Natrag   Forum.hr > Lifestyle > Stanovanje

Stanovanje Gdje i kako stanujete, i kako uopće doći do vlastita stana
Podforumi: Vrt, Sam svoj majstor, Interijeri

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 17.03.2017., 02:27   #1
Zbor stanara - Hećimovićeva 1-15

Poštovani susjedi,

ako ovo čitate, znači da ste našli obavijesti koje sam postavio po oglasnim pločama u zgradi.

Kao što ste sigurno primijetili, dosadašnji način dogovaranja i donošenja odluka o upravljanju zgrade je manje-više besmislen: u osnovi, ono što upravitelj odluči on i predloži, a na nama suvlasnicima je samo da potpišemo ili ne potpišemo. Takav uzmi-ili-ostavi pristup naravno da ne pogoduje traženju boljeg rješenja, nuđenju alternativa i sl. pa smo svjedoci mogućih osrednjih i loših odluka koje se tiču naših novaca i kvalitete života u zgradi.

Ovu temu otvaramo kako bismo imali mjesto na Internetu na kojem možemo razmijeniti mišljenja o odlukama koje nam predstoje u upravljanju zgradom, za početak energetska obnova objekta. Po tom pitanju, na prekjučerašnjem sastanku predstavljene su nam osnovne crte zamisli:

- zamjena krova, jer će se krov sa salonitnim pločama ionako morati mijenjati kroz koju godinu
- zamjena stolarije
- uvođenje automatske štedne rasvjete

Tim koracima prethodi izrada energetskog certifikata (čuli smo cijenu od oko 5-6 tisuća kuna po ulazu) na osnovu kojeg se procjenjuje može li zgrada ostvariti uštedu od 50% potrebnu da bismo osigurali državno sufinanciranje.

Nije se moglo čuti (barem ne kroz prvih 40 minuta) koliko bi takva obnova po prilici koštala, i to po stavkama (krov, stolarija, rasvjeta): ako netko zna, javite.

Molim Vas da doprinesete svojim komentarima i pitanjima, a ja ću otvoriti s nekoliko svojih.

Prvo, u susjedstvu postoje zgrade jako slične našoj, od čega jedna gotovo identična (prema Pitarellu): bilo bi dobro pitati njih što su im rekli, je li 50% uštede realističan cilj, prije nego potrošimo 50 tisuća kuna na to. Ako oni to nisu radili, treba pitati zašto nisu i razmotriti zajedničko financiranje tog ispitivanja kako bi nam bilo povoljnije.

Drugo, nije mi drago da imamo salonitni krov i ima nas još takvih: volio bih da ga se ukloni ili zamijeni. Kao što je netko na sastanku istaknuo, radi se o kancerogenom materijalu za čije uklanjanje u obzir dolazi angažman jedino i isključivo certificiranih tvrtki za zbrinjavanje azbestnog crijepa.

Treće, s obzirom da pričamo o energetskoj efikasnosti, imamo krov površine od oko 12x150m tj. oko 1800 m2 pa trebamo ozbiljno razmotriti i postavljanje solarnih ploča na krov za koje osim državnog sufinanciranja u sklopu energetske obnove možemo možda dobiti i poticajne cijene otkupa struje. Prema mojim okvirnim izračunima, takav sustav na cijelom krovu koštao bi oko 2 milijuna kuna i godišnje vraćao oko 100 tisuća kuna struje. Uz državnu subvenciju, takvo ulaganje moglo bi nam se vratiti za 10-ak godina, nakon čega bismo svake godine dobili dodatnih 100 tisuća kuna uštede. Osim toga, cijeli 10. kat bi imao i značajnu uštedu zbog manje potrebe za klima uređajima zbog hlada kojeg kolektori rade.

Četvrto, fasada se uglavnom nije spominjala, ali ako se razmatra i izolacija fasade, volio bih čuti ideje kako da naši ionako jako uski balkoni ne postanu neupotrebljivi zbog dodatnih npr. 10 cm stiropora ispod balkonskih prozora. S tim na umu jako me zanima koliko topline gubimo kroz fasadu, a koliko kroz prozore i krov.


Evo, pozivam vas da se uključite u raspravu i pozovete svoje susjede da se uključe: ovo nas sve svih tiče i donijet ćemo tim bolje odluke što nas se više uključi.

Zadnje uređivanje alfirevic : 17.03.2017. at 03:24.
alfirevic is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2017., 13:07   #2
Pozdrav,

Kao jedan od stanara u toj zgradi imam odgovore na neka od ovih pitanja.

Kao prvo, nitko nam bez prethodno izrađenog termografskog snimanja zgrade i izrade energetskog certifikata ne može garantirati da ćemo obnovom ostvariti 50% uštedu energije.

U 2.mjesecu 2017 je održana je prezentacija koju je držala firma koja se bavi izradom certifikata i projektne dokumentacije i koja je već obavila par projekata energetske obnove zgrada u Zagrebu.
Napravili su brzinsko termografsko snimanje i izradu "odokativnog energetskog certifikata" zgrade u Kikićevoj ulici koja je slična našoj, rezultati se nalaze na sljedećem linku:
http://eduenter.hr/wp-content/upload...87eva-1-17.pdf

Nitko sa sigurnošću ne može tvrditi da bi detaljni energetski certifikat pružio iste vrijednosti i da se te vrijednosti mogu primjeniti i na našu zgradu.

Zato je bitno napraviti detaljni energetski certifikat, bez obzira na cijenu. Tek nakon toga možemo zaključiti može li zgrada obnovom uštediti 50% energije što je potrebno za prijavu za natječaj.

Kao drugo, okvirna vrijednost cjelokupnog projekta bi mogla (ako se ne varam) biti oko 20 mil. kuna, prije subvencije. No, niti to nije moguće detaljnije procijeniti bez izrade kompletne projektne dokumentacije.
Tek nakon što se izradi projektna dokumentacija biti će poznato što je sve potrebno napraviti da se ostvari ušteda i na koji način se to može ili mora napraviti.
Energetska obnova zgrade mora uključivati sve - izolaciju fasade, zamjenu prozora (ako se isti već nisu mijenjali) i izolaciju krova, ne možemo birati što želimo napraviti od toga.

