Građanski odgoj na ovaj način

[buditedobro]

Od jeseni kreće predmet Građanski odgoj.

Za sve međupredmetno (u okviru postojećih predmeta) i na satovima razrednoga odjela, a za učenike 6. razreda i kao obavezni predmet koji će se ocjenjivati, a sljedećih godina i za ostale.

Predviđena je edukacija učitelja, no pitanje je hoće li biti dostatan tečaj da osposobi učitelje za izvođenje nastave (metodički i znanstveno).

Zasad nema udžbenika ni svima dostupne metodičke i znanstvene literature, a nije razrađen ni sustav vrednovanja postignuća.

Nema sumnje da svima trebaju znanja i vještina s toga područja, no pitam sebe i pitam sve je li ovo pravi put, a osobito vezano uz Građanski odgoj kao zaseban predmet.

[Lyanna Stark]

Cilj ovog predmeta je da se djecu nauči toleranciji, štednji, osnove demokracije, što su njegova prava i obveze kao građanina, i još puno toga, koji se dotiću svakodnevnog života.

Evo ovdje možete naći što vas zanima: http://www.azoo.hr/images/razno/Kuri...brazovanja.pdf

Literature za nastavnike postoji... literatura

Ako ne vidite link, to je Nenad Fanuko, Sociologija, Modul osnove demokracije od AZOO, i udžbenik filozofije za gimnazie (kao i Sociologija). Ne traži se od učitelja da objašnjavaju cijelu filozofiju ili cijelu sociologiju, valjda će im na tečaju sve objasniti.

Postoje čak i elementi ocjenjivanja, link gore.

[buditedobro]

Lyanna Stark kaže:

Cilj ovog predmeta je da se djecu nauči toleranciji, štednji, osnove demokracije, što su njegova prava i obveze kao građanina, i još puno toga, koji se dotiću svakodnevnog života.

Evo ovdje možete naći što vas zanima: http://www.azoo.hr/images/razno/Kuri...brazovanja.pdf

Literature za nastavnike postoji... literatura

Ako ne vidite link, to je Nenad Fanuko, Sociologija, Modul osnove demokracije od AZOO, i udžbenik filozofije za gimnazie (kao i Sociologija). Ne traži se od učitelja da objašnjavaju cijelu filozofiju ili cijelu sociologiju, valjda će im na tečaju sve objasniti.

Postoje čak i elementi ocjenjivanja, link gore.

Nije to baš tako kristalno jasno. Postoje tisuće knjiga o toj temi. Uhvatiti se ukoštac s tridesetak knjiga preporučene literature za učitelje značilo bi ostaviti se svega drugoga na barem godinu dana i zapostaviti svoju osnovnu struku, npr. matematiku, fiziku... Veći je problem što ne postoji metodika nastave Građanskoga odgoja niti kao znanstveno područje niti kao kolegij, a još manje kao knjiga.
Udžbenik za djecu (ili barem radna bilježnica) zasad ne postoji.

Kriteriji ocjenjivanja ne postoje. Postoje nabrojeni očekivani ishodi (u tri područja koja bi se trebala i ocjenjivati), koji su dijelom dobro napisani, no u dijelu Vještine i Građanske vrijednosti i stajališta. Evo nekoliko primjera za 2. i 3. ciklus (5. - 8. razred):

"prepoznaje i dovodi u ravnotežu svoje osjećaje"

Kako bilo tko može reći da učenik na kraju 6. razreda (kad će dobiti zaključne ocjene) dovodi u ravnotežu svoje osjećaje. Što ako ih ne dovodi jer ne može? Dovoljan (2)? Ili odličan (5)?

"prepoznaje vlastite sposobnosti, interese, motivaciju i postignuća; odgovorno planira životne ciljeve, uključujući daljnje
obrazovanje; donosi racionalne odluke"

Tko od šestaša to može za peticu? I kako to ispitati? Osobito drugi dio?

"pokazuje privrženost ustavnim načelima dostojanstva osobe, nepristranosti, vladavine prava i pravde".

Kako znati tko je privržen i u kojoj mjeri. Ona tko kaže: "Privržen sam."? Ili će ga učitelj pratiti i gledati je li privržen?

Iz navedenoga nije razvidno kako navedeno ispitati i objektivno ocijeniti.

