Zašto je propala hrvatska poljoprivreda?

[Srebrni-medvjed]

Dajte mi obajsnite ovo: stočari, voćari, ratari kažu kako su otkupne cijene hrane toliko niska da im se ne isplati poslovati
Pa kako se onda drugima isplati?
Što je kod drugih drugačije da oni mogu poslovati s tom cijenom?

Na zapadu berač jabuka dobije 10 eura po satu, dakle radna snaga je daleko skuplja, naši porezi nisu ništa mnogo veći nego na zapadu, pa oni svejedno konkuriraju i bolje stoje na tržištu nego mi.

U čemu je štos?

[Biljka]

Ako pod drugima misliš na strane proizvođače odgovor je jednostavan, imaju bolje uređenu poljoprivredu.

Ulaganje u farmu ili nasad je veliko, većina domaćih poljoprivrednika nema novca za ulaganje. Mislim da čak ne postoji banka koja bi ulagala u poljoprivredu pa je situacija još gora.
Vani je uobičajeno da su voćnjaci ili drugi nasadi veličine 10 ha, kod nas su nasadi znatno manji. Veća poroizvodna površina uz dobre agromjere znače veći prinos.
Vani postoje burze poljoprivrednih proizvoda gdje proizvođač proda sve što proizvede u nekoliko sati uz brzu isplatu. Kod nas proizvođači imaju mogućnost prodaje na tržnici ili robu ponuditi nekom trgovačkom lancu.

Jeb'ga...kad se politika maćehinski odnosila prema poljoprivredi.

[stil21]

Biljka112 kaže:

Jeb'ga...kad se politika maćehinski odnosila prema poljoprivredi.

Politika daje milijarde godišnje za poljoprivredu. Što bi onda trebali reći oni iz djelatnosti koje ne dobivaju nikakve subvencije?

[Detektor]

Porezi nam nisu veći nego na zapadu? Jesu,jesu,hrana je vani jeftinija zato kad imaju manje namete ali to nije pravi razlog našeg neuspjeha. Naš neuspjeh je u tome što potomci seljaka koji su došli za vrijeme industrijalizacije u gradove ne žive više sa po 7 ljudi u kući,nemaju namjeru siromašiti sebe kroz visok natalitet da dobe šljakere na polju,ne postoje zabrane na uvoz kao što je nekad postojao,je da je domaća hrana skuplja jer se Hrvat jako zna cijeniti a sve jeftino bi kupio ali zato masa ljudi nije kupovala već je imala doma. Zabrinut si za propast poljoprivrede? Uzmi kramp i lopatu u ruke i posadi si svoje i domaće,isplatilo bi ti se jer ne bi trebao kupovati samo tko će raditi više od 8 sati na dan? E,to je problem. Nisu mi uopće jasni ljudi koji govore o propasti poljoprivrede a nisu nikada obrađivali zemlju,svi smo pametni i znamo što treba ali zasukati rukave će netko drugi,seljaci izvana. Naši ljudi imaju love za novi iphone,aute,stambene kredite ali ne žele platiti domaću hranu. Danas ljudi ne žele raditi 8 sati za 3500 Kn a nekad bi radili i po 12-14 sati za to da bi dobili vodu iz pumpe i hranu što je manje od spomenutog iznosa. Vani ljudi imaju 50% unčikovitije državne službe,naše državne službe služe za muzanje love, znam primjer gdje ljudi rade u istoj djelatnosti u usporedbi sa drugim državama i avionska karta za njih je ko nama putovanje autom a na istom zanimanju. Naš poljoprivrednik dobi poticaj i uz sve te novce koje dobe im šikara raste zato jer stave sebi u džep.

[Zek0slav]

Sve kreće i završava na poticajima.
Nepravedno se dodjeljuju, kasne isplate, velike su muljaže. Stanje se ne može riješiti jer tko se baci u koštac s time gubi vrijeme i izbore.

