Što je znanost?

[Emericzy]

shamantrixx kaže:

Ako je znanost metoda .. a jest .. šta se tu zapravo ima mislit?

Znanost nije metoda. Ona ima svoje metode, ali sama po sebi nije metoda. To je kompleksnija djelatnost koja se, pojednostavljeno rečeno, sastoji od testiranja novih ideja na temelju sveukupnog dotadašnjeg znanja. Za nove ideje ti je potrebno razmišljanje. Baš kao i u filozofiji. Nisu bez veze te dvije djelatnosti nekad bile jedna.

[shamantrixx]

Emericzy kaže:

Znanost nije metoda. Ona ima svoje metode, ali sama po sebi nije metoda. To je kompleksnija djelatnost koja se, pojednostavljeno rečeno, sastoji od testiranja novih ideja na temelju sveukupnog dotadašnjeg znanja. Za nove ideje ti je potrebno razmišljanje. Baš kao i u filozofiji. Nisu bez veze te dvije djelatnosti nekad bile jedna.

Ma daj!? A ja mislio da uopće ne treba koristit mozak

Hvala što si me prosvjetlio

[Emericzy]

shamantrixx kaže:

Ma daj!? A ja mislio da uopće ne treba koristit mozak

Hvala što si me prosvjetlio

Umjesto da se igraš ispraznom ironijom, suvišnom u raspravi, radije se pokrij ušima što si znanost proglasio metodom.

PS. I dalje mi nije jasno zašto se skrivaš iza ženskog nicka.

[shamantrixx]

Emericzy kaže:

Pročitaj svoj citat još jednom i vidjet ćeš da govori o znanstvenoj metodi. Znanstvena metoda nije znanost. To je tek alat znanosti.

History Of Science

U drugom paragrafu prvog ulomka piše:

Science is a body of empirical, theoretical, and practical knowledge about the natural world, produced by researchers making use of scientific methods, which emphasize the observation, explanation, and prediction of real world phenomena by experiment.

... a isti ulomak završava riječima:

Scientific methods are considered to be so fundamental to modern science that some — especially philosophers of science and practicing scientists — consider earlier inquiries into nature to be pre-scientific.

Dakle ono što ti pogrešno nazivaš 'samo alatom' je zapravo "so fundamental to modern science that philosophers of science and practicing scientists consider earlier inquiries into nature to be pre-scientific."

OK je .. ne moraš mi se ispričavat .. ali molim te da mi se skineš s biljke dok sam još dobre volje.

Emericzy kaže:

-trix je sufiks koji označava ženski rod.

Za razliku od riječi 'trixx' koja je uglavnom žargonski izraz za trik .. kao tips'n'trixx .. što je posebice učestalo i rasprostranjeno u domeni informatike, elektronske glazbe te drugih 'novotarija' u koima se najčešće, a u skladu sa novošću same domene, upravo i javlja potreba za novim žargonom.

U početku se taj dodatni 'x' pisao upravo radi izbjegavanja zabune, iako su mnogi bili mišljenja da je dodatan 'x' naprosto služio kao 'cool faktor'. Danas većina piše tips'n'trix, ali ja nastoim bit 'cool' i općenito izbjegavam zabune pa još uvijek koristim žargon u izvornom obliku njegove v1.0 inačice.

No problem je očito u tome što onome tko zapravo ne želi razumijeti ne pomažu ni dodatni 'x-evi', ni google, ni wikipedia .. a ni znanstvena metodologija

A sad odi peglat nekoga kome je stalo do tvog mišljenja!

[Emericzy]

shamantrixx kaže:

History Of Science

U drugom paragrafu prvog ulomka piše:



... a isti ulomak završava riječima:



Dakle ono što ti pogrešno nazivaš 'samo alatom' je zapravo "so fundamental to modern science that philosophers of science and practicing scientists consider earlier inquiries into nature to be pre-scientific."

OK je .. ne moraš mi se ispričavat .. ali molim te da mi se skineš s biljke dok sam još dobre volje.

Sve ovo pokazuje samo tvoju sklonost površnom čitanju i ishitrenim zaključcima.

