Heidegger: Bitak i vrijeme (svježe čitanje)

[iks ipsilon]

Jednostavko kaže:

Meni se čini da je pojam cjeline nemoguće shvatiti bez pojma smisla. Jer što bi značilo "uklapati se" u nešto, ako to nešto nema smisla?

U biti se nisam izjasnio ima li cjelina svega smisla već da način utvrđivanja toga nije isti kao za njezine "dijelove".

[Jednostavko]

iks ipsilon kaže:

U biti se nisam izjasnio ima li cjelina svega smisla već da način utvrđivanja toga nije isti kao za njezine "dijelove".

Znam. Meni se zapravo svidjela tvoja definicija jer je sažeta i općenita, ali nekako mi se čini da je nedorečena. Malo je nejasno što u tom kontekstu znači uklapanje. Zanimljivo mi je to pitanje. Onako intuitivno rekao bih da cjelina svega ima smisla, samo ne znam kako bih to obrazložio.

[nitko drugi]

iks ipsilon kaže:

Gibanje baš i nije dobra analogija za taj argument. Referentna točka u odnosu na koju se tijelo giba ne mora sama biti u stanju ne-gibanja (mirovanje u nekom apsolutnom smislu) da bi utvrdili da se ono prvo tijelo giba. Dovoljno je da se tijelo i referentna točka gibaju jedno u odnosu na drugo, tj. da postoji neka razlika u njihovim gibanjima. Isto tako, ne-gibanje (mirovanje) se pokazuje u njihovom međusobnom odnosu u kojem se oboje jednako gibaju. Zašto ne bi bilo isto kod promjene uopće? Bitno je da se promjene razlikuju jedna u odnosu na drugu kako bi utvrdili da se uopće događaju promjene. Mislim, pojam nečeg nepromjenjivog može poslužiti za razumijevanje promjene, ali ne vidim baš da je nužan.

Jest nužan, da bi se išta razumjelo. Kod relativnog gibanja imamo stalnu relativnu brzinu, ili neku drugu stalnu veličinu ili neki stalan omjer veličina, i sl. "U svakoj fizikalnoj teoriji postoji jedna postojana veličina; koja je to veličina mora se, međutim, u svakoj teoriji iznova odrediti iz specijalnih struktura ove teorije." Tamo gdje ne bi bilo ničega stalnog tu ne bismo mogli opisati ništa.

Kant je to dovoljno općenito izrekao: Kant i očuvanje energije?

[iks ipsilon]

Na početku se kritički osvrće na tradiciju zanemarivanja pitanja o bitku koja uključuje "tri predrasude":
1) Bitak je najopćenitiji pojam, pri čemu njegova općenitost nadmašuje općenitost roda, zbog čega 2) bitak nije moguće definirati (bitak nije određen kao biće), a ionako je 3) razumljiv po sebi jer bitak je "u svakom odnošenju prema biću".

U stvari, ovo pokazuje teškoće bavljenja bitkom koji je totalno apstraktan i neodređen, koji nije biće (dok su uobičajeno predmet istraživanja bića i njihovi odnosi) i još je k tome "samorazumljiv" i sveprisutan (pa onda valjda i u mišljenju o njemu samom). Čini se kao da se o bitku ništa drugo osim navedenih "predrasuda" niti ne može reći. Posebno je samorazumljivost varljiva i filozofski je problem (tu se poziva na Kanta). Dosta nezgodna kombinacija: s jedne strane nije jasno kako taj pojam uopće zahvatiti i eksplicirati, a s druge strane se čini "samorazumljivim" (iako je u stvari "taman" i "skriven").

[parsifal]

Jučer sam čeprkao po Britancu ispitujući vibre knjige koja želi da je usvojim.
Vladimir Dodig Trokut kaže da nama suđene stvari nalaze put do nas . Tako je on na Hreljiću našao čak 3 origigi Moneta koje je kupio svaki po 10 ak eura.

A mene je susreo Hajdeger na Britancu.
I njegova knjiga Ničeova metafizika -tiskana 1994 kod nas.
Cijena -prava sitnica tj 5 kuna.
Tada sam se sjetio velikog formskog filozofa nekad slavnog a danas zaboravljenog Sigmunda za koga vjerujem da ponekad proviri u ovaj kafić gdje su mu stari prijatelji.
Pitam se da li puca od zavisti kada susretnem tako rijetkog Hajdegera na Britancu

Pošto ne žive svi u Zagrebu da objasnimo za one koji ne znaju. Subotom na britancu a to vam je jedan trg možete naći stare i dobre knjiga za bagatelne cijene.

Ničeova metafizika me nimalo ne zanima !
Dragulj koji je sakriven u knjizi je posljednji intervju sa Hajdegerom na cijelih 30 stranica koji je on dao 1966 u svojoj kolibi u Švarcvaldu časopisu Špigl.

Posebnost tog intervjua je što je on rađen 1966 a tiskan 10 godina kasnije 1976 !!

Pitate se zašto?