Sve će se svesti na ocjenjivanje elementa Građansko znanje i razumijevanje, npr.
"definira demokraciju, određuje najvažnija načela demokracije i opisuje različite modele demokracije; objašnjava tko čini
vlast u demokraciji, kako se vlast formira, koja je funkcija vlasti i kako vlast djeluje; opisuje nadležnosti pojedinih grana i
razina (državne i lokalne) vlasti; objašnjava zašto je trodioba vlasti i podjela vlasti na državnu i lokalnu važna u demokraciji;
objašnjava važnost višestranačja za demokraciju; tumači ulogu Ustava te načela vladavine prava i pravne države u demokraciji",
dakle opet bubanje, bubanje i bubanje.

Dugoročno,većina je ishoda navedenih u Nacrtu Nastavnoga plana i programa poželjna, no nije ih moguće ni provjeriti ni ocijeniti ni u cijelome obrazovnome ciklusu, a kamoli u jednome razredu.

[Lyanna Stark]

OK, nema literature i jasnih kriterija ocjenjivanja, ali ja stvarno smatram da neće svi bubati ovo gradivo o državi. Ipak je cilj toga da dijete spozna u kakvoj državi mi živimo, da ne ponavlja parole iz medija ili da razlikuje demokraciju od tiranije većine (sigurna sam da bi mnogi Hrvati glasali da se Rome istjera iz Hrvatske, ali da to većina Hrvata odluči na referendumu, to bi bio slom demokracije).

I iako će neki učenici to gradivo bubati, valjda je jasno da će to doprijeti do mnogih.

[buditedobro]

Lyanna Stark kaže:

OK, nema literature i jasnih kriterija ocjenjivanja, ali ja stvarno smatram da neće svi bubati ovo gradivo o državi. Ipak je cilj toga da dijete spozna u kakvoj državi mi živimo, da ne ponavlja parole iz medija ili da razlikuje demokraciju od tiranije većine (sigurna sam da bi mnogi Hrvati glasali da se Rome istjera iz Hrvatske, ali da to većina Hrvata odluči na referendumu, to bi bio slom demokracije).

I iako će neki učenici to gradivo bubati, valjda je jasno da će to doprijeti do mnogih.

Ne sumnjam ni najmanje da je građanski odgoj potreban (za početak bih na obuku poslala većinu političara), no u ovom obliku kako se predlaže bojim se da će biti karikatura građanskoga odgoja.

Uopće se ne bojim da će učenici htjeti bubati, bojim se da će ih ovakav sustav natjerati na to. Učitelji će morati ocjenjivati (a to ne žele jer ne znaju, jer nemaju i po sadašnjem stanju ne mogu imati znanja ni jasne upute kako to činiti).

Kao dio satova razrednoga odjela, da, i to bez ocjena, te uz sustavno obrazovanje učitelja, za što je potrebna godina-dvije, a ne jedno ljeto. Ali i uz priznate satove pripreme za to područje. Zasad se pripreme za sat razrednoga odjela (zdravstveni odgoj, građanski odgoj koji se već provodi, ostali sadržaji) vrednuju s 0 sati godišnje. Morat će voditi i učeničke mape i drugu pedagošku dokumentaciju za istih 0 sati godišnje.

[luca]

prije puno godina, isla sam u osnovnu skolu u parizu, i mi smo imali predmet "gradjanska odgovornost" (doslovan prijevod). bilo je super ucili smo o pravima ljudi, pravima djeteta, osnove drustvenih uredjenja i zakona, sto znaci biti odgovoran gradjanin, pratili mitterand-chirac izbore i imali "fejk" timove i debate, pisali smo skolske novine. uglavnom, iz moje prespektive mislim da je to super i nadam se da ce biti izvedeno na dobar nacin.

[Stipe23]

buditedobro kaže:

Nije to baš tako kristalno jasno. Postoje tisuće knjiga o toj temi. Uhvatiti se ukoštac s tridesetak knjiga preporučene literature za učitelje značilo bi ostaviti se svega drugoga na barem godinu dana i zapostaviti svoju osnovnu struku, npr. matematiku, fiziku... Veći je problem što ne postoji metodika nastave Građanskoga odgoja niti kao znanstveno područje niti kao kolegij, a još manje kao knjiga.
Udžbenik za djecu (ili barem radna bilježnica) zasad ne postoji.
...


"prepoznaje vlastite sposobnosti, interese, motivaciju i postignuća; odgovorno planira životne ciljeve, uključujući daljnje
obrazovanje; donosi racionalne odluke"

Tko od šestaša to može za peticu? I kako to ispitati? Osobito drugi dio?

Koji točno, donošenje racionalnih odluka?

"pokazuje privrženost ustavnim načelima dostojanstva osobe, nepristranosti, vladavine prava i pravde".

Kako znati tko je privržen i u kojoj mjeri. Ona tko kaže: "Privržen sam."? Ili će ga učitelj pratiti i gledati je li privržen?