Vezano za postavljanje solarnih ploča na krov - za to je prvo potrebno sanirati krov i ukloniti salonitne ploče. Osim toga, navodno se prilikom energetske obnove krova postavlja ravni krov, tako da bilo kakvo razmišljanje o solarnim pločama nema smisla prije nego što odlučimo hoćemo li raditi energetsku obnovu zgrade ili ne.
zločesto dijete is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2017., 13:36   #3
Za početak, da bi se uopće mogli prijaviti na natječaj za sufinanciranje energetske obnove morali bi kao prvo napraviti energetski certifikat (kojem je cijena kao i navedena u prvom postu), te zatim napraviti projekt (koji se također plaća i nije jeftin). Tek kada sve to imamo možemo se prijaviti na natječaj (sljedeće godine).
Te nam ni tada nitko ne garantira da će nam država odobrit sufinanciranje.

Također, nisam siguran da i dalje postoji subvencija za solarne ploče, o tome nije bilo govora već godinama.

Unatoč tome, neke promjene na zgradi su obavezne.

Krov od salonita koji je otrovan je obavezno mjenjati što prije.

Ne znam kako je u ostalim ulazima, ali u ulazu broj 5 svakog drugog tjedna na jedan dan nemamo uopće rasvjete u hodnicima jer ili žarulja pregori ili jednostavno osigurač iskoči te korištenje mobitela kao glavnog izvora svijetla u hodniku toliko često je jednostavno suludo i zahtjeva promjenu.


Za kraj, moramo uzet u obzir to da će naši novci možda propasti ako se odlučimo za energetski certifikat i projekt, a sufinanciranje države nam se ne odobri, a mi se ne odlučimo za zamjenu stolarije i izolaciju fasade.

Također, morate imati na umu da su naši zidovi užasni i da bi bilo potrebno dodati minimalno 15-ak centimetara stiropora, odnosno balkoni bi nam bili manji za 15-20%.


EDIT: Još želim nadodati da sve brojke navodne uštede su samo nagađanja i kolika će ušteda zapravo biti ne možemo znati sve dok se sami ne uvjerimo u nju.
Ušteda koja bi pisala u energetskom certifikatu je neka približna moguća možda, neka iz "knjige", često kriva.
Četiri is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2017., 14:41   #4
zašto je salonit otrovan ali traje već 60- 70 godina. I čvarci su bili otrovni ali su u Londonu po 240 kuna / kg i više nisu otrovni. Salonit je kancerogen kod rezanja
kanjar is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2017., 14:56   #5
Quote:
kanjar kaže: Pogledaj post
zašto je salonit otrovan ali traje već 60- 70 godina. I čvarci su bili otrovni ali su u Londonu po 240 kuna / kg i više nisu otrovni. Salonit je kancerogen kod rezanja
A kod ne rezanja nije?

Cestice (kao iglice ) se nose zrakom i udisu. A nose se zrakom jer prilikom starenja materijala vlakna pucaju i lako se nose zrakom. Sitna su, duboko prodiru u organizam i zapiknu se u plucima. Tijelo ih ne moze izbaciti kao neke druge otrove i tamo se gomilaju.
Mekto is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2017., 18:29   #6
Pozdrav svima

Sad ste me totalno uplašili s tim krovom, ali iz ove kože ( trenutno) ne možemo.

Osobno nisam educirana i ne baratam tim podacima, no slažem se po ovom pitanju svakako trebamo pokrenuti. Sadašnja situacija s postojećim predstavnikom definitivno nije dobra. Mislim, čovjek ima godina, jednostavno se potrošiš, a nas je hrpetima i ne možeš sve nas niti okupiti, a pogotovo starijim stanarima objasniti da ovo nije tuđe briga nego naša, svako ima svoje viđenje, zahtjeve, prohtjeve i kad nas slušaš svi smo stručnjaci jer smo nešto pročitali negdje i čuli nešto.

Ja eventulano mogu pomoći u dijelu dogovora sastanka s osobom koja je u hrvata jedna od prvih ( ako ne i prva) pokrenula pitanje energestke obnove.
Ona je radila i na obnovi toliko spominjane zgrade preko puta Račića.
Istina više nije u toj firmi, sada ima baš svoju i gospođa je stvarno u ovome stručnjak.
Marlea is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2017., 18:39   #7
salonit je opasan kada ga načme sunce jer se mrvi u kancirogeni prah i čestice izazivaju azbestozu a prenose se čak i vodom (kišnicom). Ravan krov nije prepreka za postavljanje solarnih panela(mogu se postaviti na čelične nosače kao na svakoj terasi) a ko ne želimo investirati u njih ima firmi poput "sole" koji unajme krov i sve ishode i odrade ali onda plačaju najamninu a sami od hep-a pobiru lovu.
mlinka 2 is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2017., 18:50   #8
Question

Quote:
alfirevic kaže: Pogledaj post
Poštovani susjedi,

ako ovo čitate, znači da ste našli obavijesti koje sam postavio po oglasnim pločama u zgradi.

Kao što ste sigurno primijetili, dosadašnji način dogovaranja i donošenja odluka o upravljanju zgrade je manje-više besmislen: u osnovi, ono što upravitelj odluči on i predloži, a na nama suvlasnicima je samo da potpišemo ili ne potpišemo. Takav uzmi-ili-ostavi pristup naravno da ne pogoduje traženju boljeg rješenja, nuđenju alternativa i sl. pa smo svjedoci mogućih osrednjih i loših odluka koje se tiču naših novaca i kvalitete života u zgradi.

Ovu temu otvaramo kako bismo imali mjesto na Internetu na kojem možemo razmijeniti mišljenja o odlukama koje nam predstoje u upravljanju zgradom, za početak energetska obnova objekta. Po tom pitanju, na prekjučerašnjem sastanku predstavljene su nam osnovne crte zamisli:

- zamjena krova, jer će se krov sa salonitnim pločama ionako morati mijenjati kroz koju godinu
- zamjena stolarije
- uvođenje automatske štedne rasvjete

Tim koracima prethodi izrada energetskog certifikata (čuli smo cijenu od oko 5-6 tisuća kuna po ulazu) na osnovu kojeg se procjenjuje može li zgrada ostvariti uštedu od 50% potrebnu da bismo osigurali državno sufinanciranje.