Ako je nešto "fundamental to modern science", još uvijek ne znači da nije tek alat. Na primjer, teleskopi raznih vrsta su totally fundamental za astronomiju, ali nećeš zato za astronomiju reći da je gledanje kroz teleskope.

Znanost je puno više od znanstvene metode.

[Danchy55]

Znanost je stav prema svijetu koji uključuje "vjerovanje" da je moguće postaviti opće zakonitosti u nekom području istraživanja koje se empirijski mogu provjeriti i potom odbaciti. Namjerno koristim "odbaciti", a ne "potvrditi", jer to pretpostavlja da niti jedna teorija koja objašnjava svijet nije vječna, već je samo trenutno "kruženje" oko objekta spoznaje koja teorija opstaje toliko dugo dok nega druga "bolja" teorija na prethodno postavljena pitanja ne započne davati uvjerljivije odgovore.

Znanost nije uobičajen pogled na svijet, jer uključuje nekoliko stvari:
- svijest o sebi kao subjektu, odvojenom od svijeta,
- "vjeru" u sposobnosti svoga uma koji može spoznavati,
- "vjeru" da u svijetu postoje određene zakonitosti, koji nisu tek slijepa igra bogova, već su spoznatljivi,
- želju da da se tako spozante zakonitosti implementiraju za neku konkretnu svrhu.

Dakle, mislim da je znanost ideološki pristup stavrnosti par excellance.

[shamantrixx]

Emericzy kaže:

Sve ovo pokazuje samo tvoju sklonost površnom čitanju i ishitrenim zaključcima.

Još ću te jednom podsjetit da je tvoje trolanje počelo napadom na moj odgovor augustinu koi je napisao:

Kvaka je u tome što je Kantov stav rezultat mišljenja ali ne bilo kakvog, nego onog u najboljem filozofskom maniru, rekao bih "na istoj nozi" s kontroverznom izjavom Martina Heideggera da "znanost ne misli".

Pismenim ljudima je iz toga kristalno jasno da ja nisam odgovarao na pitanje "što je znanost" već sam na direktan upit sugovornika iznio vlastitu interpretaciju Heideggerove tvrdnje.

Ako misliš da je Heidegger baš doslovno mislio da "znanost ne misli" - okani se filozofije i razmišljanja u potpunosti. Bukvalno poimanje filozofskih tvrdnji je uvijek siguran znak izostanka intelektualnog kapaciteta nužnog za razumijevanje istih.

Iz svega navedenog sasvim je jasno tko je zapravo površno čitao te tko donosi ishitrene zaključke.

Optuživanje drugih za vlastite propuste je vrlo loša strategija, pogotovo kada to radiš u nastojanju da spasiš svoj intelektualni ponos nakon neuspješnog pokušaja da se napraviš pametniji nego što to doista jesi. A ti slobodno nastavi .. meni ni iz džepa ni u džep

Ako je nešto "fundamental to modern science", još uvijek ne znači da nije tek alat. Na primjer, teleskopi raznih vrsta su totally fundamental za astronomiju, ali nećeš zato za astronomiju reći da je gledanje kroz teleskope.

Nigdje nisam vidio da za teleskope govore da su: "so fundamental to astronomy that philosophers of science and practicing scientists consider earlier inquiries into astronomy to be pre-scientific" dok za znanost to piše u prvom ulomku .. i to nisam ja napisao.

To je zapravo općeprihvaćeno i krajnje nekontraverzno stajalište struke .. ili ti ga 'conventional wisdom'.

No i bez toga bio bi u krivu jer podmećeš tezu. Ja sam interpretirao filozofsku izjavu Heideggera a ne davao definiciju znanosti .. što si ti svojom površnošću uspio u potpunosti previdjeti pa je konzekventno i tvoja kritika potpuno neutemeljena i nesuvisla.

Obzirom da se u izvornoj temi to lijepo i vidi sasvim je neupitno da si u krivu i osim ako si nepismen nie moguće da to ne uviđaš .. a to znači da sad već pokušavaš od mene napraviti budalu ne bi li time nekako prikrio svoj očiti propust.

Osim što time dokazuješ potpuni izostanak intelektualnog integriteta to je i poprilično bezobrazno, a ukazuje i na činjenicu da pogrešno vjeruješ kako si pametniji od svih drugih .. jer u protivnom ti nešto takvo ne bi uopće palo napamet.