Ostali problemi su posljedica svega toga. Male površine koje daju maleni prinos koje se obrađuju sa skupom tehnikom i za koje imaš mali izbor otkupa.

[Srebrni-medvjed]

Biljka112 kaže:

Ako pod drugima misliš na strane proizvođače odgovor je jednostavan, imaju bolje uređenu poljoprivredu.

Ulaganje u farmu ili nasad je veliko, većina domaćih poljoprivrednika nema novca za ulaganje. Mislim da čak ne postoji banka koja bi ulagala u poljoprivredu pa je situacija još gora.
Vani je uobičajeno da su voćnjaci ili drugi nasadi veličine 10 ha, kod nas su nasadi znatno manji. Veća poroizvodna površina uz dobre agromjere znače veći prinos.
Vani postoje burze poljoprivrednih proizvoda gdje proizvođač proda sve što proizvede u nekoliko sati uz brzu isplatu. Kod nas proizvođači imaju mogućnost prodaje na tržnici ili robu ponuditi nekom trgovačkom lancu.

Jeb'ga...kad se politika maćehinski odnosila prema poljoprivredi.

Da, ali ti stranci i na hrvatskom tržištu bolje konkuriraju, gdje imaju iste tržišne uvjete kao naši seljaci, pa svejedno naši supermarketi kupuju njihovu, a ne našu hranu.

Detektor kaže:

Porezi nam nisu veći nego na zapadu? Jesu,jesu,hrana je vani jeftinija zato kad imaju manje namete ali to nije pravi razlog našeg neuspjeha. Naš neuspjeh je u tome što potomci seljaka koji su došli za vrijeme industrijalizacije u gradove ne žive više sa po 7 ljudi u kući,nemaju namjeru siromašiti sebe kroz visok natalitet da dobe šljakere na polju,ne postoje zabrane na uvoz kao što je nekad postojao,je da je domaća hrana skuplja jer se Hrvat jako zna cijeniti a sve jeftino bi kupio ali zato masa ljudi nije kupovala već je imala doma. Zabrinut si za propast poljoprivrede? Uzmi kramp i lopatu u ruke i posadi si svoje i domaće,isplatilo bi ti se jer ne bi trebao kupovati samo tko će raditi više od 8 sati na dan? E,to je problem. Nisu mi uopće jasni ljudi koji govore o propasti poljoprivrede a nisu nikada obrađivali zemlju,svi smo pametni i znamo što treba ali zasukati rukave će netko drugi,seljaci izvana. Naši ljudi imaju love za novi iphone,aute,stambene kredite ali ne žele platiti domaću hranu. Danas ljudi ne žele raditi 8 sati za 3500 Kn a nekad bi radili i po 12-14 sati za to da bi dobili vodu iz pumpe i hranu što je manje od spomenutog iznosa. Vani ljudi imaju 50% unčikovitije državne službe,naše državne službe služe za muzanje love, znam primjer gdje ljudi rade u istoj djelatnosti u usporedbi sa drugim državama i avionska karta za njih je ko nama putovanje autom a na istom zanimanju. Naš poljoprivrednik dobi poticaj i uz sve te novce koje dobe im šikara raste zato jer stave sebi u džep.

Znači loše stojimo jer smo lijeni raditi.

Kako se toga nisam sjetio

[Detektor]

Srebrni-medvjed kaže:

Znači loše stojimo jer smo lijeni raditi.

Kako se toga nisam sjetio

Jesi kad orao i kopao? Ako nisi,filozofiraj i dalje o propasti poljoprivrede dok gledaš travu od pet metara kako je izrasla na zemlji pokojnog djeda. Još tu ubaciš strah od stranaca koji mogu jeftino kupiti neobrađenu zemlju a ta tema postoji na forumu i možeš biti ministar poljoprivrede pa spasiš stvar poticajima da te časte bečari tim novcima kad čuješ tambure,tamburice glas.

