Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 27.03.2009., 10:48   #1
Hrvati Letnice na Kosovu

LETNICA



1. SMJEŠTAJ

Letnica se nalazi na jugozapadu Kosova, u brdima Skopske Crne Gore. Od Prištine je udaljena oko 50 kilometara zračnom linijom, a od Skoplja oko 30. Administrativno pripada općini Vitina a od općinskog centra je udaljena 9 kilometara. Letnica je smještena na 755 metara nadmorske visine. S ostatkom svijeta Letnica je povezana jednom cestom koja vodi na sjeverozapad prema Vitini.

http://www.upload3r.com/serve/260309/1238136976.png

2. OPIS MJESTA I OKOLICE

Letnica, zajedno sa okolnim selima i zaseocima, je činila hrvatsku i katoličku enklavu u regiji većinom naseljenoj muslimanskim Albancima, i u manjoj mjeri katoličkim Albancima i pravoslavnim Srbima. Letnica je najmanje selo ove enklave, ali zbog svog položaja u dolini, kao i vjerskog značaja, služi kao središte ove mikroregije. U Letnici se nalazi ured mjesne zajednice, ali i puno važnije, svetište Majke Božje Letničke. Ova crkva je ujedno i župna crkva župe Letnica.

http://www.upload3r.com/serve/270309/1238137571.jpg

Župu Letnica, koja se podudara s hrvatskom enklavom, čine još sela Vrnez, Vrnavokolo i Šašare, i zaseoci Zagrađe i Veselica. Vrnez i Vrnavokolo su u zemljopisnom smislu jedno selo, i katastarska granica prolazi kroz samo selo. Vrnez i Vrnavokolo imaju svoju cestu koja se od glavne račva prije Letnice, dok se u Šašare može stići samo kroz Letnicu. Župa Letnica je do početka prošlog stoljeća pokrivala i albansko selo Gornja Stubla, 3 kilometra sjeverno od Vrnavokola, ali je izgradnjom crkve u Gornjoj Stubli ona postala zasebna župa, i u njoj se koristi albanski jezik.

3. STANOVNIŠTVO I POVIJEST

Prema zadnjem popisu stanovništva Kosova, u mjesnoj zajednici Letnica je živjelo 4134 stanovnika, od kojih 3997 Hrvata. Još 334 Hrvata je živjelo u ostalim dijelovima općine Vitina, najvećim dijelom u selima Kabaš i Binač, južno od samog mjesta Vitina. Hrvati u ovim selima su došljaci iz Letničkog kraja, dok je starosjedilačko stanovništvo većinom albansko i katoličko. 1991. je u Letnici živjelo 776 Hrvata, u Vrnezu 787, u Vrnavokolu 865, a u Šašarama 1569. Hrvati Letnice i Hrvati Janjeva su srodni i jezički i po porijeklu, ali se smatraju odvojenim podgrupama hrvatskog naroda. Razlike postoje ne samo zbog prostorne odvojenosti, već i zbog razlike u statusu. Janjevo je urbano mjesto, i njegovi stanovnici su tradicionalne zanatlije i trgovci, dok su Letničani zemljoradnici.

http://www.upload3r.com/serve/270309/1238139759.png

Lokalna tradicija smatra da su Letničani porijeklom iz Dubrovnika i Bosne, i da su na Kosovo došli kao katolici. Da je ovo bar djelomično točno, potvrđuje natpis pronađen na ostacima srednjovjekovne crkve koji kao darovatelja iste spominje nekog Nikolu Dubrovčanina. Vjerojatno je da su i srednjovjekovni njemački rudari, na Balkanu znani kao Sasi, doprinijeli etnogenezi Letničana. Ime mjesta Šašare aludira na njih, dok ime mjesta Vrnavokolo pokazuje da je nekad postojalo rudarstvo u ovom kraju. Neke obitelji u Šašarama po tradiciji vuku porijeklo i od predaka koji su prešli s pravoslavlja. Zadnji element u etnogenezi je albansko katoličko stanovništvo. Dok je taj element prisutan u cijeloj regiji, najsnažniji je u Vrnavokolu. Tamošnje stanovništvo nosi drugačiju nošnju od ostatka Letničke regije, češće poznaje albanski jezik, i održava rodbinske veze sa stanovništvom Gornje Stuble. Pretpostavlja se da je čak cijelo ovo selo nekada govorilo albanski, ali da su zbog blizine i utjecaja Letnice i Vrneza, kao i župnika koji su govorili hrvatski, izgubili albanski jezik.