Ovo će te (nadajmo se) učiniti pametnijim utoliko što sada znaš da najlakše ispadneš budala upravo praveći se pametan kada to nisi.

Nema na čemu!

[saugaro]

Emericzy kaže:

Znanost nije metoda. Ona ima svoje metode, ali sama po sebi nije metoda.

Nažalost muče te i riječi.
Znanost je itekako metoda, bez obzira što se često rabi termin znanstvena metoda.

Emericzy kaže:

To je kompleksnija djelatnost koja se, pojednostavljeno rečeno, sastoji od testiranja novih ideja na temelju sveukupnog dotadašnjeg znanja.

Opet netočno. Vrlo često, štoviše najviše izuma i napretka se dogodilo zbog "neznanja", dočim sveukupno dotadašnje znanje je bilo ozbiljna kočnica napretku.

Emericzy kaže:

Za nove ideje ti je potrebno razmišljanje.

Jest nikako da se riješiš starog boomeranga. Ideje nastaju često bez razmišljanja. Jedino ako si manipulator pa onda vidiš sebe kao velikog znanstvenika koji samo razmišlja.
Za razmišljanje trebaš znati, znači i raditi da bi dobio iskustvo.

Emericzy kaže:

Baš kao i u filozofiji.

e moj rabi.

Emericzy kaže:

Nisu bez veze te dvije djelatnosti nekad bile jedna.

Što bi rekao Marx na to? Znanost i je filozofija materijalizma.
Egzaktna i jedni Bog je Istina.

[Emericzy]

Danchy55 kaže:

Dakle, mislim da je znanost ideološki pristup stavrnosti par excellance.

Jest, na neki način. To je jedan pozitivistički pristup.

Što ga čini stvarno vrijednim, međutim, jest mehanizam odbacivanja bilo čega što nije moguće verificirati. Na neki način, to je institucionalizirana skepsa. Ideologija kojoj je cilj dokinuti dogmu u ideologiji. A kad više nemaš dogme, nije više ni ideologija onako loša kakva je bila.

Poput demokracije, koja nije dobra, ali je najmanje loša od svega što smo u politici probali, tako je i znanost nesavršena, ali je najmanje loša od svih pristupa spoznaji koje smo probali.

[Emericzy]

saugaro kaže:

Nažalost muče te i riječi.
Znanost je itekako metoda, bez obzira što se često rabi termin znanstvena metoda.

Ne, nije. Tvoja tvrdnja to neće učiniti istinom.

Znanost, kao ni vjeru ili filozofiju, ne možeš reducirati na metodu. Ona je spoznajni sustav -- koji rabi mnoge metode.

Opet netočno. Vrlo često, štoviše najviše izuma i napretka se dogodilo zbog "neznanja", dočim sveukupno dotadašnje znanje je bilo ozbiljna kočnica napretku.

Brkaš znanje i 'znanje'. Ono što je bilo kočnica napretku nije bilo znanje nego nešto što se nazivalo znanjem, a zapravo je uglavnom bilo konglomerat vjerovanja i predrasuda. Pomiješana hrpa kukolja i žita. Znanost je stoljećima taj koloplet činjenica i praznovjerja raščišćavala i danas je on puno bliži znanju nego što je prije bio. I samim je time puno manja kočnica napretku.

Dakle, zapravo se ne može reći da se najviše izuma i napretka dogodilo zbog neznanja. Ne, dogodilo se zbog odbacivanja tobožnjeg znanja.

Ideje nastaju često bez razmišljanja. Jedino ako si manipulator pa onda vidiš sebe kao velikog znanstvenika koji samo razmišlja.
Za razmišljanje trebaš znati, znači i raditi da bi dobio iskustvo.

Baš me zanima kako to ideje nastaju bez razmišljanja. Misliš li da ih nekakve muze neprimjetno polažu u mozak?

Druga je stvar što ljudi nisu uvijek svjesni razmišljanja, pa im se čini da je neka ideja niknula u mozgu sama od sebe. Odsustvo svijesti o razmišljanju ne znači da razmišljanje ne postoji.