[shtefy]

Neću reći za sve, ali... U mom kraju su izuzetno aktivni cvjećari. I sami priznaju da zarađuju odlično, a većina robe se prodaje po placevima ili na crno i nitko živ ne prijavljuje stvarne prihode, većina ih prijavljuje kikiriki i još koristi socijalne beneficije kao npr. besplatno dopunsko i sl.

No unazad cca mjesec-mjesec i pol je u kokošinjac uketila lisica i nekolicina je pozvana u poreznu upravu objasniti kako se npr. od tisućarke kuna po članu kućanstva može kupiti auto niže srednje klase u kešu. Sad čekamo da se pročuje razvoj događaja.

[Biljka]

Srebrni-medvjed kaže:

Da, ali ti stranci i na hrvatskom tržištu bolje konkuriraju, gdje imaju iste tržišne uvjete kao naši seljaci, pa svejedno naši supermarketi kupuju njihovu, a ne našu hranu.

Stranac već ima proizvodnju, redovito je održava i unapređuje. Na istoj površini evropski poljoprivrednik proizvede više od hrvatskog. Uz niža ulaganja. Domaći poljoprivrednik uz veći uz veće ulaganje dobije manje po jedinici površine i mora prodavati skuplje kako bi opstao.
Tržišni uvjeti nisu isti. Vani postoje poljoprivredne burze kod nas ih nema.
Supermarketi uvijek će kupovati najjeftiniju robu.

Znači loše stojimo jer smo lijeni raditi.

Ne. Radili bi ljudi ovdje ali...

Najveći korisnik subvencija u RH bio je bio Agrokor, tako da spominjati subvencije nema smisla.

[Michael Collins]

Proučite primjer Novog Zelanda koji je ukinuo poticaje.

[Srebrni-medvjed]

Biljka112 kaže:

Stranac već ima proizvodnju, redovito je održava i unapređuje. Na istoj površini evropski poljoprivrednik proizvede više od hrvatskog. Uz niža ulaganja. Domaći poljoprivrednik uz veći uz veće ulaganje dobije manje po jedinici površine i mora prodavati skuplje kako bi opstao.
Tržišni uvjeti nisu isti.

Zbog čega proizvede više na istoj površini i zašto manje ulaže?
Što su traktori i džubrivo skuplje kod nas nego vani?

Vani postoje poljoprivredne burze kod nas ih nema.
Supermarketi uvijek će kupovati najjeftiniju robu.

Ali opet će stranac u nas supermarket izvesti robu.

Da na kraju nije u plusu, ne bi izvozio na naše tržište

[Srebrni-medvjed]

Michael Collins kaže:

Proučite primjer Novog Zelanda koji je ukinuo poticaje.

I u europskoj uniji je zabranjeno poticati proizvodnju odnosno poticati po količini proizvedene robe.

Možemo poticati samo po površini zemlje što u principu nisu poticaji

[Biljka]

Srebrni-medvjed kaže:

Zbog čega proizvede više na istoj površini i zašto manje ulaže?
Što su traktori i džubrivo skuplje kod nas nego vani?

Zbog bolje educiranosti i boljih agrotehničkih mjera.

[djemba]

Odlična tema ,bravo medo :-)

Sve ovo nabrojano može imati smisla ako se radi o zapadnim zemljama no ako se ne varam nama su problem i makedonske lubenice i srpski proizvodi..
Nedavno sam bio u BG i na njihovom placu u centru grada je sve osjetno jeftnije nego kod nas.

Kako makedonac može proizvesti jeftnijiu lubenicu nego mi ? O transportu kao dodatnom trošku da ne govorim .

[Biljka]

Makedonac lubenice uzgaja u riječnim dolinama. Kod nas se najviše uzgajaju u Opuzenu zbog fantastičnog položaja i uvjeta. Uzgajanje lubenica u Slavoniji ima smisla samo uz navodnjavanje. Trebalo bi lubenice uzgajati uz Savu.
No ima i drugi problem. Lubenice traže velike količine stajskog gnoja kojeg nema jer nema krava. U tom slučaju moraš gnojiti mineralnim a to baš nije najbolje rješenje uz rijeku.

