Koliko je logika dobra za ubedjivanje nekoga u nesto?

[lynxbird]

Hej filozofi. Jedina izjava oko koje je se vecina filozofa slozila i koja je polazna tacka filozofije je Dekartov odgovor na pitanje kako znamo da postojimo: "Mislim, dakle postojim."
Hvala filozofi, da nije vas mi bi smo naokolo hodali ne znajuci da postojimo.
Mada i tu su se nki pobunili.


Mene sad zanima, koliko je logika dobra u ubedjivanju druge osobe u nesto sa filozofskog stanovista?

Evo cuveni primer:

Axiom 1: GOD is omniscient (All knowing)
Axiom 2: GOD is omnipotent (All Powerful)
Axiom 3: GOD is omnibenevolent (All Good)
Experimental evidence: Bad things happen to good people

Mnogi logicki nametnu da je ovo dokaz da bog postoji. Verujem da ste svi naleteli na ovo tu ili tamo.

Ali sta ako:
1. Bog je sve ovo, ali ponekad jednostavno ne gleda, spava ili tako nesto.
2. Mozda bog sve sto cini zlo cini zbog nekog veceg dobra u buducnosti.
3. Sta je sa Niceovom izjavom, sta nas ne ubije cini nas jacim, mozda je svo to zlo za nase dobro.
4. Mozda bog moze sve ovo, ali ponekad osjeca da ne zeli to da radi, i onda nas sam posmatra bez mjesanja. Posmatra show.
5. Mozemo preispitati eksperimentalne dokaze, jesmo li sigurni da se lose stvari desavaju dobrim ljudima? Mozda je ta baka koju je bus pogazio, krenula na sastanak sa satanom.
6. Sta ako ima vise univerzuma, mozda je bog stvorio sve moguce univerzume, u kojim se desavaju svi moguci dogadjaji, tako da nasom logikom iz nase perspektive nam se cini da bog nije svemoguc dok zapravo jeste.


Sad kad pogledate koliko zanimljive i interesantne mogu biti religijske rasprave, nije ni cudo da se mnogi svestenici odreknu i seksa ne bi li cjelo vece samo pricali o bogu.


Sta filozofi kazu, postoji li ista na svetu sto se logikom moze zakljuciti da je definitivno tako i samo tako a ne relativno?

[maneo]

lynxbird kaže:

Mene sad zanima, koliko je logika dobra u ubedjivanju druge osobe u nesto sa filozofskog stanovista?



Sta filozofi kazu, postoji li ista na svetu sto se logikom moze zakljuciti da je definitivno tako i samo tako a ne relativno?

Interes je iznad logike.

Možeš da ubediš nekoga logički , ali mu nije u interesu da pred tobom prizna da si ga ti ubedio.

Pogledaj samo koren reči "UBEDITI", šta znači: učiniti nekoga bednim.

Nitko ne zeli biti bedan, bilo to silom (pobeđen) bilo logikom (ubeđen).

Ali sa silom ćeš prije imati uspeha nego sa logikom.

[=Nadimak]

Problem je cesto u samoj logici, tako i ti u svoj primjeru dajes premise o Bogu, a izvlacis zakljucke o covjeku.

Logika kao pojam mozda i ima smisla, ali u rukama covjeka je po definiciji nesavrsena, a eksperimentalno je potvrdeno da na nesavrsenstvo bolje djeluju neki drugi mehanizmi.

[Debeli Morž]

to s bedom i ubeđivanjem je pučka etimologija. ali složio bih se da je logika dobra ako se nekoga želi "ubedirati" (ovo je pak od engleskog "bed" i nema veze s bedom, a ni s Bedom Časnim (Beda Venerabilis), uglednim filozofom iz srednjeg veka i svecem čije se mošti i danas negde čuvaju).

ovaj silogizam me podsjeća na jedan drugi još čuveniji:

Premisa 1: Nešto treba učiniti.
Premisa 2: Netko nešto čini.
Konkluzija: Učinjeno je ono što treba.