Iz navedenoga nije razvidno kako navedeno ispitati i objektivno ocijeniti.

Nije ni teško povezati.
"Pokazuje privrženost" znači "drži do...", i nije naročito zbunjujuća formulacija.

Lako je to ispitati. To je za pitanja poput kako bi postupio u toj i toj situaciji, ili odobravaš li ovo i ono, ili koje karakteristike očekuješ u razvijenijem (civiliziranijem) društvu po pitanju toga i toga, itd.
Sve djeluje posve korektno.

Sve će se svesti na ocjenjivanje elementa Građansko znanje i razumijevanje, npr.
"definira demokraciju, određuje najvažnija načela demokracije i opisuje različite modele demokracije; objašnjava tko čini
vlast u demokraciji, kako se vlast formira, koja je funkcija vlasti i kako vlast djeluje; opisuje nadležnosti pojedinih grana i
razina (državne i lokalne) vlasti; objašnjava zašto je trodioba vlasti i podjela vlasti na državnu i lokalnu važna u demokraciji;
objašnjava važnost višestranačja za demokraciju; tumači ulogu Ustava te načela vladavine prava i pravne države u demokraciji",
dakle opet bubanje, bubanje i bubanje.

Jako neko bubanje, naučiti što je trodioba vlasti i tko što u toj trodiobi radi...


-Stipe

[buditedobro]

Stipe23 kaže:

Koji točno, donošenje racionalnih odluka?

Nije ni teško povezati.
"Pokazuje privrženost" znači "drži do...", i nije naročito zbunjujuća formulacija.

Lako je to ispitati. To je za pitanja poput kako bi postupio u toj i toj situaciji, ili odobravaš li ovo i ono, ili koje karakteristike očekuješ u razvijenijem (civiliziranijem) društvu po pitanju toga i toga, itd.
Sve djeluje posve korektno.

Jako neko bubanje, naučiti što je trodioba vlasti i tko što u toj trodiobi radi...


-Stipe

Da. Kako ispitati donosi li učenik racionalne odluke? I kako ispitati uopće donosimo li mi odrasli racionalne odluke? A to bi se trebalo ocjenjivati. I kako ispitati planira li odgovorno vlastite ciljeve. Sve je to vrlo apstraktno zadano. Je li odgovorno s 11 ili 12 godina planirati da postaneš astronaut, ili pjesnik, ili postati bogataš koji nakon 40 neće raditi, ili postati član komune neke istočnjačke sekte, ili postati bubnjar i osnovati svoju grupu, ili postati žena u nekom lijepom i bogatom haremu, ili biti kiparica, ili završiti ONO i DSZ i postati gradonačelnik nekog milijunskoga grada, ili završiti studije Građanskoga odgoja i postati žena ministra nekoga, bilo kojega resora.

O privrženosti... Smatranju...
OK. Nitko nije tako glup da ne bi znao pitati. No valjda nećemo biti tako glupi da prihvaćamo deklamativne odgovore.
1. Jesi li privržen... Jesam.
2. Smatraš li da... Smatram...
3.Jesu li ti i ti ljudi manje vrijedni?
a) Da.
b) Ne.
c) Kako kad.
4. U razred ulazi dječak prljave odjeće i neuredne frizure.
a) Prići ćeš mu i upoznati se s njim.
b) Nećeš obaćati pažnju.
c) Odmah ćeš s nekim prokomentirati njegov izgled.
5. Tko je imao pravo ako je osoba A rekla osobi B da je dosta maltetiranja ostalih u razredu, a B joj je kao slučajno pljunuo na torbu, a na to je A gurnula osobu B koja je pala i ogrebla lakat do krvi?
a) Nitko.
b) Oboje.
c) Ne bih se miješao/miješala.
d) A
e) B.

Jasno je koji su odgovori točni i jednoznačni. Također je jasno koji odgovor iziskuje obrazloženje, no pretpostavimo da učenik odgovara ono što se očekuje od njega. (Nije glup da govori što će mu donijeti lošu ocjenu.) Dat ćemo mu peticu samo zato što je to izjavio?

Kao "Danas kada postajem pionir..." svi će se zakleti, za ocjenu.

Bubanja će biti:

I ne samo u vezi s navedenim nego i:

"objašnjava koncept korporacijske društvene odgovornosti i ulogu međunarodnih i domaćih u ograničavanju korporacijske moći"

Daj tu rečenicu testiraj na svima zaposlenima gdje radiš. Neka ti ju objasne u pet rečenica. A onda ih ocijeni.