Nije se moglo čuti (barem ne kroz prvih 40 minuta) koliko bi takva obnova po prilici koštala, i to po stavkama (krov, stolarija, rasvjeta): ako netko zna, javite.

Molim Vas da doprinesete svojim komentarima i pitanjima, a ja ću otvoriti s nekoliko svojih.

Prvo, u susjedstvu postoje zgrade jako slične našoj, od čega jedna gotovo identična (prema Pitarellu): bilo bi dobro pitati njih što su im rekli, je li 50% uštede realističan cilj, prije nego potrošimo 50 tisuća kuna na to. Ako oni to nisu radili, treba pitati zašto nisu i razmotriti zajedničko financiranje tog ispitivanja kako bi nam bilo povoljnije.

Drugo, nije mi drago da imamo salonitni krov i ima nas još takvih: volio bih da ga se ukloni ili zamijeni. Kao što je netko na sastanku istaknuo, radi se o kancerogenom materijalu za čije uklanjanje u obzir dolazi angažman jedino i isključivo certificiranih tvrtki za zbrinjavanje azbestnog crijepa.

Treće, s obzirom da pričamo o energetskoj efikasnosti, imamo krov površine od oko 12x150m tj. oko 1800 m2 pa trebamo ozbiljno razmotriti i postavljanje solarnih ploča na krov za koje osim državnog sufinanciranja u sklopu energetske obnove možemo možda dobiti i poticajne cijene otkupa struje. Prema mojim okvirnim izračunima, takav sustav na cijelom krovu koštao bi oko 2 milijuna kuna i godišnje vraćao oko 100 tisuća kuna struje. Uz državnu subvenciju, takvo ulaganje moglo bi nam se vratiti za 10-ak godina, nakon čega bismo svake godine dobili dodatnih 100 tisuća kuna uštede. Osim toga, cijeli 10. kat bi imao i značajnu uštedu zbog manje potrebe za klima uređajima zbog hlada kojeg kolektori rade.

Četvrto, fasada se uglavnom nije spominjala, ali ako se razmatra i izolacija fasade, volio bih čuti ideje kako da naši ionako jako uski balkoni ne postanu neupotrebljivi zbog dodatnih npr. 10 cm stiropora ispod balkonskih prozora. S tim na umu jako me zanima koliko topline gubimo kroz fasadu, a koliko kroz prozore i krov.


Evo, pozivam vas da se uključite u raspravu i pozovete svoje susjede da se uključe: ovo nas sve svih tiče i donijet ćemo tim bolje odluke što nas se više uključi.
balkoni su socijalistička tvorevina kako nekome ko ima dati više. Ja ga u manjem stanu nemam a veliki ga stanovi imaju dva.Isto tako su pristoriju na katu koja je bila namjenjena za bacanje smeća preko noći dograbili večinom veći stanovi.Stolariju nisam mjenjao a u upitniku sam napiso da ću je mjenjati i ne očekujem da će to biti iz pričuve nego da ču od izvođača dobiti dobar popust na količinu cijele zgrade i na rate
mlinka 2 is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2017., 21:28   #9
Prije svega, hvala vam što ste se uključili u temu: jasno vam je da su u pitanju veliki novci, uštede energenata za grijanje i naravno zdravlje, kad je u pitanju krov.

Idemo odmah riješiti dvojbe oko salonita: ukratko, dokazano uzrokuje rak i ne mora biti oštećen da bi se kancerogene čestice oslobađale - rad vjetra, sunca, snijega itd. mrvi površinu. Detalje možete pročitati u npr. ovom, ali i brojnim drugim člancima. Ono što nama preostaje je odlučiti kad ga ukloniti i kakav krov želimo umjesto ovog.

Zločesto dijete, pitao sam prijateljicu u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku obnovu za komentare pa daje sljedeće odgovore:

Quote:
zločesto dijete kaže: Pogledaj post
Kao prvo, nitko nam bez prethodno izrađenog termografskog snimanja zgrade i izrade energetskog certifikata ne može garantirati da ćemo obnovom ostvariti 50% uštedu energije.
Prijateljica iz Fonda: "netočno. na temelju iskustva može se reći da zgrada koja nema izolaciju može izolacijom pročelja i krova ostvariti daleko više od 50% uštede. termografsko snimanje nije nužno."

Quote:
zločesto dijete kaže: Pogledaj post
Nitko sa sigurnošću ne može tvrditi da bi detaljni energetski certifikat pružio iste vrijednosti i da se te vrijednosti mogu primjeniti i na našu zgradu.
Prijateljica iz Fonda: "naravno da svaka zgrada treba svoj certifikat jer ulazni podaci ovise o konkretnoj zgradi"

Quote:
zločesto dijete kaže: Pogledaj post
Kao drugo, okvirna vrijednost cjelokupnog projekta bi mogla (ako se ne varam) biti oko 20 mil. kuna, prije subvencije. No, niti to nije moguće detaljnije procijeniti bez izrade kompletne projektne dokumentacije.
Prijateljica iz Fonda: "procjena investicije nije moguća bez odabira mjera koje će se provoditi za potrebnu uštedu, a 20.mil je puno pretjerano (ako gledamo građevinske mjere koje su bitne za uštedu, ne i fotonaponske ćelije)"

Quote:
zločesto dijete kaže: Pogledaj post
Energetska obnova zgrade mora uključivati sve - izolaciju fasade, zamjenu prozora (ako se isti već nisu mijenjali) i izolaciju krova, ne možemo birati što želimo napraviti od toga.
Prijateljica iz Fonda: "netočno. energetska obnova treba uključivati mjere kojima se ostvaruje tražena ušteda, a nisu sve obvezne (na raspolaganju je izolacija zidova pročelja, krova iznad grijanog prostora, poda iznad negrijanog prostora, zamjena zajedničke stolarije/bravarije na stubištu, zamjena stolarije na stanovima)"

Quote:
zločesto dijete kaže: Pogledaj post
Vezano za postavljanje solarnih ploča na krov - za to je prvo potrebno sanirati krov i ukloniti salonitne ploče. Osim toga, navodno se prilikom energetske obnove krova postavlja ravni krov, tako da bilo kakvo razmišljanje o solarnim pločama nema smisla prije nego što odlučimo hoćemo li raditi energetsku obnovu zgrade ili ne.
Prijateljica iz Fonda: "netočno, takvo što nije uvjetovano"

Evo, samo prenosim što mi je napisala.