Ideje ne mogu nastati bez mentalnog procesiranja. I uvijek se zasnivaju na prethodnim informacijama, točnim ili netočnim. I ono što se popularno naziva inspiracijom samo je malo neobičnija kombinacija postojećih informacija, koja svojom novom strukturom, novom organizacijom tih fakata, daje neku do tada nepostojeću sintezu.

[Danchy55]

Emericzy kaže:

Jest, na neki način. To je jedan pozitivistički pristup.

Što ga čini stvarno vrijednim, međutim, jest mehanizam odbacivanja bilo čega što nije moguće verificirati. Na neki način, to je institucionalizirana skepsa. Ideologija kojoj je cilj dokinuti dogmu u ideologiji. A kad više nemaš dogme, nije više ni ideologija onako loša kakva je bila.

Poput demokracije, koja nije dobra, ali je najmanje loša od svega što smo u politici probali, tako je i znanost nesavršena, ali je najmanje loša od svih pristupa spoznaji koje smo probali.

Da, samo je problem da kad znanstvenici naiđu na činjenicu koja se ne uklapa u njihovu teoriju, ne ponašaju se na način da odbace teoriju, već jednostavno ne vide - činjenicu. Tako da znanost i jest dogmatski pristup stvarnosti.

[shamantrixx]

augustin kaže:

Vidjet ćemo! Korigirao sam se zasada u magičara i "smjestio se" u samo Vrijeme jer doista smatram da se stvarnost može zahvatiti na više načina, a ne samo sa znanstvenog stajališta. Čim stignem napišem i neki post na temu "Što je znanost".

Ne znam što bih rekao osim da mi se čini da imaš neke predrasude prema znanosti

Ovdje se u tolikoj mjeri ne slažem s tobom. Meni je blagodat da postoji uopće netko tko još razmišlja o takvim temama. Ja bih prije svoju oštricu kritike usmjerio na prirodu mišljenja koja su ovdje iznesena i koja su u velikoj većini znanstveno obojana (a mi se nalazimo na podforumu Filozofija)... (nisam li time i tebe malo zakačio? ) Ali to i ne čudi jer živimo u vremenu znanosti.

I filozofija je znanost. Do ne tako davno pojam znanost uopće nie postojao. Ono što danas zovemo znanost zvalo se 'natural philosophy'. Tvoje nastojanje da filozofiju odmakneš od znanosti stoga baš i nema temelja.

Smatram da je u ovom vremenu, na nekakvom globalnom planu, preživio još jedino znanstveni način razmišljanja i to je za mene, vjerojatno ćeš se začuditi, tragedija čovječanstva jer su nam time putovi do stvarnosti bitno zakrčeni.

Imaš možda neki konkretan primjer iza tog smatranja?

[augustin]

shamantrixx kaže:

Ne znam što bih rekao osim da mi se čini da imaš neke predrasude prema znanosti



I filozofija je znanost. Do ne tako davno pojam znanost uopće nie postojao. Ono što danas zovemo znanost zvalo se 'natural philosophy'. Tvoje nastojanje da filozofiju odmakneš od znanosti stoga baš i nema temelja.



Imaš možda neki konkretan primjer iza tog smatranja?

Vjeruj mi da nemam vremena odgovoriti Ali evo, tek toliko, naišao sam na jednog "nadobudnog znanstvenika" koji tvrdi isto to ali, prema mojem mišljenju, na jedan prilično šupljoglav ii nevjerodostojan način. Intuitivno, nikada se nisam slagao s njegovim generalnim stavovima o svijetu i životu, a u procjenu znanstvenih dosega ne bih ulazio...
http://www.tportal.hr/scitech/znanos...sa-znanja.html

Protivno Feynemanovom, Einsteinovom, Bohmovom itd. stavu o svijetu i životu, ovakav stav baš mi i ne osvjetljava obraz znanstvenika. Baviti se kozmologijom i fizikom čestica danas ne može se samo iz znanstvene fotelje...

Pazi samo njega:

...filozofija je mrtva. Filozofi nisu održali korak sa suvremenim razvojem znanosti. Osobito fizikom'

Razlozi zbog čega je filozofija, ako već i jest mrtva, međutim, sasvim su druge prirode...