[Monstera]

buditedobro kaže:

Kriteriji ocjenjivanja ne postoje. Postoje nabrojeni očekivani ishodi (u tri područja koja bi se trebala i ocjenjivati), koji su dijelom dobro napisani, no u dijelu Vještine i Građanske vrijednosti i stajališta. Evo nekoliko primjera za 2. i 3. ciklus (5. - 8. razred):

"prepoznaje i dovodi u ravnotežu svoje osjećaje"

Kako bilo tko može reći da učenik na kraju 6. razreda (kad će dobiti zaključne ocjene) dovodi u ravnotežu svoje osjećaje. Što ako ih ne dovodi jer ne može? Dovoljan (2)? Ili odličan (5)?

"prepoznaje vlastite sposobnosti, interese, motivaciju i postignuća; odgovorno planira životne ciljeve, uključujući daljnje
obrazovanje; donosi racionalne odluke"

Tko od šestaša to može za peticu? I kako to ispitati? Osobito drugi dio?
.

neda mi se sve komentirati, niti se posebno udubljavti u temu.
ovo mi je upalo u oci, i ja se duboko nadam da si ti nesto krivo shvatila ili si uzela primjere sa kojima se sprdas, al ne kuzim oko cega se sprdas.

cilj nekog predavanja (radionice, cegavec) moze btii da diejte zna povezivati misli, osjecaje i svoje reakcije.....da zna prepoznati i imenovati osjecaj. al to je, jbg proces.
niti se uci na jednom satu, niti se moze nabubati, niti se smije ocjenjivati.
niti, bi djeca, obzirom na razna zivotna iskustva, morala sjediti zajedno sa ko zna kim i pricati o svojim osjecajima, igrati uloge i sl. niti bi im o tome trebao pricati netko tko je, uz svoj predmet kemije, odslusao didaktiku i pedagogiju u jednom semestru.
jer to veze nema sa ucenjem prepoznavanja osjecaja, a jos manje sa dovodjenjem istih u ravnotezu (a sad, jbg, cak nisam niti sigurna na sto se to tocno misli. valjda ono, da ne opsuje na satu, taman sa svojih 12gdoina, kad ga pocnu hormoni sorati, a profesorica je dosadna za ubit se)


iz tvog uvodnog posta se ne razumije tko ce gradjanski odgoj predavati, tko bi to trebao ici na eudukaciju i koja su to znanja i vjestine koje treba usvojiti (a da ih nastavnik vec nema) i sto to treba ocjenjivati.
i zasto, svako sranje treba ocjenu.


na kraju, sto ce nastavnici poduzeti po tom pitanju?traziti da im se napisu protokoli i upute kako ocjenjivati svaki zarez u programu, ili ce se pobuniti oko necega sto im zdrav razum nalaze.
doduse, znam ljude koji se sprdaju oko ocjena u vjeronauku, al su ih teolozi uvjerili da je sve to mjerljivo i da se uceniku, ako nista drugo daje ocjena za motivaciju.

[buditedobro]

nosorog kaže:

neda mi se sve komentirati, niti se posebno udubljavti u temu.
ovo mi je upalo u oci, i ja se duboko nadam da si ti nesto krivo shvatila ili si uzela primjere sa kojima se sprdas, al ne kuzim oko cega se sprdas.

cilj nekog predavanja (radionice, cegavec) moze btii da diejte zna povezivati misli, osjecaje i svoje reakcije.....da zna prepoznati i imenovati osjecaj. al to je, jbg proces.
niti se uci na jednom satu, niti se moze nabubati, niti se smije ocjenjivati.
niti, bi djeca, obzirom na razna zivotna iskustva, morala sjediti zajedno sa ko zna kim i pricati o svojim osjecajima, igrati uloge i sl. niti bi im o tome trebao pricati netko tko je, uz svoj predmet kemije, odslusao didaktiku i pedagogiju u jednom semestru.
jer to veze nema sa ucenjem prepoznavanja osjecaja, a jos manje sa dovodjenjem istih u ravnotezu (a sad, jbg, cak nisam niti sigurna na sto se to tocno misli. valjda ono, da ne opsuje na satu, taman sa svojih 12gdoina, kad ga pocnu hormoni sorati, a profesorica je dosadna za ubit se)


iz tvog uvodnog posta se ne razumije tko ce gradjanski odgoj predavati, tko bi to trebao ici na eudukaciju i koja su to znanja i vjestine koje treba usvojiti (a da ih nastavnik vec nema) i sto to treba ocjenjivati.
i zasto, svako sranje treba ocjenu.


na kraju, sto ce nastavnici poduzeti po tom pitanju?traziti da im se napisu protokoli i upute kako ocjenjivati svaki zarez u programu, ili ce se pobuniti oko necega sto im zdrav razum nalaze.
doduse, znam ljude koji se sprdaju oko ocjena u vjeronauku, al su ih teolozi uvjerili da je sve to mjerljivo i da se uceniku, ako nista drugo daje ocjena za motivaciju.