Stanovništvo Gornje Stuble je do prije manje od 200 godina bilo muslimansko, barem službeno. Selo je bilo dio pojave kripto-katoličanstva koja je bila česta kod Albanaca. Kripto-katolici ili ljaramani bi prividno prihvatali Islam i time izbjegli plaćanje harača, dok bi potajno održavali katoličku vjeru. Ova pojava je uglavnom bila moguća samo u zabačenim planinskim krajevima, kao što je i sama Skopska Crna Gora, gdje nije postojala jaka islamska vjerska hijerarhija koja bi bila u mogućnosti nadgledati vjerski život novih preobraćenika. Ljaramani bi prema vanjskom svijetu pokazivali nominalne znakove pripadnosti Islamu, dok bi potajno krstili djecu u katoličkim crkvama, i dolazili u katolička svetišta. Nakon reformi u Otomanskoj Carevini sredinom XIX. stoljeća i proglašenja slobode vjere, stanovništvo Gornje Stuble predaje službeni zahtjev turskim vlastima za promjenu vjere. Ovaj čin je u velikoj mjeri rezultat djelatnosti franjevaca iz Letnice, koji su sagradili nekoliko manjih crkvi u ljaramanskim selima Crne Groe. Taj prvi pokušaj završava neuspješno, i jedan dio stanovnika je protjeran u Anatoliju. Nakon nekoliko godina, preživjeli se vraćaju i selo se legalno vraća na katoličanstvo. Ipak, župa Letnica sve do početka XX. stoljeća vodi odvojene matične knjige za "prave" katolike i bivše ljaramane.

4. CRKVA MAJKE BOŽJE LETNIČKE

http://www.upload3r.com/serve/270309/1238140781.jpg
http://www.upload3r.com/serve/270309/1238140799.jpg
http://www.upload3r.com/serve/270309/1238140811.jpg
http://www.upload3r.com/serve/270309/1238140824.jpg

Današnja crkva u Letnici je sagrađena tridesetih godina prošlog stoljeća na mjestu starije crkve iz XIX. stoljeća koja je oštećena u odronu zemlje. Dok je lokalni kult Marije vjerojatno postojao još u srednjem vijeku, tek u XIX. stoljeću Letnica postaje glavno marijansko svetište Skopske nadbiskupije. Glavni praznik je dan Velike Gospe u Kolovozu, kad su se u svetištu skupljali ne samo Hrvati Janjeva i Letnice već i drugo stanovništvo iz šire regije. Tu su uglavnom dolazili katolički Albanci i ljaramani, ali i muslimanski Romi u većem broju. U manjem broju su dolazili i muslimanski Albanci kao i pravoslavni Srbi. Tu se često radilo o ženama koje su dolazile tražiti pomoć zbog bolesti. Kip Majke Božje koji se nalazi u crkvi je poseban u tome što je jedan od broja crnih kipova u katoličkom svijetu, takozvane Crne Gospe.

5. SUDBINA LETNIČANA NAKON RASPADA JUGOSLAVIJE

Nakon napada na Hrvatsku 1991., pogoršavaju se do tada dobri odnosi Srba i Hrvata oko Letnice. Na izlazu iz Crne Gore prema Vitini, na jedinoj cesti iz Letnice, nalaze se srpska sela Grnčar i Vrbovac, i kod Letničana i Stubljana se javlja strah da bi sada mogli biti odsječeni od svijeta. Eskalacijom rata u Hrvatskoj, a i posjetom Vojislava Šešelja koji u Vitini organizira skup svoje stranke, strah i neizvjesnost se povećevaju, i tijekom 1992. većina Letničana donosi odluku o kolektivnom iseljenju u Hrvatsku. Tijeko slijedeće tri godine, to se i događa, uz pomoć hrvatske vlade i Fonda Svetog Izidora, koji je katolička crkva u Hrvatskoj osnovala sredinom osamdesetih godina s ciljem pomaganja kosovskih Hrvata. Hrvatska vlada naseljeva Letničane u zapadnu Slavoniju, nedavno ispražnjenu od Srba. Sela u koja ih naseljava su Voćin, Đulovac(Mikovićevo), Koreničani, Bastaji i Ćeralije.

