300milijardi kuna vanjskog duga

[#kocar#]

Hiawatha87 kaže:

Šta nije godinama bila na snazi zabrana zapošljavanja u javnom sektoru i što se nisu zaposleni odrekli prava koja im pripadaju iz kolektivnih ugovora?

Ove tvoje tvrdnje su u potpunoj kontradikciji s navedenim činjenicama.

Postojala je ta zabrana ali se je nije držalo ko pijan plota.

Somi je vjerovatno mislio na zakonom zadani dio proračuna a da vladi preostaje tek cca 10-20 % proračuna da ga može usmjeriti u neke svoje projekte ili nove troškove koje bi padali na teret proračuna.

Proračun je i namijenjen da se troši za opče društvene potrebe i u njemu se svega i svašta nalazi, od socijalnih pomoći do finaciranja rada civilnih udruga.
Vlada će doživjeti skoro jednaku kritiku ako je trošila više nego je proračunom predviđeno , kao i da je trošila manje, jer su u tom slučaju izostali neko projekti koje je trebalo provesti.
Tako u konačnici izvršenjem proračuna su zadovoljni vladajući a uvijek nezadovoljna oporba
Točno je da se nitko ne želi odreći "stečenih prava", nego smatra da teret reformi i nekih rezanja treba podnijeti netko drugi.
Zato je lakše deficit rješavati deprecijacijom valute , rastom prihoda a najbolje rastom BDP-a , da se gospodarstvo ne tereti novim porezima i nametima.

[somied]

Hiawatha87 kaže:

Šta nije godinama bila na snazi zabrana zapošljavanja u javnom sektoru i što se nisu zaposleni odrekli prava koja im pripadaju iz kolektivnih ugovora?

Ove tvoje tvrdnje su u potpunoj kontradikciji s navedenim činjenicama.

Dao sam ti podatke o proracunu (sa stranica ministarstva financija RH). Proracun je uprkos krizi rastao. Zabrana zaposljavanja se nije postovala.
U odnosu na 2008. zdravstvo je (do 2015). zaposlilo 5.000 novih ljudi, skolstvo 10.000. Javna uprava i obrana je nesto malo smanjila.
Zaposleni u javnom sektoru su se odrekli povecanja koja su trebali dobiti, a place nisu znacajnije dirane i nije bilo otpustanja (mada su smanjene neke naknade itd). Uglavnom ustede su tu bile minorne, a potrosnja je rasla vise od toga. U Litvi su npr. place javnom sektoru srezane 20% uz masovna otpustanja. Suma sumarum drzava je uprkos znacajnom padu BDP-a i prihoda povecala svoju potrosnju (od tuda i deficit). Sto Hrvatsku ne cini dobrim primjerom "austerity" drzave. Najveci rez javno potrosnje je napravio Island, mislim oko 40% (!). Takodjer su i balticke zemlje rezale potrosnju.

[Fantasist]

I sad im je glavna spika fondovi, baš smo dekadentni.
Neki, odnsono oni koji su se nametnuli kao neki faktori, pametnjakovići, ili, profiteri a koji vode naicju.

zamislimo samo gdje bi bili da se to uložilo u kapital ili zapravo u naciju koja i stvara dobit, što nama vrijede ti tobože neki poduzetnici u ranijim fazama države a i danas postoje, kao i izvlačenje love iz proračuna kroz politiku, ako je te pare maca popapala a četvrt milijuna ljudi odselilo.

[Srebrni-medvjed]

#kocar# kaže:

Koju to ekonomsku strategiju možeš provesti praznog džepa uz 40 milijardi eura duga

Tako da ne njeguješ dužne i propale subjekte, nego da sve snage usmjeriš u one koji nešto stvaraju i proizvode.
Dakle smanjiš namete i poreze da se ne uguši ono malo vitalnih poduzeća koje imamo.