Nažalost, nisam ništa pogrešno shvatila niti se sprdam. Ti su primjeri gotovo slučajno odabrani. Gotovo sve što se odnosi na ocjenu vještine i građanskih vrijednosti nije razrađeno. Znanja (činjenice) koje moraju poznavati jasne su, no upravo u tome i vidim problem. Bojim se da će se ocjena temeljiti na reproduciranju činjenica, u boljem slučaju na njihovu tumačenju. (v. Nacrt nastavnog plana i programa Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovnu i srednju školu na stranici MZOS-a, Javna rasprava o Nacrtu Nastavnog plana i programa Građanskog odgoja i obrazovanja..., tablica za 2. i 3. ciklus, a može i druge tablice u kojima se navode ishodi - obrazovna postignuća na osnovi kojih se i izvode ocjene).
Sve to lijepo zvuči. Navedeni ishodi su poželjni, no nije ih moguće ni ostvariti kako je nadobudno navedeno bez metodičko-didaktičke podloge, a osobito ih nije moguće ocijeniti.

Nastavnici se bune, no nema nikakva odaziva iz MZOS-a.

Jasno mi je što je najvažnije, i sama si to napisala vrlo točno, no u svemu je ocjena potpuni višak. Igrom slučaja, radila sam radionice za prevenciju međuvršnjačkoga nasilja, s djecom koja imaju poteškoća u ponašanju, sa zlostavljanom djecom pa i s darovitima za dramsko-scenski izraz. To jednostavno nije dobro ocjenjivati jer kad se ocjenjuje, nije moguće ostvariti dobar kontakt s djecom i izostaje njihovo stvarno sudjelovanje, koje bi trebalo uključiti otvaranje, slobodu izražavanja misli i osjećaja, što je u konačnici i jedan od važnih ciljeva građanskoga odgoja, te je tako sva ova lakrdija oko obaveznoga predmeta koji se ocjenjuje u suprotnosti s njegovim ciljevima i svrhom.

Ne vidim nikakav dobar razlog da Građanski odgoj bude predmet (koji se ocjenjuje). Da su predložili da bude dio sata razrednoga odjela i da su povećali satnicu s jednoga sata na dva tjedno, i usto dali vremena da se učitelji kvalitetno educiraju, ne bih ništa rekla. Naravno, pod uvjetom da se rad plati: priprema za nastavu i nastava.

[Monstera]

buditedobro kaže:

Jasno mi je što je najvažnije, i sama si to napisala vrlo točno, no u svemu je ocjena potpuni višak. Igrom slučaja, radila sam radionice za prevenciju međuvršnjačkoga nasilja, s djecom koja imaju poteškoća u ponašanju, sa zlostavljanom djecom pa i s darovitima za dramsko-scenski izraz. To jednostavno nije dobro ocjenjivati jer kad se ocjenjuje, nije moguće ostvariti dobar kontakt s djecom i izostaje njihovo stvarno sudjelovanje, koje bi trebalo uključiti otvaranje, slobodu izražavanja misli i osjećaja, što je u konačnici i jedan od važnih ciljeva građanskoga odgoja, te je tako sva ova lakrdija oko obaveznoga predmeta koji se ocjenjuje u suprotnosti s njegovim ciljevima i svrhom.

ne da nije dobro ocjenjivati, to se ne smije ocjenjivati.
ja se i dalje nadam da ste sto krivo shvatili cijeli program...

i onaj koji svede taj predmet samo na reprodukciju i ocjenu, los je i za svoj i za taj predmet, i njemu nikakva dodatna edukacija nece pomoci.
stovise, bacen novac poreznih obveznika u vjetar.

[buditedobro]

nosorog kaže:

ne da nije dobro ocjenjivati, to se ne smije ocjenjivati.
ja se i dalje nadam da ste sto krivo shvatili cijeli program...

i onaj koji svede taj predmet samo na reprodukciju i ocjenu, los je i za svoj i za taj predmet, i njemu nikakva dodatna edukacija nece pomoci.
stovise, bacen novac poreznih obveznika u vjetar.

Ponavljam, nisam ništa pogrešno shvatila. Pogledaj Nacrt Nastavnog plana i programa Građanskog odgoja za osnovnu i srednju školu, 10. poglavlje, str. 49. (public.mzos.hr).