Pa caka je u tome što je to bio dogovor i uvjet Hajdegera tj želio je da se taj intervju posmrtno objavi.
I kada je Hajdeger skiknuo taj njegov POLITIČKI I FILOZOFSKI TESTAMENT SE POJAVIO

Čitam ga, i kao filozofska Penelopa mislim na našeg kolegu Sigmunda i pitam se hoće li nam se vratiti

[digiman]

Serengeti kaže:

Jedan zanmljiv argument koji sam čuo, a koji ukazuje na postojanje apsoluta odnosno nekg apsolutnog entiteta kojeg bogom možemo nazvati je ovo:

sve stvari, pojave su promjenjive. To je istina koju spoznajemo. Ali one moraju biti varijabilne, promjenjive u odnosu na nešto. Isto kao što je gibanje promjena položa tijela u odnosu na nešto, neku referentnu točku. Prema tome, tom logikom, nužno je da postoji barem nešto što je nepromjenjivo i stalno. Dakle nužan je apsolut koji će biti ta referentna točka u odnosu na koje se sve mijenja, nastaje i postaje...

Nužan je pojam apsoluta u odnosu na što će se sve stvari mijenjati.

imam argument koji veli drugačije: sve što nepostoji nepostoji na jednak način na koji postoji sve što postoji. znači postoji. apsulut je apsulutno kretanje jer su u njemu sve i svi omjeri onog što postoji i onog što nepostoji.

[servantes]

iks ipsilon kaže:

U stvari, ovo pokazuje teškoće bavljenja bitkom koji je totalno apstraktan i neodređen, koji nije biće (dok su uobičajeno predmet istraživanja bića i njihovi odnosi) i još je k tome "samorazumljiv" i sveprisutan (pa onda valjda i u mišljenju o njemu samom). Čini se kao da se o bitku ništa drugo osim navedenih "predrasuda" niti ne može reći. Posebno je samorazumljivost varljiva i filozofski je problem (tu se poziva na Kanta). Dosta nezgodna kombinacija: s jedne strane nije jasno kako taj pojam uopće zahvatiti i eksplicirati, a s druge strane se čini "samorazumljivim" (iako je u stvari "taman" i "skriven").

A možda bitka ni nema? Još jedna, jezična i kulturološka ljudska konstrukcija da bi se objasnio svijet. Znači bitak kao pridjev, a ne imenica.

[Jednostavko]

servantes kaže:

A možda bitka ni nema? Još jedna, jezična i kulturološka ljudska konstrukcija da bi se objasnio svijet. Znači bitak kao pridjev, a ne imenica.

Ako je pridjev onda bi bilo "bitkasto" (kao ružičasto).

[servantes]

Jednostavko kaže:

Ako je pridjev onda bi bilo "bitkasto" (kao ružičasto).

Kao i riječ "lijep". Da li lijepo postoji?

[Jednostavko]

servantes kaže:

Kao i riječ "lijep". Da li lijepo postoji?

Postoji lijep ako nisi slijep.

[Sigmund]

servantes kaže:

A možda bitka ni nema? Još jedna, jezična i kulturološka ljudska konstrukcija da bi se objasnio svijet. Znači bitak kao pridjev, a ne imenica.

Naravno, postoji bitna razlika između značenja riječi "bitak" kod Heideggera (barem u "Bitku i vremenu") i uobičajenog značenja riječi "bitak". Uobičajeno značenje riječi bitak je sumirano kod Hegela (u "Znanosti logike"), a u najkraćem znači: bitak je bit postojećeg. Kod Heideggera bitak nema to apstraktno značenje, nego ima značenje: način postojanja.

[servantes]

Jednostavko kaže:

Postoji lijep ako nisi slijep.

[servantes]

Sigmund kaže:

Kod Heideggera bitak nema to apstraktno značenje, nego ima značenje: način postojanja.

Mojem razumijevanju Heideggera bitak bi predstavljalo ugrubo riječ "povijesnost". Vjerojatno griješim, ali to bi, po mom mišljenju, bio sukus vremenitosti bitka.

[Sigmund]

servantes kaže:

Mojem razumijevanju Heideggera bitak bi predstavljalo ugrubo riječ "povijesnost". Vjerojatno griješim, ali to bi, po mom mišljenju, bio sukus vremenitosti bitka.

Griješiš, naravno. Brijem da tvoja zabluda vjerojatno proizlazi iz (Heideggerove) tvrdnje da je bitak nužno temporalan. Ali, ovdje su ilustrativne slijedeće Heidijeve rečenice:

"Bitak kao temeljna tema filozofije nije rod nekog bića, pa ipak se tiče svakog bića. Njegovu univerzalnost valja tražiti u većoj visini. Bitak i struktura bitka leže iznad svakog bića i svake moguće bivstvujuće određenosti nekog bića. Bitak jest transcendens uopće."

[servantes]

Sigmund kaže:

Griješiš, naravno. Brijem da tvoja zabluda vjerojatno proizlazi iz (Heideggerove) tvrdnje da je bitak nužno temporalan. Ali, ovdje su ilustrativne slijedeće Heidijeve rečenice:

Vjerojatno griješim. Ali činjenica je da povijesnost kao izraz ne znači samo temporalnost bitka, trajanje bitka, vremenitost bitka, već prvenstveno pozornicu na kojoj se odvijaju događanja ovoga svijeta. .) "Ono" ide prema nečemu, razvija se, ponekad pada...... Nešto što obuhvaća sve. To nešto ne možemo obuhvatiti jer odmah postaje biće. A biće je u svjietu.