Tako da... logika je vjerojatno dobra za ubedjivanje nekoga u nešto, no ključno je pitanje koga i u što. Za neke ne pomaže nikakva logika, a također se ne može koristiti ni za ubedjivanje u neke stvari, dok za neke pak može. evo, na primjer, nekoga bih lako mogao da ubedim da su hrvatski i srpski isti jezici jer se međusobno razumiju i razlika je samo u nijansama no za to mi ne bi pomogla nikakva logika, a kad bi je i bilo, neke uopšte ne bih mogao u to da uvjerim.

[maneo]

Debeli Morž kaže:

Tako da... logika je vjerojatno dobra za ubedjivanje nekoga u nešto, no ključno je pitanje koga i u što.

Isto tako je važno i pitanje : zašto?

Uvjeravanje(malo blaži oblik od ubjeđivanje (koje isto tako hrvatska riječ)) nekog u nešto ovisi o motivaciji i interesu uvjeravatelja.
Kad nekog, na primjer, treba da uvjerim da mi da novac onda logika nije toliko bitna,ako će nelogičan ili neispravan argument utjecati na djelovanje da mi onaj kojeg uvjeravam da novac.

[Debeli Morž]

maneo kaže:

Isto tako je važno i pitanje : zašto?

Uvjeravanje(malo blaži oblik od ubjeđivanje (koje isto tako hrvatska riječ)) nekog u nešto ovisi o motivaciji i interesu uvjeravatelja.
Kad nekog, na primjer, treba da uvjerim da mi da novac onda logika nije toliko bitna,ako će nelogičan ili neispravan argument utjecati na djelovanje da mi onaj kojeg uvjeravam da novac.

da, vidim da si i ti sreo prave ljude... financijske savjetnike

jedna me obrađivala slijedećim logičkim bravurama:
- seminar na kojeg te pozivam je zatvorenog tipa i ne može svatko tamo doći
- vlasnik radi za Nijemce, a oni su bogati i uspješni, za razliku od nas Balkanaca
- itd. (ju get d pikčr)

no, problem nije zapravo u logičnosti i primamljivosti, nego u čisto elementarnoj istinitosti tih tvrdnji... naime, većina normalnih i površno upućenih ljudi ne samo da tamo ne bi htjela doći, nego bi pobjegla kao od kuge... vlasnik je neki kamatar iz Bednje, koji ne radi za Nijemce, nego je samo vidio kako oni rade, pa i on digao nogu kao proverbijalna žaba koja je vidjela kako se konj kuje... mogao bi da te ubjedi... tak da stvarno budeš bijedan..,

[lynxbird]

Debeli Morž kaže:

to s bedom i ubeđivanjem je pučka etimologija. ali složio bih se da je logika dobra ako se nekoga želi "ubedirati" (ovo je pak od engleskog "bed" i nema veze s bedom, a ni s Bedom Časnim (Beda Venerabilis), uglednim filozofom iz srednjeg veka i svecem čije se mošti i danas negde čuvaju).

ovaj silogizam me podsjeća na jedan drugi još čuveniji:

Premisa 1: Nešto treba učiniti.
Premisa 2: Netko nešto čini.
Konkluzija: Učinjeno je ono što treba.

Tako da... logika je vjerojatno dobra za ubedjivanje nekoga u nešto, no ključno je pitanje koga i u što. Za neke ne pomaže nikakva logika, a također se ne može koristiti ni za ubedjivanje u neke stvari, dok za neke pak može. evo, na primjer, nekoga bih lako mogao da ubedim da su hrvatski i srpski isti jezici jer se međusobno razumiju i razlika je samo u nijansama no za to mi ne bi pomogla nikakva logika, a kad bi je i bilo, neke uopšte ne bih mogao u to da uvjerim.

Za svaku logiku ti treba polazna tacka, aksiom ili definicja. Ovde je polazna tacka da bi dva jezika bila ista, moraju se medjusobno razumjeti i to da nema previse razlike u recima izmedju njih.