Sljedeće šk. godine bit će obavezan i ocjenjivat će se u 6. razredu, a od 2016. u šestom, sedmom i prvom srednje itd.
Svi, i šestaši, imat će 35 sati GO međupredmetno (20 unutar svih predmeta), na satima RZ (5) i u obliku terenske nastave (10), a šestaši još i 35 sati kao zasebni predmet. Ocjena će se izvoditi na osnovi svih 70 sati! Kako?! Piše o vođenju mapa učenika i slično, no to je silna glupost.

I ja se nadam da se neće svesti samo na ocjenu. No kako će to osigurati, ne zna se.

Tko će i kada voditi djecu na terensku nastavu, ni to nije precizirano, valjda razrednici. Ima toga još, no ne znam ima li uopće smisla o tome pisati kad je ionako sve već odlučeno, a javna je rasprava, kao i inače, farsa.

Da roditelji kažu ne takvom prijedlogu, možda bi se nešto još dalo promijeniti. Ne bih htjela da netko pomisli da sam protiv GO, naprotiv, no takav prijedlog kakav je sad donijet će probleme, učenicima, roditeljima i učiteljima.

[Stipe23]

buditedobro kaže:

Da. Kako ispitati donosi li učenik racionalne odluke? I kako ispitati uopće donosimo li mi odrasli racionalne odluke?

Jednostavno, dovoljno je vidjeti razmišlja li o posljedicama svojih postupaka i odluka.

A to bi se trebalo ocjenjivati. I kako ispitati planira li odgovorno vlastite ciljeve. Sve je to vrlo apstraktno zadano. Je li odgovorno s 11 ili 12 godina planirati da postaneš astronaut, ili pjesnik, ili postati bogataš koji nakon 40 neće raditi, ili postati član komune neke istočnjačke sekte, ili postati bubnjar i osnovati svoju grupu, ili postati žena u nekom lijepom i bogatom haremu, ili biti kiparica, ili završiti ONO i DSZ i postati gradonačelnik nekog milijunskoga grada, ili završiti studije Građanskoga odgoja i postati žena ministra nekoga, bilo kojega resora.

Bilo što od toga je OK, za ovaj tvoj scenarij funkcioniralo bi da se vidi je li učenik svjestan nekih priprema za to i ima li ih u vidu.

...

I ne samo u vezi s navedenim nego i:

"objašnjava koncept korporacijske društvene odgovornosti i ulogu međunarodnih i domaćih u ograničavanju korporacijske moći"

Daj tu rečenicu testiraj na svima zaposlenima gdje radiš. Neka ti ju objasne u pet rečenica. A onda ih ocijeni.

Ja sam samozaposlen.
Dao sam si tu rečenicu kao test.
Bio sam vrlo zadovoljan objašnjenjem. Dajem si peticu.


-Stipe

[buditedobro]

Stipe23 kaže:

Jednostavno, dovoljno je vidjeti razmišlja li o posljedicama svojih postupaka i odluka.



Bilo što od toga je OK, za ovaj tvoj scenarij funkcioniralo bi da se vidi je li učenik svjestan nekih priprema za to i ima li ih u vidu.



Ja sam samozaposlen.
Dao sam si tu rečenicu kao test.
Bio sam vrlo zadovoljan objašnjenjem. Dajem si peticu.-Stipe

Učitelj: Jesi li svjestan posljedica ako mi na ovo pitanje odgovoriš niječno?
Učenik: Jesam.
Učitelj: Jesi. Dobro. Pet.
Učitelj: Što planiraš u budućnosti i kako se za to pripremaš?
Učenik: Ne znam. Mislite danas nakon nastave ili sutra?
Učitelj: Mislim u daljoj budućnosti.
Učenik: A! Za vikend? Ne znam još, tek je ponedjeljak.
Učitelj: ?!

Čestitam, Stipe 23, glede posljednjega primjera! Završio si Građanski odgoj za 6. razred s odličnim! Ja to ne bih mogla. Zanima me odgovor pa da i ja dobijem barem dvojku...

[Stipe23]

Srećom, većina profesora nisu totalni imbecili pa ne očekujem baš tolike probleme kakvih se ti pribojavaš samo zato što im nije svaki milimetar unaprijed nacrtan.


-Stipe

[buditedobro]

Stipe23 kaže:

Srećom, većina profesora nisu totalni imbecili pa ne očekujem baš tolike probleme kakvih se ti pribojavaš samo zato što im nije svaki milimetar unaprijed nacrtan.


-Stipe

Ne znaš odgovoriti na pitanje na koje će šestaš morati znati odgovor pa umjesto toga vrijeđaš?