Quote:
zločesto dijete kaže: Pogledaj post
Napravili su brzinsko termografsko snimanje i izradu "odokativnog energetskog certifikata" zgrade u Kikićevoj ulici koja je slična našoj, rezultati se nalaze na sljedećem linku:
http://eduenter.hr/wp-content/upload...87eva-1-17.pdf
Bravo, ovo je odličan materijal! Ja bih bio jako iznenađen da se potrošnja te zgrade razlikuje od naše više od 5-10%: isti sistem gradnje, ista starost, iste dimenzije... U svakom slučaju, Institut Hrvoje Požar objavio je ovaj dokument u kojem spominje prosječnu potrošnju od "25-50 kWh/m2a" nakon obnove, što u odnosu na zgradu u Kikićevoj koja (vjerojatno slično našoj) troši "115 kWh/m2a" predstavlja uštedu od 60 do 80%.
alfirevic is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2017., 21:29   #10
Quote:
Marlea kaže: Pogledaj post
Pozdrav svima
Sad ste me totalno uplašili s tim krovom, ali iz ove kože ( trenutno) ne možemo.
Nije za raditi paniku, ali velika je to površina, puno je godina prošlo i treba riješiti.

Quote:
Marlea kaže: Pogledaj post
Sadašnja situacija s postojećim predstavnikom definitivno nije dobra. Mislim, čovjek ima godina, jednostavno se potrošiš, a nas je hrpetima i ne možeš sve nas niti okupiti, a pogotovo starijim stanarima objasniti da ovo nije tuđe briga nego naša, svako ima svoje viđenje, zahtjeve, prohtjeve i kad nas slušaš svi smo stručnjaci jer smo nešto pročitali negdje i čuli nešto.
Upravo tako! Zato sam i pokrenuo ovu raspravu.

Quote:
Marlea kaže: Pogledaj post
Ja eventulano mogu pomoći u dijelu dogovora sastanka s osobom koja je u hrvata jedna od prvih ( ako ne i prva) pokrenula pitanje energestke obnove.
Dobro je imati takvog "jokera-nazovi": slobodno joj proslijedi neko pitanje ako ovdje ne budemo mogli doći do jasnog odgovora.
alfirevic is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2017., 21:48   #11
Žena je stvarno vrhunski stručnjak, no mislim da bi bilo puno bolje s njoj sjesti i vidjeti što i kako ona miisli da bi trebalo, koji su koraci, koji su joj prijedlozi jer iza sebe ima rad i znanje koje nije zanemarivo.

Ja u ovom stvarno nisam "doma" ( ja sam jedna od onih gugl znalaca ), moj suprug se u to nešto razumije pa će se i on pojaviti u nekom trenutku pod mojim nick-om ALI opet kažem možda kada ćemo znati okrvire što želimo, sjesti s gospođom i vidjeti što se i kako može učiniti.
Marlea is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.03.2017., 00:18   #12
Quote:
Četiri kaže: Pogledaj post
te zatim napraviti projekt (koji se također plaća i nije jeftin). Tek kada sve to imamo možemo se prijaviti na natječaj (sljedeće godine).
Točno, ali iskustvo izgleda pokazuje da su potrebne uštede tipično više nego dosežne.

Quote:
Četiri kaže: Pogledaj post
Te nam ni tada nitko ne garantira da će nam država odobrit sufinanciranje.
Bilo bi zanimljivo čuti iz nekog službenog izvora što se dogodi ako školski provedemo sve potrebne analize, analize pokažu npr. 60% uštede, a onda u provedbi ispadne 45% - odobrava li država onda ipak ta sredstva ili ne, tj. na koga spada teret rizika pogrešne procjene.

Quote:
Četiri kaže: Pogledaj post
Također, nisam siguran da i dalje postoji subvencija za solarne ploče, o tome nije bilo govora već godinama.
Moguće da ne postoje: ako netko može ukazati na jasan službeni dokument iz kojeg je to jasno, onda ostaje pitanje želimo li solarne ploče na krovu bez subvencija i ako ne danas, kad bismo mogli htjeti obzirom na višegodišnji trend pada njihovih cijena od oko 15% godišnje. Dobro bi bilo ne napraviti nešto na krovu što isključuje mogućnost budućeg postavljanja panela.

Quote:
Četiri kaže: Pogledaj post
Krov od salonita koji je otrovan je obavezno mjenjati što prije.
Točno tako.

Quote:
Četiri kaže: Pogledaj post
Ne znam kako je u ostalim ulazima, ali u ulazu broj 5 svakog drugog tjedna na jedan dan nemamo uopće rasvjete
Na broju 1 nema tih problema, ali me srce boli svaki put kad se upali 25 svjetala u cijelom stubištu da bi jedna osoba vidjela od vrata stana do lifta itd. Treba nam automatska štedna rasvjeta po katovima i nema razloga da je ne bismo imali.

Quote:
Četiri kaže: Pogledaj post
Za kraj, moramo uzet u obzir to da će naši novci možda propasti ako se odlučimo za energetski certifikat i projekt, a sufinanciranje države nam se ne odobri, a mi se ne odlučimo za zamjenu stolarije i izolaciju fasade.
Točno. Kad bismo bili spremni na postavljanje termo-fasade (vidi niže), meni bi se taj rizik činio isplativim. Prva studija je nekoliko tisuća po ulazu: to nije tako strašno.