[augustin]

I znaš li da mi se uopće nije dalo čitati njegovu "Kratku povijest vremena". Već sam naziv mi je bio sumnjiv Možda griješim, demantiraj me. Možda je već netko na ovoj temi komentirao taj "briljantni uradak" kako ga je okarakterizirao nitko drugi doli Richard Dawkins, čini mi se.

[shamantrixx]

augustin kaže:

Vjeruj mi da nemam vremena odgovoriti Ali evo, tek toliko, naišao sam na jednog "nadobudnog znanstvenika" koji tvrdi isto to ali, prema mojem mišljenju, na jedan prilično šupljoglav ii nevjerodostojan način.

Ne razumijem .. ja sam tražio primjer za izjavu da znanost "bitno krči put do stvarnosti" zbog čega je ti smatraš maltene "tragedijom čovječanstva"

Na to mi ti daš primjer teško bolesnog znanstvenika koi unatoč strašnom fizičkom hendikepu uspjeva ostati aktivan i čije tvrdnje, ma koliko one bile diskutabilne, baš nikako ne utječu na 'prohodnost' tvojeg ili mojeg 'puta do stvarnosti'.

Da stvar bude još gora ti koristiš iznimku (znanstvenik sa gotovo 100%-tnim fizičkim hendikepom) kao primjer koim podupireš vrlo uopćenu tvrdnju o sveukupnoj znanosti.

Ili se nismo razumijeli ili .. ne znam

Razlozi zbog čega je filozofija, ako već i jest mrtva, međutim, sasvim su druge prirode.

Filozofija je vrlo star pojam, skovan u doba kada su se stvari nazivale pravim imenom, tj. tako da ime ujedno i opisuje 'objekt' kojeg denotira. Filozofija je stoga naprosto 'ljubav prema znanju' - a to NE MOŽE biti mrtvo!

[augustin]

shamantrixx kaže:

Ne razumijem .. ja sam tražio primjer za izjavu da znanost "bitno krči put do stvarnosti" zbog čega je ti smatraš maltene "tragedijom čovječanstva"

Na to mi ti daš primjer teško bolesnog znanstvenika koi unatoč strašnom fizičkom hendikepu uspjeva ostati aktivan i čije tvrdnje, ma koliko one bile diskutabilne, baš nikako ne utječu na 'prohodnost' tvojeg ili mojeg 'puta do stvarnosti'.

Da stvar bude još gora ti koristiš iznimku (znanstvenik sa gotovo 100%-tnim fizičkim hendikepom) kao primjer koim podupireš vrlo uopćenu tvrdnju o sveukupnoj znanosti.

Ili se nismo razumijeli ili .. ne znam

Dobro, dobro, malo sam se zaletio, priznajem. U nedostatku vremena a želje da komuniciram sastavio sam prilično brzoplet post u kojem su nesretno došli do izražaja afekti a ne intuicija. A nikako ne bi trebali skrenuti s tog misaonog "puta do stvarnosti".

Ipak, što se tiče Hawkinga samo kratka digresija. Uopće se ne osvrćem na njegov hendikep, dokazano je da je njegov mozak u bolesti ostao pošteđen, s tim u vezi, mi smo s njim "na istoj nozi". Druga je stvar što sam previše k srcu uzeo jednu njegovu izjavu...

Ali zanimljivo je to, možda doista neke stvari iz naše okoline, naša ograničenja ili prednosti utječu na na naše mišljenje, pa čak i na spoznaju, sveobuhvatno - kako se odnosimo prema stvarnosti. Možda je Hawkingov hendikep upravo skriveni uzrok njegove čvrste vjere u intelekt (dakle, ne i u intuiciju), a možda je moje afektivno reagiranje na njegovu izjavu posljedica nečeg čega uopće nisam svjestan. Tu se opet vraćamo na priču da filozofiranjem, odnosno davanjem izjava ili izražavanjem stavova o svijetu, zapravo samo profinjenije govorimo o sebi i onome što nas tišti ili raduje.