Ako netko predaje neki predmet mora precizno i konkretno znati što učenici trebaju naučiti, kojim metodama, koje vještine trebaju usvojiti, koja je znanstvena podloga svemu tome itd. Također moraju znati koji su kriteriji ocjenjivanja, trebaju vidjeti barem JEDAN primjer iz prakse, a toga kod nas nema. Ne radi se o milimetrima, radi se o tome da se nešto želi uvesti u sustav, a pritom je kilometrima daleko od usustavljenoga.

Kad se budu sljedeće godine zaključivale ocjene šestašima, vidjet ćeš o čemu govorim. Likovni, glazbeni, tjelesni male su bebe prema onome kako će biti s građanskim odgojem jer iza njega ne stoji ama baš nikakva metodika, a ni ostalo o čemu sam pisala.

[Stipe23]

buditedobro kaže:

Ne znaš odgovoriti na pitanje na koje će šestaš morati znati odgovor pa umjesto toga vrijeđaš?

U preko 10 godina pisanja ovdje mislim da nisam nikad nikoga vrijeđao, niti namjeravam. Nije mi namjera niti vrijeđati tebe, bez brige.

Ali isto tako ne mislim da su učitelji imbecili kojima treba crtati svaki milimetar ili zdvajati jer im nije svaka rečenica njihovih izlaganja propisana.

Svi problemi koje sam dosad vidio ovdje navedene se uz minimum pripreme za nastavu (a to rade svi nastavnici, za bilo koji predmet) riješe bez nekih poteškoća.
"Korporacijska odgovornost" je trivijalna čak i za nivo šestaša, ne treba ići u neku širinu raznih oblika društvene odgovornosti za taj uzrast. Objasniš im zagađenje, i objasniš im ideju iza pravnih propisa (države) koji to reguliraju, the end.

Ako netko predaje neki predmet mora precizno i konkretno znati što učenici trebaju naučiti, kojim metodama

Eh... Pa to nije nikad određeno unaprijed.
Metode se razlikuju od profesora do profesora. Iz velikog bazena koji se naziva "proces učenja" obično si svaki profesor probere ono što njemu (a i pojedinom predmetu ili čak lekciji ili trenutnom raspoloženju) odgovara.

koje vještine trebaju usvojiti, koja je znanstvena podloga svemu tome itd. Također moraju znati koji su kriteriji ocjenjivanja, trebaju vidjeti barem JEDAN primjer iz prakse, a toga kod nas nema. Ne radi se o milimetrima, radi se o tome da se nešto želi uvesti u sustav, a pritom je kilometrima daleko od usustavljenoga.

Kad se budu sljedeće godine zaključivale ocjene šestašima, vidjet ćeš o čemu govorim. Likovni, glazbeni, tjelesni male su bebe prema onome kako će biti s građanskim odgojem jer iza njega ne stoji ama baš nikakva metodika, a ni ostalo o čemu sam pisala.

Bit će dječjih bolesti, to se slažem.

Bit će i (imbecilnih ) senzacionalističkih i napuhanih novinskih članaka koji će upozoravati na "katastrofu u građanskom odgoju".

It goes with the territory.

Kad se podvuče crta, nove generacije će u procesu obrazovanja prolaziti materiju građanskog odgoja i tamo neke stvari naučiti. To je nešto što je danas (po mom mišljenju) vrlo dobrodošlo i potrebno; otprilike u sličnom stilu kao što je bio tehnički odgoj prije 30 ili 40 godina. To što će netko imati 4, a netko 3, nije tako velik problem.
To što još nema udžbenika već jest.


-Stipe

[Monstera]

buditedobro kaže:

Ne znaš odgovoriti na pitanje na koje će šestaš morati znati odgovor pa umjesto toga vrijeđaš?

Ako netko predaje neki predmet mora precizno i konkretno znati što učenici trebaju naučiti, kojim metodama, koje vještine trebaju usvojiti, koja je znanstvena podloga svemu tome itd. Također moraju znati koji su kriteriji ocjenjivanja, trebaju vidjeti barem JEDAN primjer iz prakse, a toga kod nas nema. Ne radi se o milimetrima, radi se o tome da se nešto želi uvesti u sustav, a pritom je kilometrima daleko od usustavljenoga.

Kad se budu sljedeće godine zaključivale ocjene šestašima, vidjet ćeš o čemu govorim. Likovni, glazbeni, tjelesni male su bebe prema onome kako će biti s građanskim odgojem jer iza njega ne stoji ama baš nikakva metodika, a ni ostalo o čemu sam pisala.

koje prakse?
sto bi to tocno trebali vidjeti?

inace, ono cega se ja bojim, da ce se desiti da ce neki nastavnici predavati gradivo, kojeg se i sami ne pridrzavaju u zivotu, i za koje, ne mogu biti ogledni primjerak iliti zivi model ponasanja.