U prvom logickom koraku se vec vidi da je ova tvrdnja tacna za srpski i hrvatski pa me zazivo zanimaju suprotni argumenti.

[maneo]

lynxbird kaže:

Za svaku logiku ti treba polazna tacka, aksiom ili definicja. Ovde je polazna tacka da bi dva jezika bila ista, moraju se medjusobno razumjeti i to da nema previse razlike u recima izmedju njih.

U prvom logickom koraku se vec vidi da je ova tvrdnja tacna za srpski i hrvatski pa me zazivo zanimaju suprotni argumenti.

To je pitanje ponosa i imena jezika:

Amerikanci nemaju problema s tim da govore engleski
Austrijanci nemaju problema s tim da govore njemački.
Argentinci, Čileanci,Meksikanci i ostali....nemaju problema sa španjolskim
Brazilci nemaju problema svoj jezik zvati portugalskim.

Dakle kod nas se isto tako radi se o jednom jeziku ,ali kako ćeš jednim imenom nazvati jezik kojim govore 4 naroda koja imaju loše povijesne odnose.

[pećina]

lynxbird kaže:

Ali sta ako:
1. Bog je sve ovo, ali ponekad jednostavno ne gleda, spava ili tako nesto.
2. Mozda bog sve sto cini zlo cini zbog nekog veceg dobra u buducnosti.
3. Sta je sa Niceovom izjavom, sta nas ne ubije cini nas jacim, mozda je svo to zlo za nase dobro.
4. Mozda bog moze sve ovo, ali ponekad osjeca da ne zeli to da radi, i onda nas sam posmatra bez mjesanja. Posmatra show.
5. Mozemo preispitati eksperimentalne dokaze, jesmo li sigurni da se lose stvari desavaju dobrim ljudima? Mozda je ta baka koju je bus pogazio, krenula na sastanak sa satanom.
6. Sta ako ima vise univerzuma, mozda je bog stvorio sve moguce univerzume, u kojim se desavaju svi moguci dogadjaji, tako da nasom logikom iz nase perspektive nam se cini da bog nije svemoguc dok zapravo jeste.

1. Onda kako je on Bog, ako nije savršen?
2. Ovo je bullshit, nema dobra iz zla. Odgađanje prihvaćanja zla sada zbog potencijala dobra kasnije .. nema smisla .. i ne vrijedi takvo dobro ništa.
3. Što te ne ubije, ostavi te u komi ili invalidom
4. Pa nek uživa. Onda je zao.
5. A ionako ne postoje (niti su postojali) dobri ljudi na planetu tako da ova tvrdnja čak i stoji. Ali opet, takav Bog je zao.
6. Šta ako on i ne postoji? Na taj način i dalje sve štima poprilično.

Bitno je shvatiti što je logika: matematički aparat. Ove lingvističke začkoljice nisu premijerni dokaz da logika ne štima. Štoviše, većina upotrebe "logike" nije ništa drugo doli lijepa argumentacija. Logika zahtijeva dobro definirane sustave u kojima može djelovati.

Zašto logikom dokazivati Boga kad je to pitanje vjere? Uostalom, gledajući logički irelevantno je postoji li Bog s obzirom da ti treba slobodna volja koja, nažalost, ne postoji.

[Davor000]

Ima jedna kratka pričica koja objašnjava da logika nikoga ni u što ne može uvjeriti: http://www.ditext.com/carroll/tortoise.html
Postoji jaka filozofska i logička poanta zašto je tako. Uostalom, probajte riješiti Carrollov problem.

[djurok]

Haha da... Ja mislim da primjer nije dobar. Ne moramo se mi složiti oko A, ne moramo se mi složiti ni oko B,
no uzevši da smo se složili da su obje premise istinite, zaključak Z mora slijediti.

pećina kaže:

Zašto logikom dokazivati Boga kad je to pitanje vjere?

Nije postojanje Boga pitanje vjere. Pitanje vjere je hoćemo li vjerovati u njegovo postojanje.
A Bog postoji ili ne postoji, neovisno o tome vjerujemo li mi u njega ili ne

[Magnus_The_Red]

Puka tautologija, ništa drugo.