Dalje u ovom smjeru ići ću na temi "Što je znanost" a što kažeš da aktiviramo dosta stari topic koji sam pronašao i koji se nalazi na adresi https://www.forum.hr/showthread.php?t=6091?

shamantrixx kaže:

Filozofija je vrlo star pojam, skovan u doba kada su se stvari nazivale pravim imenom, tj. tako da ime ujedno i opisuje 'objekt' kojeg denotira. Filozofija je stoga naprosto 'ljubav prema znanju' - a to NE MOŽE biti mrtvo!

Da, tu ne mogu doista ništa, filozofija i znanost izgledaju kao da su povezane pupčanom vrpcom. Ali ne mogu ne primijetiti da je filozofija bila "ljubav prema znanju" davno prije prije pojave neke ozbiljnije znanosti. Ispada da je znanost uistinu otjelovljenje nečeg čemu je ona oduvijek težila. Primjećuješ, meni su znanost i znanje gotovo sinonimi. Međutim, znanje koje hoće filozofija bitno je drugačije prirode od onog znanja koje joj podastire znanost. Gotovo da to ne bi mogli zvati znanjem. Dakle, otkriće da se svjetlost kreće tom i tom brzinom nije znanje do kojeg je stalo filozofiji. Ona se pita što je to kretanje, a da li znanost može dati na to odgovor? Teško. I sad jedna vesela kontroverzna izjava za kraj. Odgovor na pitanje što je to kretanje čak i nije u spoznajnoj domeni (dakle, domeni znanosti). Neke druge sposobnosti nama trebaju da bi mogli odgovoriti (i da li uopće trebamo odgovoriti ili činiti nešto drugo) na to pitanje. Tu vidim novu/staru ulogu filozofije i mišljenja. Ako joj se stari metafizički vrt raspao (a to je pravi uzrok smrti filozofije u današnje doba) ne znači da su stara pitanja nestala...

[Krvnik]

filozofija nikad nije bila ljubav prema znanju, a uvijek je bila ljubav prema mudrosti.

staru temu nemojte dizati, jer imate lijepu, novu, blistavu temu na kojoj lijepo možete do mile volje raspravljati o znanosti.

[augustin]

Znanost je, prema mojem mišljenju, određeni pristup stvarnosti u smislu njene spoznaje i na toj spoznaji izgrađenog pozamašnog korpusa znanja. Ali kako je pristup stvarnosti uvjetovan znanstvenim alatima (primjerice, matematikom), tako je znanje koje skupi znanost samo znanstvene prirode. Znam, netko će pomisliti da se ovdje radi o tautologiji, ali treba to malo bolje promisliti. Najbolju anticipaciju stava da znanost skuplja samo "znanstveno znanje" dao je Douglas Adams kada se našalio u svojoj knjizi "Vodič kroz galaksiju za autostopere" kako je posljednja tajna svemira odnosno odgovor na najteže pitanje izračunljiv te iznosi 42.

Zamislimo da fizičari u CERN-u doista uhvate tu božju česticu - Higgsov bozon - odgovoran za težinu naših ruku kojima pišemo po tastaturi ove naše ingeniozne postove. Čak i mogu zamisliti da će taj trenutak uskoro postati naša stvarnost. Ali što iza toga? Ne čini li se da je ostalo još gomila neodgovorenih pitanja i da smo daleko od toga da zahvatimo stvarnost u njenoj biti.

Stoga svakako "trebamo ograničiti znanje" kako je ustvrdio još stari dobri Kant kako bi ostavili mjesta i za druge načine pristupa stvarnosti.

[shamantrixx]

Krvnik kaže:

filozofija nikad nije bila ljubav prema znanju, a uvijek je bila ljubav prema mudrosti.

philosophy
c.1300, from O.Fr. filosofie (12c.), from L. philosophia, from Gk. philosophia "love of knowledge, wisdom," from philo- "loving" (see philo-) + sophia "knowledge, wisdom," from sophis "wise, learned;" of unknown origin.

Just 4 the record

[shamantrixx]

augustin kaže:

Dobro, dobro, malo sam se zaletio, priznajem. U nedostatku vremena a želje da komuniciram sastavio sam prilično brzoplet post u kojem su nesretno došli do izražaja afekti a ne intuicija. A nikako ne bi trebali skrenuti s tog misaonog "puta do stvarnosti".