Quote:
Četiri kaže: Pogledaj post
Također, morate imati na umu da su naši zidovi užasni i da bi bilo potrebno dodati minimalno 15-ak centimetara stiropora, odnosno balkoni bi nam bili manji za 15-20%.
To je meni jako loše: odlazi mi hrpa prostora na balkone koji su preuski kao prostor za boravak, jedva dovoljni kao prostor za držati par stvari i izaći "na zrak", ali ako bi se suzili još 12-15 cm (koliko mi kaže prijateljica iz Fonda za zaštitu okoliša da je tipično), ti bi balkoni bili maltene neupotrebljivi. Ja bih to jedino radio kad bi postojala mogućnosti da se postojeće betonske ograde balkona uklone i balkoni izvuku dodatnih 30 ili više cm prema vani te se stave lakše, prozračnije ograde koje kradu manje svjetla.

Quote:
Četiri kaže: Pogledaj post
EDIT: Još želim nadodati da sve brojke navodne uštede su samo nagađanja i kolika će ušteda zapravo biti ne možemo znati sve dok se sami ne uvjerimo u nju.
Ušteda koja bi pisala u energetskom certifikatu je neka približna moguća možda, neka iz "knjige", često kriva.
Ako bude pisalo da je ušteda npr. 65%, jako bi me iznenadilo da izmjerimo manje od 50%, ali sigurno ima zgrada koje su to radile prije nas: zna li tko podatke za neku konkretnu drugu zgradu?
alfirevic is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.03.2017., 01:10   #13
Usput, s obzirom da ova tema na forumu nije baš bezazlena, preporučam da u naprednim postavkama svi uključe neki oblik obavijesti o novim porukama e-mailom (jednom dnevno, jednom tjedno, kako god, samo da nekad stigne).
alfirevic is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.03.2017., 01:15   #14
Quote:
Marlea kaže: Pogledaj post
Žena je stvarno vrhunski stručnjak, no mislim da bi bilo puno bolje s njoj sjesti i vidjeti što i kako ona miisli da bi trebalo, koji su koraci, koji su joj prijedlozi jer iza sebe ima rad i znanje koje nije zanemarivo.
Ako organiziraš razgovor s njom na ovu temu, nema nas puno: možemo bez problema sjesti negdje na obližnju terasu i popričati.

Dodatno, što nas bude više ovdje, to će više vrijediti ovo o čemu ovdje pričamo: ako možete uputiti svoje susjede i prijatelje u zgradi da se uključe, tim bolje. Ako dođemo do par desetaka ljudi, mislim da bi to moglo biti dovoljno da se dalje zakotrlja samo i da se ovo možda pretvori u praktično mjesto za rješavanje i drugih problema koje imamo u zgradi.
alfirevic is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.03.2017., 21:19   #15
Iskreno, nisam se nadala nekom većem odazivu ovdje.
Oko mene sve stariji stanari koji ne znaju što je internet, a pogotovo što je forum.hr.
Stanari koji i koriste internet većinom su na face-u ( možda da se tamo otvori neka zatvorena grupa?)

No zanimljiva je ta nezainteresiranost stanara za rješavanje pitanja koje se tiče svih nas, i princip ako nije po mome nije nikako.

Koliko mi je suprug rekao, jedan od prijedloga na sastanku bio je da se po ulazu dogovori tipa predstavnik ulaza koji će organizirati sastanke svog ulaza i u konačnici predstavnici svih ulaza s predstavnikom cijele zgrade organizirati daljnje radnje.

Nekako mislim da bi takav način bio ( možda ) efikasniji jer su "grupe" manje. E sad druga je stvar kako to sprovesti u djelo.

Stariji stanari su jednostavno stari i ne žele ništa što će u konačnici povečati mjesečne troškove ( sjetite se samo drame kad su se mijenjali liftovi, ista draga će biti i oko krova), a bez povećavanja pričuve ništa se neće moći učiniti, a to većini ljudi nije jasno.

Ljudi koji rade, rade full time, poslije trče po aktivnostima s djecom i u stanu su samo u prolazu.

A nas je puno i čim nas je puno to je teže.

Što se tiče razgovora s gospođom, nije problem dogovoriti. Ako želiš pošalji mi svoj broj moba pa ću ju zamoliti da ti se javi radi dogovora ( da li u kafiću, kod nje u uredu, to ćete se dogovoriti). Ja sam totalno neuka po svim ovim pitanjiima, tako da eventualno može doći moj suprug ( ako ne bude na putu).
Marlea is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.03.2017., 00:24   #16
Quote:
Marlea kaže: Pogledaj post
Iskreno, nisam se nadala nekom većem odazivu ovdje.
Oko mene sve stariji stanari koji ne znaju što je internet, a pogotovo što je forum.hr.
Stanari koji i koriste internet većinom su na face-u ( možda da se tamo otvori neka zatvorena grupa?)

No zanimljiva je ta nezainteresiranost stanara za rješavanje pitanja koje se tiče svih nas, i princip ako nije po mome nije nikako.
Ako čovjek postavi očekivanja dovoljno nisko, ne može se razočarati. Nisam ni ja očekivao navalu, ali moram priznati da sam se nadao da će se pojaviti po par ljudi iz svakog ulaza. To se (još!) nije dogodilo, ali se meni čini da smo mi ovdje u nekoliko poruka razmijenili više suvislih informacija nego što se dogodilo u prvih 45 minuta sastanka stanara prošli tjedan, što smatram uspjehom i nadam se da ćemo na tome moći graditi.

Quote:
Marlea kaže: Pogledaj post
Koliko mi je suprug rekao, jedan od prijedloga na sastanku bio je da se po ulazu dogovori tipa predstavnik ulaza koji će organizirati sastanke svog ulaza i u konačnici predstavnici svih ulaza s predstavnikom cijele zgrade organizirati daljnje radnje.
Takva organizacijska inovacija možda može polučiti bolje rezultate od tehničke inovacije kakvu sam ja pokušao (zanimljivo je da se nije javio nitko tko već nije imao račun na forumu...): slažem se s tobom, nemam ništa protiv da to pokušamo jer ovo kako se sad donose odluke je potpuno van kontrole. Kako da to zakotrljamo?

