje dobro i zlo je našao na drugoj strani? da li je možda sam prosudio što je dobro, što je zlo? ili je možda postao tako velik čovjek da mu moral ne treba? postao je apsolutno dobar? ako je postao apsolutno dobar, onda to potvrđuje određeni, propisani moral. ili, mi ne možemo prosuđivati postupke nadčovjeka moralnim parametrima? šta ako onda nadčovjek nekog ubije? hoćemo li ga staviti u zatvor?
izabrani narod is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.12.2007., 17:17   #59
Quote:
izabrani narod kaže: Pogledaj post
želiš reći da je nadčovjek metamorfozirao i prevladao dobro i zlo? koje dobro i zlo? propisano crkvenim moralom, nekim drugim, bilo kojim propisanim moralom? koje dobro i zlo je našao na drugoj strani? da li je možda sam prosudio što je dobro, što je zlo? ili je možda postao tako velik čovjek da mu moral ne treba? postao je apsolutno dobar? ako je postao apsolutno dobar, onda to potvrđuje određeni, propisani moral. ili, mi ne možemo prosuđivati postupke nadčovjeka moralnim parametrima? šta ako onda nadčovjek nekog ubije? hoćemo li ga staviti u zatvor?
Evo ja ću pokušati dati nekakav donekle dostojan odgovor.

Natčovjek nije metamorfozirao, on jest metamorfoza onog silnog samog, ako već koristimo taj pojam koji sam ja možda i nespretno upotrijebio ovdje.

Kao što dobro pitaš: da, natčovjek je sam prosudio što je dobro i što je zlo. On je nemoralan, jer kršćanski moral je i jedini moral. Europski budizam ili kako ga već na različite načine Nietzsche naziva. Natčovjek je čovjek koji iz sebe oslobađa volju da se uvijek iznova bude, kao iskon vječnog ponovnog vraćanja onog jednakog. Iz te potrebe dobro je sve ono što jača moć, moćnu volju, a zlo sve što joj šteti.

Natčovjek nije niti "dobar" niti "zao" , on je oživotvorenje onog najmoćnijeg u čovjeku i podvrgava se jedino svojoj najmoćnijoj misli, misli vječnog ponovnog vraćanja onog jednakog.

Natčovjek nema potrebu nekoga ubiti jer " na njegovim ustima nema gađenja", jer je on poput djeteta i u njemu živi ljubav prema čovjeku koji je most, strijela. Institucija države, crkve, morala, zakona, nastala je iz nemoćne volje za moć itd koja bi radje htjela ništavilo nego prestala htjeti...

Dugačak bi ovo bio odgovor al evo nadam se da će ovo malo pomoći.
superpippo is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.12.2007., 18:55   #60
Quote:
superpippo kaže:

Natčovjek nema potrebu nekoga ubiti jer " na njegovim ustima nema gađenja", jer je on poput djeteta i u njemu živi ljubav prema čovjeku koji je most, strijela.
dakle, nadčovjek je dobar, i to u manje- više sadašnjem poimanju dobrog i lošeg. doduše, on više nije dobar iz straha prema božanskom, ili iz jadnog pokušaja da se dodvori sam sebi, već zato što je sam tako prosudio, štaviše, zato što tako osjeća.

dok nismo nadčovjeki, prostaje nam da poštujemo društveni ugovor. ili da ga pokušamo promijeniti kad ga sami smatramo nepravednim, na osnovi vlastite prosudbe. te da u sebi njegujemo princip da ne zadiremo u slobodu drugog jer ne bismo voljeli da se to desi nama.
izabrani narod is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 07:11.