Nema frke .. desi se

Ipak, što se tiče Hawkinga samo kratka digresija. Uopće se ne osvrćem na njegov hendikep, dokazano je da je njegov mozak u bolesti ostao pošteđen, s tim u vezi, mi smo s njim "na istoj nozi".

Mozak mu može radit savršeno, ali najobičnije listanje stranica knjige, što ja i ti uzimamo zdravo za gotovo, za njega predstavlja nepremostivu zapreku. Dakle ipak ima neke limite barem kad je u pitanju 'unos informacija', a isti vrijedi i za 'izlaz informacija' jer mu treba oko 20 minuta da formulira jednu poštenu rečenicu.

Druga je stvar što sam previše k srcu uzeo jednu njegovu izjavu...

.. a treća to što je tu izjavu dao u cilju sekularizacije čovječanstva (u čemu ga sversrdno podržavam) te u kontekstu 'velikih pitanja' koja se tiču nastanka ili porijekla svemira (gdje je fizika trenutno doista jedini alat koi ima barem perspektivu dati neke odgovore).

A inače .. u znanstvenim krugovima je on već odavno poznat kao provokator sklon davanju 'grandioznih izjava'

Ali zanimljivo je to, možda doista neke stvari iz naše okoline, naša ograničenja ili prednosti utječu na na naše mišljenje, pa čak i na spoznaju, sveobuhvatno - kako se odnosimo prema stvarnosti. Možda je Hawkingov hendikep upravo skriveni uzrok njegove čvrste vjere u intelekt (dakle, ne i u intuiciju)

Ja bih bio toliko arogantan pa bih rekao da nie samo 'možda' - već je tome sigurno tako.

Naše poimanje svijeta u direktnoj je ovisnosti o našim kapacitetima, hendikepima, htjenjima i uvjerenjima. Vidiš ono što možeš a ne vidiš ono što ne možeš. Tamo gdje ne vidiš dobro sklon si vidjeti ono što očekuješ ili ono u što vjeruješ .. još jedan razlog iz kojeg ne volim nepotrebna uvjerenja

Tu se opet vraćamo na priču da filozofiranjem, odnosno davanjem izjava ili izražavanjem stavova o svijetu, zapravo samo profinjenije govorimo o sebi i onome što nas tišti ili raduje.

Netko bi mogao reći da je takva filozofija (opstruirana osobnim limitima i očekivanjima) zapravo loša filozofija .. i bio bi u pravu.

Ispada da je znanost uistinu otjelovljenje nečeg čemu je ona oduvijek težila.

Istina!

Primjećuješ, meni su znanost i znanje gotovo sinonimi. Međutim, znanje koje hoće filozofija bitno je drugačije prirode od onog znanja koje joj podastire znanost. Gotovo da to ne bi mogli zvati znanjem.

E tu već ima nešto. Znanost je često samo skup izmjerenih podataka između koih su utvrđeni precizni i ponovljivi matematički odnosi .. tipa E=mc2

Elektrotehnika kao znanstvena disciplina apsolutno ne mari za pitanje odakle dolazi struja elektrona kada pomičeš zavojnicu oko željezne jezgre. Za njih je dovoljno to što je fenomen postojan i predvidiv. Pitanje zašto je tome tako do dan danas nie rješeno. Kad nešto pouzdano radi ljude uglavnom prestane zanimati zašto to radi i fokusiraju se na praktične koristi tog fenomena.

Dakle, otkriće da se svjetlost kreće tom i tom brzinom nije znanje do kojeg je stalo filozofiji. Ona se pita što je to kretanje, a da li znanost može dati na to odgovor? Teško.

Ako joj se stari metafizički vrt raspao (a to je pravi uzrok smrti filozofije u današnje doba) ne znači da su stara pitanja nestala...

Slažem se. No dobronamjernom i praktičnom filozofu valja ne gubiti iz vida listu prioriteta. Neki odgovori, ma koliko ih mi željeli otkriti, jednostavno ne bi imali nikakav kapacitet da unaprijede naš život pa se prvo valja pozabaviti pitanjima koja taj kapacitet imaju .. ali to je očito samo moje osobno i praktično mišljenje.