Quote:
Marlea kaže: Pogledaj post
Stariji stanari su jednostavno stari i ne žele ništa što će u konačnici povečati mjesečne troškove ( sjetite se samo drame kad su se mijenjali liftovi, ista draga će biti i oko krova), a bez povećavanja pričuve ništa se neće moći učiniti, a to većini ljudi nije jasno.
To je točno. Nije čak ni stvar neke sebičnosti: jednostavno nemaju primanja dovoljna da podnesu dodatne troškove. S druge strane, zgrada se naočigled pomlađuje tako da je pitanje kako bi prošlo neko glasovanje o novim troškovima. Konačno, neke stvari ni ne traže podršku većine stanara: primjerice, neka je 50 stanara zainteresirano za solarne panele na krovu, oni daju novce i oni ubiru prihode. Ostalima ni u džep, ni iz džepa. Možda ne s današnjim cijenama panela, ali za 3-4 godine, vrlo moguće.

Quote:
Marlea kaže: Pogledaj post
Što se tiče razgovora s gospođom, nije problem dogovoriti. Ako želiš pošalji mi svoj broj moba pa ću ju zamoliti da ti se javi radi dogovora ( da li u kafiću, kod nje u uredu, to ćete se dogovoriti). Ja sam totalno neuka po svim ovim pitanjiima, tako da eventualno može doći moj suprug ( ako ne bude na putu).
Ja bih takve stručnjake kontaktirao ako mi ovdje ne možemo doći do odgovora. Po meni su još otvorena pitanja:
  • želimo li obnovu fasade, ako to znači praktički gubitak balkona?
  • možemo li bez fasade ostvariti 50% uštede?
  • što možemo s krovom: ostaviti ravni, zamijeniti drugim kosim, što to znači za trajnost, cijenu i eventualno postavljanje solarnih ploča?
  • ostaje li nam državna subvencija ako predviđanja uštede budu iznad 50%, a ostvarena ušteda manja?

Ono što znamo jest:
  • ove godine se po svoj prilici ne možemo ni prijaviti za subvenciju, obzirom na to da to da je rok za prijave bio 31.1.2017. i da će na tom roku, izgleda, biti potrošena sva namijenjena sredstva
  • salonit je kancerogen i treba ga gledati ukloniti čim prije
  • uštede na renoviranim zgradama su 2-5x smanjena potrošnja energije

Ako tko zna odgovoriti na koje od popisanih pitanja, samo naprijed.

I da, ako imate kojeg susjeda kojeg biste mogli nagovoriti da se pojavi na forumu i ostavi koji komentar, to bi bilo super. Kažem, da nas se skupi 20, doći ćemo do boljih ideja i rješenja nego 100 sastanaka stanara!
alfirevic is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.03.2017., 05:31   #17
LIJEP POZDRAV SUSJEDI !
Evo da se priključim ovoj raspravi i da iznesem neka svoja zapažanja razmišljanja i prijedloge.
Kao prvo želim naglasiti da sam stanar ovog našeg „kineskog zida“ od useljenja te tako manje-više poznate su mi mnoge stvari.
Procjenu koštanja pripremnih radnji za odluku o nastavku moguće sanacije treba načiniti na manjem uzorku.
Naša zgrada je izgrađena kao tri zasebne jedinice ili stručno dilatacije pa bi tako trebalo izraditi procjenu isplativosti na temelju jedne dilatacije, ili možda još manje npr. par ukaza.
Temeljem toga nije teško izračunati približni iznos za cijelu zdradu. Tako bi smanjili trošak ako nekim slučajem ne bi mogli ispuniti uvjete, za subvencije u sto sumnjam. Čak sam mišljenja da se to treba platiti iz pričuve bez da se opterećuje stanare ako ne dođe do realizacije. Iznos ne bi trebao biti velik i mogla bi to zgrada podnjeti. Ako bi došlo do realizacije taj trošak bi se onda priključio konačnoj cifri.
Procjenu isplativosti ne treba raditi na temelju nekakvih iskustvenih predpostavki jer za našu zgradu postoji projektna dokumentacija iz koje je vidljivo mnogo podataka koji trebaju biti temelj za poboljšanje energetske učinkovitodti i obavezno da ju vrši ovlaštena stručna osoba, ovisno o cijeni možda i projektna kuća. Možda bi bolji izbor bila projektna kuća jer je tu uključeno više stručnih osoba jer kod ovakvih zahvata treba voditi računa da se ne naruši statika zgrade. Mnogi stanari izvodeći preinake u svojoj režiji ugrozili su mnogo toga, a bespravno.. Jako me zabrinjava pretvaranje balkona u stambeni prostor i zazidavanje dijela balkona prema susjednom stanu. Pitate se ZAŠTO, e pa zato sto je rješenje pregrade žičanim staklom smišljeno da se osigura kakav takav požarni put bijega od nedaj bože kakve vatrene stihije, bolje rečeno požara. I još jedan požarni put u ovoj zgradi je zapriječen a to je onaj preko krova. Doduše ovo ne mogu sto posto tvrditi jer nisam bila u potkrovlju ali mi se čini da nije moguć ili je jako mali prijelaz sa dilatacije na dilataciju. Ovakav krov je napravljen prvi kao pilot projekt sanacije prokišnjavanja. Bolje rješenje ima boračka i Kikićeva gdje je pokrov urađen od valovitog aluminijskog lima. Kod nas nije moglo gore čak ni strehe nisu opšivene pa sam čula da je gore groblje i leglo golubova , ali eto bili smo prvi. Od cijene sanacije ovisi izbor vrste krova, ravni ili kosi, a kakav god bio nema zapreku za samo postavljanje solarnih panela. Rješenja su jednostavna i jeftina.
Još je jedan razlog kojem je bliže solucija da se zadatak povjeri projektnoj kući je taj da je Iz projektne dokumetacije vidljivo kakvo je stanje po predmetu građevinske fizike i za koje dijelove je potrebno raditi doradu fasade. Sigurna sam da će se doći do zaključka da ne treba obnavljati cijelu fasadu
Promatrajući termografski snimak Kikićeve i laiku je vidljivo da je najveći gubitak toplinske energije kroz prozore i lošu bravariju najvećim dijelom jer obje zgrade imaju frontalni položaj prema sjeveru. U Kikićevoj su zadržali tri prolaza kroz zgradu u suterenu. Kod nas su gotovo zatvoreni. Zato mislim da je kod nas situacija još gora jer ovo što je ostalo ne može se smatrati prolazom, nego nekim honikom ili tunelom. Ti prolazi imali su svoju važnu svrhu. Prilikom projektiranja zgrada sa ovakim polžajem vrlo važno je bilo voditi računa o ruži vjetrova. Prolazi su služili za smanjenje udara sjevernih vjetrova na sjevernu fasadu s tim pravilno strujanje zraka. Dok su postojali ti otvori ili prolazi sjeverna fasada nije kisnula, znam po svojim balkonima koji u pravilu nisu kisnuli. Kada su prolazi pola zatvoreni počeli su kisnuti do vrata i prozora na balkonu, a kasnije još gore jer su sad zatvoreni tri četvrtine. Na malim stanovima prozori su istrunuli pogotovo sa sjevera a na većim rašušili. Kroz stan žvidi a od udara bure zgrada vibrira jer nema prolaza i zgrada je brana normalnom strujanju. Prolazi su imali svoju svrhu. Zato su mnogi zatvorili sjeverne balkone. No udari vjetrova su prejaki pa ispušu kroz lošu stolariju vjerujem i više od pola topilne.
Eto od mene toliko. Ako će ovo moje piskaranje imalo pomoći jer nisam napisala ništa što vam svima nije poznato. Ako osjetim potrebu da što još dodam javit ću se. LP
eVioletta is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.03.2017., 06:28   #18
E da, evo me natrag brže nego sam mislila.