[Sigmund]

servantes kaže:

Vjerojatno griješim. Ali činjenica je da povijesnost kao izraz ne znači samo temporalnost bitka, trajanje bitka, vremenitost bitka, već prvenstveno pozornicu na kojoj se odvijaju događanja ovoga svijeta. .) "Ono" ide prema nečemu, razvija se, ponekad pada...... Nešto što obuhvaća sve. To nešto ne možemo obuhvatiti jer odmah postaje biće. A biće je u svjietu.

Svako biće jest u svijetu. Nema bića bez svijeta (niti svijeta bez bića) - to je "always already" ili što bi Kant rekao - a priori. Svako biće jest povjesno, ali to je praktički isto kao da kažemo da je svako biće konačno, da postoji u vremenu. Svako postojanje jest u vremenu. To je truizam. Nema postojanja bez vremena; ili, nema bezvremenskog postojanja. To i jest jedan od bitnih uvida Heidijevih. On kaže doslovno da "...ontološko rasvjetljavanje bića nužno postaje "historijskom" interpretacijom." "Pozornica" valjda jest "svijet", pa čemu duplirati izraze?

[servantes]

Sigmund kaže:

Svako biće jest u svijetu. Nema bića bez svijeta (niti svijeta bez bića) - to je "always already" ili što bi Kant rekao - a priori. Svako biće jest povjesno, ali to je praktički isto kao da kažemo da je svako biće konačno, da postoji u vremenu. Svako postojanje jest u vremenu. To je truizam. Nema postojanja bez vremena; ili, nema bezvremenskog postojanja. To i jest jedan od bitnih uvida Heidijevih. On kaže doslovno da "...ontološko rasvjetljavanje bića nužno postaje "historijskom" interpretacijom." "Pozornica" valjda jest "svijet", pa čemu duplirati izraze?

Slažem se. Međutim Heideggerov izraz "čovjek kao pastir bitka" vuče na nešto sasvim drugo. Religijsko. Bitak je kroz čovjeka, da tako kažem, dobio subjektivnost (slobodnu volju) koja ukazuje na dužnost. Vremenitost u tom pogledu nije ona vremenitost koju ljudsko biće doživljava kao prolaznost, već vremenitost subjektivnosti. A subjektivnost je u biti nevremenita.
S druge strane Heideggerovo glavno pitanje (bar je moj profesor Vanja Sutlić često na tome inzistirao) jest složenost (različitost) svijeta. Kako iz bitka "nastaje" svijet?

[Sigmund]

servantes kaže:

Slažem se. Međutim Heideggerov izraz "čovjek kao pastir bitka" vuče na nešto sasvim drugo. Religijsko.

Nema to blage veze s religijskim. Čovjek kao pastir bitka je čisto fenomenološka brija. I to je u vezi s njegovom ambicijom da iz značenja bitka tubitka dospije do značenja bitka uopće. Što mu, očito, nije uspjelo.

servantes kaže:

Kako iz bitka "nastaje" svijet?

Pa, nikako, dakako. To je ono što se može podvući pod svojevremeno popularnu sintagmu "zamjena teza".

[servantes]

Sigmund kaže:

Nema to blage veze s religijskim.

Ima kad malo bolje promisliš. Ali inače si u pravu. Heideggerov bitak je, barem po mom mišljenju, prilično nedorečen.

Pa, nikako, dakako. To je ono što se može podvući pod svojevremeno popularnu sintagmu "zamjena teza".

Možda sam se krivo izrazio sa izrazom "nastaje". Kako Heidegger objašnjava zašto je svijet složen?

[parsifal]

wand_1 kaže:

Ne znam, mislim da se o ukusima ne raspravlja.

Mislim da Žigmund želi riješiti bitak i vrijeme točnim tumačenjem riječi kao što matematičari rješavaju 2 jednadžbe sa 2 nepoznanice (ili 3 sa 3 itd)

dakle Žigmundov metod je

a+b= 8

a-b = 4

koliki je a i b

==
umjesto a i b žigmund uvrštava riječi i vjeruje da se sve racionalno igrajući se algebrom filozofije mogu destilirati tzv ''TOČNI ODGOVORI ''


ali ja pripremam jednu raspravu u kojem bi žigmundu trebao pokazati da je zen majstr suzuki objasnio hajdegeru neke stvari kada su se susreli i da tumačenje riječi ima svoju granicu i da je hajdeger shvatio da je on ustvari cijeli život htio ono što i zen majstori ..tj stvoriti novo mišljenje ...
a ne dosadašnje kistihant LINEARNO RACIONALNO lišeno svih žigmundu zastrašujućih demona opskurantizma

novinar špigla ga je pitao- kada ćemo to uspjeti , a hajdeger je rekao ne znam ..
možda za 20 godina ,a možda za 300