http://www.upload3r.com/serve/270309/1238143117.png

Letničani odmah nailaze na probleme. Dio Slavonije u kojim su naseljeni je teško pogođen ratom, a kuće koje su im dodijeljene su samo privremene, jer su vlasnici u izgnanstvu. Frustracije rastu zbog neispunjenja obećanja hrvatske vlade, a i nerijesenog pravnog statusa kuća u kojim žive. Nakon završetka rata 1995., situacija se poboljšava. Dio Letničana kupuje kuće od vlasnika, dio gradi nove kuće na zemlji koju su dobili ili kupili u tim selima. Nakon rata na Kosovu 1999. dio preostalih Letničana također seli u Hrvatsku tako da je danas u Letničkim selima po procjeni ostalo samo 250-500 Hrvata. U okolici Voćina danas živi oko 5000 Hrvata porijeklom s Kosova, i čine većinu u odnosu na starosjedilačko stanovništvo. Bivši stanovnici Vrneza i Vrnavokola su uglavnom naseljeni u Đulovcu i Ćeralijama. Stanovnici Letnice su se skrasili u Voćinu, koje je igrom slučaja popularno marijansko svetište kao i njihovo rodno selo. Stanovništvo Šašara, kao nekada najmnogoljudnijeg sela letničke župe, podijeljeni su između Bastaja, Voćina i Koreničana.
Pavo B. is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.03.2009., 12:55   #2
zanimljivo, hvala
balkanski pastuh is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.03.2009., 20:33   #3
Broj Hrvata u vitinskoj opcini prema popisima stanovnistva:

'48 - 1762

'53 - 1806

'61 - 2077

'71 - 2613

'81 - 3722

'91 - 4331
Pavo B. is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.03.2009., 10:12   #4
Quote:
Pavo B. kaže: Pogledaj post
Broj Hrvata u vitinskoj opcini prema popisima stanovnistva:

'48 - 1762

'53 - 1806

'61 - 2077

'71 - 2613

'81 - 3722

'91 - 4331
Odličan natalitet...
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.04.2009., 11:45   #5
kojem su jeziku govorili Letnicani?
jesu li bili pod utjecajem Torlackog govora?
frane2110 is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.04.2009., 14:33   #6
Quote:
frane2110 kaže: Pogledaj post
kojem su jeziku govorili Letnicani?
jesu li bili pod utjecajem Torlackog govora?
Da , ko i Janjevci!! , ali ne bi se baš moglo govoriti o torlačkom govoru , mada jako podseća!!

Tog tzv. torlačkog govora ima više vrsta i oni među sobom su slični , ali vrlo dobro znaju razlike , ja baš ne i znam , ali se da primetiti ipak!!

To ti je više istočno-kosovski govor u kojem kao i u svim zabačenim krajevima svako selo svoje piči!!
joe enter is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.07.2009., 11:13   #7
zanimljivo je spomenuti da su hrvati janjeva 60ih i 70ih godina imali natalitet preko 50 promila....vjerojatno je tako i u letnici

nakon zadnjeg iseljavanja u janjevu je ostalo oko 200-300 hrvata.. i od toga preko 60 osnovnoškolske djece..

dakle usprkos iseljavanju struktura janjevačkih hrvata je takva da ima preko 50% janjevaca do 20god...
markozzz is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.07.2009., 13:12   #8
vise necu govorit "jebem ko zec" nego "jebem ko janjevac"
pave odlicno obradjena tema.
T1950 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 02:09.