Usporedba nas i neboderčića preko puta Račkog je bez veze. To je bila konzerva i njima nije bilo dileme da li ispunjavaju uvjete za subvencije, kao ni ove male zgrade preko puta boračke.

Ovdje u objavama pročitala sam tvrdnju da su citiram "balkoni su socijalistička tvorevina kako nekome ko ima dati više". Postavljam pitanje, da li se sad zgrade grade bez balkona? Tu soc. tvorbu otkupljujem jednako kao i stan. Majko mila... svašta.

Da li tko od vas zna do kud je došlo etažiranje ?

Hvala, LP
eVioletta is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.03.2017., 01:24   #19
eVioletta, prvo, dobrodošla u društvo, a drugo, hvala na osobito vrijednom doprinosu!

Quote:
eVioletta kaže: Pogledaj post
Naša zgrada je izgrađena kao tri zasebne jedinice ili stručno dilatacije pa bi tako trebalo izraditi procjenu isplativosti na temelju jedne dilatacije, ili možda još manje npr. par ukaza.
Meni to zvuči sasvim razumno. Čini mi se da najviše dobijemo ako napravimo analizu za jedna rubni ulaz (br. 1 ili 15) i jedan središnji.

Usput, hoćemo li u takvoj analizi saznati išta o krovu?

Quote:
eVioletta kaže: Pogledaj post
Čak sam mišljenja da se to treba platiti iz pričuve bez da se opterećuje stanare ako ne dođe do realizacije.
Nije mi ni palo na pamet nikako drugačije.

Quote:
eVioletta kaže: Pogledaj post
za našu zgradu postoji projektna dokumentacija iz koje je vidljivo mnogo podataka koji trebaju biti temelj za poboljšanje energetske učinkovitosti i obavezno da ju vrši ovlaštena stručna osoba, ovisno o cijeni možda i projektna kuća. Možda bi bolji izbor bila projektna kuća jer je tu uključeno više stručnih osoba jer kod ovakvih zahvata treba voditi računa da se ne naruši statika zgrade. Mnogi stanari izvodeći preinake u svojoj režiji ugrozili su mnogo toga
U načelu nemam ništa protiv da za projektnu dokumentaciju angažiramo tim projektanata, ako i košta 20-30% više: "mjeri dvaput, reži jednom", je li... Ali kakvim to zahvatima energetske obnove bi se narušila statika zgrade?

Quote:
eVioletta kaže: Pogledaj post
Jako me zabrinjava pretvaranje balkona u stambeni prostor i zazidavanje dijela balkona prema susjednom stanu [...] zato sto je rješenje pregrade žičanim staklom smišljeno da se osigura kakav takav požarni put [...] još jedan požarni put u ovoj zgradi je zapriječen a to je onaj preko krova. Doduše ovo ne mogu sto posto tvrditi jer nisam bila u potkrovlju ali mi se čini da nije moguć ili je jako mali prijelaz sa dilatacije na dilataciju.
Ja bih iskreno radije uvukao zid dnevnog boravka unutra 40 cm pa imao kutak na balkonu gdje mogu staviti stolić i dvije stolice i sjediti ljeti, nego kao "dobiti" dodatnih par kvadrata u dnevnom boravku gubitkom balkona: meni puno znači imati kakav-takav balkon.
Je li ikako moguće postojeće balkone izvući cca 40cm više na van, nekim lakim konstrukcijama...tako da kad se ugura 15 cm izolacije ipak ostane balkon dubok 115 cm?

Što se tiče požarnog puta, dio stanova ni nema te veze preko balkona jer ni nema balkone. jesmo li koliko-toliko u redu ako se prilikom uređivanja krova osigura put preko krova? Onda ostaje samo problem ako se prilikom požara ne može doći do vrata stana...

Quote:
eVioletta kaže: Pogledaj post
Od cijene sanacije ovisi izbor vrste krova, ravni ili kosi, a kakav god bio nema zapreku za samo postavljanje solarnih panela. Rješenja su jednostavna i jeftina.
Ako su jednostavna i jefina, koje je najbolje?