To s bogom. Cirkularna logika koja pobija samu sebe ako mene pitaš. Ali onda opet, tako mi se samo čini.

Bog postoji za one koji u njega vjeruju. A probaj ih logikom razuvjeriti. Pa ćeš onda tek dobiti jezikove juhe.

Postmodernizam je tu pak jasan. Istina ne postoji, ona se konstruira.
Mada, to delegitimira i tvoju i tuđu poziciju, tako da, radije šutim.
Šutnja je bolja od logike parnog valjka, rekao bih.

[patrick333]

"Koliko je logika dobra za ubedjivanje nekoga u nesto?"

Zavisi od osobe koja se ubedjuje, i stvari u koju se ubedjuje. Nekima je logika dovoljna (da bi se ubedili u neke stvari), nekima nije.

[krena]

lynxbird kaže:

Hej filozofi. Jedina izjava oko koje je se vecina filozofa slozila i koja je polazna tacka filozofije je Dekartov odgovor na pitanje kako znamo da postojimo: "Mislim, dakle postojim."
Hvala filozofi, da nije vas mi bi smo naokolo hodali ne znajuci da postojimo.
Mada i tu su se nki pobunili.

............


Sta filozofi kazu, postoji li ista na svetu sto se logikom moze zakljuciti da je definitivno tako i samo tako a ne relativno?

Logika sama po sebi nije neka apsolutna stvar. Ona ovisi o PRIKUPLJENIM RELEVANTNIM ČINJENICAMA. Da bi o nečemu mogao logički raspravljati moraš imati što više ISTINITIH informacija o nečemu. Ako su informacije neprovjerene, onda su logički zaključci problematični. Sjetio sam se Herona iz 8. razreda osnovne ( 1975.): on je dobio informaciju od mornara i putopisaca da dan i noć na sjeveru traju puno duže negoli u Grčkoj. Također su mu rekli da postoje ogromne ribe koje jedu cijele galije. Mi sada znamo da je prvo istina, a drugo nije, jer kitovi u principu ne napadaju brodove, a posebno ne galije od 50 metara.
Zamislite raspravu o ovome prije 2500 godina i sada

[planinar]

Ako želimo nekog u nešto uvjeriti moramo mu prenijeti vlastitu logiku razmišljanja, a da bi taj netko postao uvjeren, mora to uvjeravanje logički prihvatiti. Dakle, bez logike ne bismo mogli uvjeriti nikog ni u što.

[krena]

planinar kaže:

Ako želimo nekog u nešto uvjeriti moramo mu prenijeti vlastitu logiku razmišljanja, a da bi taj netko postao uvjeren, mora to uvjeravanje logički prihvatiti. Dakle, bez logike ne bismo mogli uvjeriti nikog ni u što.

Logika nije dovoljna, ako je ne prati znanje. U ono doba je papa rekao Galijeju koji mu je bio prijatelj: dokaži mi da se zemlja rotira i biti češ oslobođen inkvizicije. Ali Galileo to nije mogao, pa je završio u kućnom pritvoru. Tek je Fuko dokazao tako nešto.

[planinar]

krena kaže:

Logika nije dovoljna, ako je ne prati znanje. U ono doba je papa rekao Galijeju koji mu je bio prijatelj: dokaži mi da se zemlja rotira i biti češ oslobođen inkvizicije. Ali Galileo to nije mogao, pa je završio u kućnom pritvoru. Tek je Fuko dokazao tako nešto.

Ne znam kako bi logika mogla isključiti znanje, ona uvijek prati znanje, tako da svaka razina znanja ima i svoju logiku.
Npr. onaj koji je branio tezu da se Zemlja ne okreće ili da nije okrugla imao je za to logične argumenta koje je nudilo tadašnje općeprihvaćeno znanje, jer nije znao za silu teže. No, sa znanjem što to predstavlja sila teže logički bi prihvatio i da ljudi ne moraju pasti sa okrećuće Zemlje.

[pan0nac]

Jako dobra...