[buditedobro]

Stipe23 kaže:

U preko 10 godina pisanja ovdje mislim da nisam nikad nikoga vrijeđao, niti namjeravam. Nije mi namjera niti vrijeđati tebe, bez brige.

Ali isto tako ne mislim da su učitelji imbecili kojima treba crtati svaki milimetar ili zdvajati jer im nije svaka rečenica njihovih izlaganja propisana.

Svi problemi koje sam dosad vidio ovdje navedene se uz minimum pripreme za nastavu (a to rade svi nastavnici, za bilo koji predmet) riješe bez nekih poteškoća.
"Korporacijska odgovornost" je trivijalna čak i za nivo šestaša, ne treba ići u neku širinu raznih oblika društvene odgovornosti za taj uzrast. Objasniš im zagađenje, i objasniš im ideju iza pravnih propisa (države) koji to reguliraju, the end.



Eh... Pa to nije nikad određeno unaprijed.
Metode se razlikuju od profesora do profesora. Iz velikog bazena koji se naziva "proces učenja" obično si svaki profesor probere ono što njemu (a i pojedinom predmetu ili čak lekciji ili trenutnom raspoloženju) odgovara.



Bit će dječjih bolesti, to se slažem.

Bit će i (imbecilnih ) senzacionalističkih i napuhanih novinskih članaka koji će upozoravati na "katastrofu u građanskom odgoju".

It goes with the territory.


Kad se podvuče crta, nove generacije će u procesu obrazovanja prolaziti materiju građanskog odgoja i tamo neke stvari naučiti. To je nešto što je danas (po mom mišljenju) vrlo dobrodošlo i potrebno; otprilike u sličnom stilu kao što je bio tehnički odgoj prije 30 ili 40 godina. To što će netko imati 4, a netko 3, nije tako velik problem.
To što još nema udžbenika već jest.


-Stipe

Prvo, dragi Stipe, korporacije ne zagađuju samo okoliš. No smijem li to reći učenicima? Što je s korporacijskom odgovornošću u pitanjima gladi u svijetu, neplaćanja rada, uništavanjem malih poduzeća, kontrole tržišta, farmaceutske i prehrambene industrije koje nameću svoje proizvode lažući o njihovu utjecaju na zdravlje i okoliš itd. I što ako naša vlast ne dopušta da se o tome govori jer također ima materijalne interese? što ako naša vlast dopušta korporacijama da unište naša zdrava poduzeća, stvarajući monopol i na našem tržištu, mada nisu bolji (nego su u ovom trenutku u mogućnosti izlaziti na natječaje s 30% nižim cijenama zbog zaliha koje imaju, s namjerom da unište konkurenciju)?

Drugo, bazen o kojem govoriš je, nažalost prazan, gole pločice, osobito metodički bazen Građanskoga odgoja. Metodike nema. Ne postoji. Učitelj može nagađati, raditi po intuiciji. To nije dovoljno za sustavno provođenje predmeta, nijednoga. Možda će 10 % ljudi znati što i kako činiti. Ostali će nabadati.

Glede ocjenjivanja, ne vidim zašto bi ijedno dijete bilo dio eksperimenta. Odgoji, tehnički, koji spominješ, likovni, glazbeni već su itekako sporni u sustavu ocjenjivanja. Treba li nam još jedan koji je za ocjenu?
Ne želim nikomu dati trojku, pa ni četvorku, ako točno ne znam po kojim kriterijima.

[buditedobro]

nosorog kaže:

koje prakse?
sto bi to tocno trebali vidjeti?

inace, ono cega se ja bojim, da ce se desiti da ce neki nastavnici predavati gradivo, kojeg se i sami ne pridrzavaju u zivotu, i za koje, ne mogu biti ogledni primjerak iliti zivi model ponasanja.

U tome i jest problem. Nema nikakve prakse, nikakvih iskustava. Pokusni kunići bit će učenici.Mada postoji eksperimentalni program Građanskoga odgoja, nema nikakvih znanstvenih istraživanja ni rezultata. Koji su ga imali, nisu dobivali ocjene. Kako se to provodilo, nitko ne zna.

Ne bojim se samo učitelja. Što primjerom pokazuje politička scena?

Informatika je u školama već više od desetljeća pa nije obavezni predmet, a trebala bi biti. Ima znanost, ima metodiku. Zašto nije? A svi znamo da je svakomu potrebna. Pada mi na pamet da je iz političkih razloga.