Quote:
eVioletta kaže: Pogledaj post
Promatrajući termografski snimak Kikićeve i laiku je vidljivo da je najveći gubitak toplinske energije kroz prozore i lošu bravariju najvećim dijelom jer obje zgrade imaju frontalni položaj prema sjeveru.
Meni laiku izgleda kao da je četvrtina onih prozora otvorena na kip pa je tamo sve toplo. Nisu otvoreni nego ne zatvaraju dobro?

Quote:
eVioletta kaže: Pogledaj post
U Kikićevoj su zadržali tri prolaza kroz zgradu u suterenu. Kod nas su gotovo zatvoreni. [...] No udari vjetrova su prejaki pa ispušu kroz lošu stolariju vjerujem i više od pola topilne.
Kako to provjeriti? I ako je tako, može li se što poduzeti po tom pitanju? Jesu li ti prolazi zatvoreni s kakvim dozvolama, može li se tražiti vraćanje u prvobitno stanje? Mislim, ako cijela zgrada npr. treba trošiti 10% više na grijanje radi ta dva improvizirana prostora dolje, onda ih treba izbaciti.

Quote:
eVioletta kaže: Pogledaj post
Da li tko od vas zna do kud je došlo etažiranje ?
Nemam pojma.

Quote:
eVioletta kaže: Pogledaj post
Eto od mene toliko. Ako će ovo moje piskaranje imalo pomoći jer nisam napisala ništa što vam svima nije poznato. Ako osjetim potrebu da što još dodam javit ću se.

Tu je bila gomila informacija za koje ja nisam znao: hvala! Ostavio sam nekoliko pitanja pa ako imaš neke od odgovora, samo naprijed.
alfirevic is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.03.2017., 18:56   #20
Energetska obnova

Pozdrav i pohvale svima koji ste se uključili u raspravu, a posebno susjedu Alfireviću na ovoj inicijativi.
Uskoro ćemo prema anketnim upitnicima saznati jesu li vlasnici stanova za energetku obnovu ili ne, što je preduvjet za daljnje aktivnosti. Do tada možemo razmjenjivati saznanja i informacije vezano za to.
Sve informacije vezano za energetsku obnovu moguće je preuzeti na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja (MGIPU) http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=42972
Tamo je navedena potrebna dokumentacije (oko 20 dokumenata) koju je trebalo priložiti, kod zadnjeg poziva, koji je zatvoren 31.01.2017.. Navedeno je što energetska obnova obuhvata, udio u postotku i maksimalni iznos sufinanciranja, obveze kod prikupljanja ponuda bez obzira što nismo obveznici javne nabave itd.
Nije sigurno da će uvjeti i kod sljedećeg poziva biti isti, ali sigurno nećemo pogriješiti ako se držimo ovih, međutim ono bez čega ne možemo predati prijavu su Certifikat o energetskom pregledu i Glavni projekt.

1. Energetski pregled i izrada certifikata
Mora biti povjerena ovlaštenoj pravnoj osobi, popis je dostupan na MGIPU. Prema pravilniku naša zgrada bi spadala pod "energetski pregledi zgrada sa složenim tehničkim sustavom u dijelu koji se odnosi na građevinski dio zgrade, elektrotehnički i strojarski dio tehničkog sustava te sustave automatskog reguliranja i upravljanja" - ovlaštenje CAGES, ali čekam potvrdu kolege koji radi u Fondu. Treba prikupiti najmanje 3 ponude.
GSKG ima obrasce kojima ih možemo ovlastiti da provedu postupak certificiranja zgrade ili da mi navedemo najmanje tri tvrtke koje su za to ovlaštene. Ukoliko bi to bilo u formi javnog poziva po meni bi bilo OK da GSKG provede proceduru, ali ukoliko bi se upućivalo na adrese određenih tvrtki, to bismo trebali sami odrediti i proslijediti u GSKG na provedbu.
Prema preporučenom cjeniku Hrvatske udruge energetskih certifikatora HUEC, za našu zgradu (složena) od preko 20.000 građevinske bruto površine grijanog dijela zgrade, to bi iznosilo 75.000 kuna uz odstupanje +- 25% cijene, ovisno o složenosti zgrade. To je dakle preporučena cijena, ali ukoliko provedemo postupak u formi javnog poziva mislim da bi ta cijena mogla biti znatno niža.

2. Glavni projekt energetske obnove:
Za izradu glavnog projekta energetske obnove trebalo bi napraviti Projektni zadatak za izradu glavnog projekta energetske obnove, pa putem javnog poziva prikupiti ponude i odabrati najpovoljnijeg ponuđača. Bilo bi dobro u projektnom zadatku tražiti da Glavni projekt ujedno bude Izvedbeni projekt. Certifikat bi bio podloga za izradu Projektnog zadatka.
Kroz projekt bi se definirala izvedba fasade, zamjena stolarije i rasvjeta zajedničkih prostorija. Za razmisliti je i postavljanje solarnih kolektora u kombinaciji s rekonstrukcijom toplinske stanice (dogovor s HEP Toplinarstvom) ili fotonaponskih panela.
Ako sam dobro razumio g. Knezovića, tvrtka koja je projektirala obnovu nebodera u Vincenta od Kastva dala nam je ponudu na oko 65.000 kuna. Dakle to nam je reper.

3. Izvedba energetske obnove:
Uz dobar Glavni/Izvedbeni projekt izvedba bi bila puno jednostavnija. Naravno uz izvođača s referencama i kvalitetan stručni nadzor. Postupak oglašavanja i odabira slično kao pod 1. i 2. Do tada ima još dosta vremen, pa se treba koncentrirati na prva dva koraka.
Ako sam dobro razumio g. Knezovića, procjena vrijednosti radova na energetskoj obnovi bi iznosili oko 20 mil. kuna, ali ne znam što je u toj cijeni, pa ću provjeriti. Ako znamo da je ukupno 21.433,94 m2 grijanoga prostora, to znači da bi nas obnova koštala nešto manje od 940 kuna/m2. Uz sufinaciranje od 60%, to bi bilo oko 380 kuna/m2 za svakoga.

Sljedeći poziv MGIPU-a će biti krajem godine ili početkom iduće, dakle imamo dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu, naravno ako se u anketi odlučimo za energetsku obnovu.
ratesic is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 23:31.