Mi kažnjavamo uspješne i dajemo propalitetima

[irdeto]

kapitalist kaže:

Tko je ukrao taj novac?
Gdje su te pare, nigdje se ništa ne vidi?

govorim da to neće na dobro, pa su se veliki domoljubi ismijavali sa mnom, a sada cvilite, tko vas jebe sada,

[#kocar#]

somied kaže:

Dao sam ti podatke o proracunu (sa stranica ministarstva financija RH). Proracun je uprkos krizi rastao. Zabrana zaposljavanja se nije postovala.
U odnosu na 2008. zdravstvo je (do 2015). zaposlilo 5.000 novih ljudi, skolstvo 10.000. Javna uprava i obrana je nesto malo smanjila.
Zaposleni u javnom sektoru su se odrekli povecanja koja su trebali dobiti, a place nisu znacajnije dirane i nije bilo otpustanja (mada su smanjene neke naknade itd). Uglavnom ustede su tu bile minorne, a potrosnja je rasla vise od toga. U Litvi su npr. place javnom sektoru srezane 20% uz masovna otpustanja. Suma sumarum drzava je uprkos znacajnom padu BDP-a i prihoda povecala svoju potrosnju (od tuda i deficit). Sto Hrvatsku ne cini dobrim primjerom "austerity" drzave. Najveci rez javno potrosnje je napravio Island, mislim oko 40% (!). Takodjer su i balticke zemlje rezale potrosnju.

Neznam od kuda ta "zaljubljenost" u Litvu i Estoniju , koje su dosljedno primijenile auterity model i izgubile dio stanovništva koji se iselio u potrazi za boljitkom.
Postoje i bolji , mnogo blaži modeli, primijenjuju ga neke zemlčje ali mi kao da čujemo samo "savjete" Brisela iako se oni ne drže tog modela prevladavanja krize.

Ako zamislimo državu koja više ne bi emitirala javni dug, već bi naprosto emitirala samo gotov novac, onda bi oni koji ostvaruju profit svoju gotovinu morali držati ispod madraca. Ili bi kapital naprosto trpali u bolje čuvane sefove banaka. Pritom, obzirom da nema duga, nitko im ne bi mogao garantirati očuvanje vrijednosti novca. Da bi se očuvala vrijednost štednje, stvoren je mehanizam javnoga duga. Osnovni princip je jasan, država, u zamjenu za višak prihoda nad rashodima, nudi državne obveznice. One bi na godišnjoj razini trebale garantirati prinos jednak godišnjoj inflaciji. Da bi se ekonomija razvijala, i garantirala samu štednju, na godišnjoj razini mora postojati određena stopa inflacije. Inflacija je zapravo svojevrstan ispuh ekonomskog procesa.


Uz klasično ekonomsko učenje koje govori da svaki dužnički instrument monetarne politike dugoročno proizvodi neodrživost (elementi održivosti mogu postojati samo kratkoročno), te da će na koncu svaka dužnička ekonomija zakonomjerno rezultirati krizom, mi se moramo nadati da će neoliberalne teorije (koje su tezama o 'svemoćnom slobodnom tržištu' htjele isključiti javnu regulaciju ekonomskih procesa) kad sazrije vrijeme, otići u čuvenu ropotarnicu povijesti.


https://ocean-s-margine.blogspot.hr/...o-problem.html

A povijesne čionjenice nas dwebelo uvjeravaju da se krize sustavno javljaju i da je za najveći broj kriv finacijski sektor , sa svojim balonima koji malo prije ili kasnije uvijek puknu.

[somied]

#kocar# kaže:

Neznam od kuda ta "zaljubljenost" u Litvu i Estoniju , koje su dosljedno primijenile auterity model i izgubile dio stanovništva koji se iselio u potrazi za boljitkom.
Postoje i bolji , mnogo blaži modeli, primijenjuju ga neke zemlčje ali mi kao da čujemo samo "savjete" Brisela iako se oni ne drže tog modela prevladavanja krize.

Od kud ti da sam zaljubljen u Litvu? Naveo sam primjer drzave koja je stvarno rezala potrosnju (za razliku od Hrvatske koja ju je povecavala). Island sam takodjer spomenuo (on je rekorder po tome) pa nije ispao moj ljubljeni. Ne kuzim? Kaj Island smrdi?
Inace sve zemlje koje su usle u EU su pogodjene velikom emigracijom (pa tako i Madzarska: http://hungarianspectrum.org/2015/07...an-emigration/.
Primarna sila koja je dovela do emigracije je diferencijal placa izmedju novih clanica i starih - tome ni jedna nova EU zemlja nije izbjegla.

[Kymatica]

kapitalist kaže:

Tko je ukrao taj novac?
Gdje su te pare, nigdje se ništa ne vidi?

di su pare? u tiskare