[Blues Dada]

Mislim da je puno kriva i precjenjena kuna, pa je naša hrana preskupa.

[dk1]

Biljka112 kaže:

Makedonac lubenice uzgaja u riječnim dolinama. Kod nas se najviše uzgajaju u Opuzenu zbog fantastičnog položaja i uvjeta. Uzgajanje lubenica u Slavoniji ima smisla samo uz navodnjavanje. Trebalo bi lubenice uzgajati uz Savu.
No ima i drugi problem. Lubenice traže velike količine stajskog gnoja kojeg nema jer nema krava. U tom slučaju moraš gnojiti mineralnim a to baš nije najbolje rješenje uz rijeku.

googlati malo bugarski vrtovi i bugarije. mnogo toga će biti jasnije


a što se lubenica tiče, u neretvu su ih donijeli komunisti, skoro pod prijetnjom oružja....
a u slavoniji se uspješno uzgajaju tek poslije rata, kada su došli hrvati iz vojvodine

[babarogac]

uvozi se europska pa čak i neeuropska jeftina roba, koja nema prođu na

zapadnom tržištu. To je većinom roba za smeće.

Tako se ruši cijena domaćem proizvodu.



Uvozni lobi je toliko jak, da mu nijedna vlada nije mogla ni htjela stati na kraj.

[#kocar#]

babarogac kaže:

uvozi se europska pa čak i neeuropska jeftina roba, koja nema prođu na

zapadnom tržištu. To je većinom roba za smeće.

Tako se ruši cijena domaćem proizvodu.



Uvozni lobi je toliko jak, da mu nijedna vlada nije mogla ni htjela stati na kraj.

To je , uz nekoliko već nabrojanih uzroka, jedan od najvećih i u kombinaciji sa precijenjenom kunom doveo domaću proizvodnju do nekonkurentnosti.

Otvorili smo tržište a tečaj kune umjetno održavali precijenjenimintervencijama HNB na valutnom tržištu, što je pogodovalo uvoznicima a otežavalo poslovanje domaćim tvrtkama na domaćem tržištu i u izvozu.

Tako da sada imaš na tržištu niz roba upitne kvalitete po nižim cijenam od domaćih u pravilu kvalitetnijih proizvoda, što je uz nisku kupovnu moć usmjerilo kupca u kupovinu jeftinije lošije robe.
U tome se išlo toliko daleko da su proizvođači proizvodili za istočna tržišta robu slabije kvalitete, istih ili nešto nižih cijena nego za zahtjevnijem zapadnom tržištu, na kojem su izbalansirane cijena robe i njezina kvaliteta

[djemba]

dk1 kaže:

googlati malo bugarski vrtovi i bugarije. mnogo toga će biti jasnije


a što se lubenica tiče, u neretvu su ih donijeli komunisti, skoro pod prijetnjom oružja....
a u slavoniji se uspješno uzgajaju tek poslije rata, kada su došli hrvati iz vojvodine

Ok, ali opet to ništa ne govori o kreiranju same cijene npr lubenice.
Uzeo sam njih kao primjer jer ih obožavam a naši se povrtlari žale na niske cijene iz makedonije.
Baš ovi iz opuzena koje navodi biljka .
Dakle makedonac ih proizvede ,dofura na naše tržište i opet mu se više isplati nego našima .
Kako to ?
Stajsko gnojivo ? Pa negdje ga se dijeli badave , a ako netko ima veliku prozivodnju lubenica mogao bi sigurno jeftinije nabaviti stajsko nego mineralno gnojivo zar ne ?
Bilo bi lakse kada bi znali što sve utječe na cijenu naše i makedosnke lubenice il ibilo kojeg drugog proizvoda iz istočne europe.

Što će biti kada srbi krenu povlačiti više sredstava iz EU za poljoprivredu ili makedonci ?