Jezični savjetnik (3. izdanje)

[Shain]

leMONZoo kaže:

Ima valjda neka preporuka da se do 12 uvijek piše slovima ako nije neki tehnički podatak.

Za ove veće isto bi trebalo slovima, ali meni je isto to malo glupo pravilo pa ga se ne pridržavam previše.

MmeTipfeler kaže:

Preporuku s brojem 12 našla sam samo u Klaićevu i Ciprinu Pravopisu, možda je ima i negdje drugdje, ali nisam upamtila, no i ja se toga držim.

MmeTipfeler kaže:

Zapravo, kad bolje razmislim, ne sjećam se ni da sam ja nešto posebno učila pisanje brojeva slovima. Uči li se to upće kod nas u školi?

Čitam malo stare postove.

Ne sjećam se da sam to učio u školi. Više se uči iskustvom, prema primjerima iz prakse.

Staro tiskarsko (obrtničko) pravilo da se nakon dvanaest piše brojkama (koje spominju Cipra i Klaić 1944.) bilo je zastarjelo već u njihovo vrijeme, pa u pravopisu pišu (adaptirano):

- Ali to pravilo danas ne može vrijediti neograničeno i bezuvjetno (...) u kakvom tehničkom sastavku pisat ćemo i male brojeve brojkama, npr. Te žarulje trebaju 3 ili više vata za svaku "svijeću", dok ćemo u pjesmi ili uopće u uzvišenom stilu i veće (višečlane) brojeve (pa i redne, npr. broj godine) ispisati slovima.

U pravopisima nakon 1944. nisam vidio da se itko osvrće na taj aspekt pisanja brojeva. Dakle preostaje jedino da uočavamo kako se brojevi pišu u ozbiljnim tekstovima (raznih funkcionalnih stilova).

Sjećam se naslova jedne Krležine pjesme:

"Evropa godine hiljadudevetstotinatridesetsedme".

[lemonzoo]

Za brojeve iznad dvanaest ima ono da se rečenica ne može započinjati brojem osim ako nije neka komplikacija. Tako da se dobiju kobasice kao "devedesettrogodišnjak" i "tisuću devetsto pedeset i pete godine"... itd.

[Maloumni]

Je li problem ako neki stranac ne zna kako se brojeve pišu slovima i zato piše isključivo brojkama?

[AlexDeLarge]

Biste li rekli parkirno ili parkirališno mjesto?

[Shain]

AlexDeLarge kaže:

Biste li rekli parkirno ili parkirališno mjesto?

Trebalo bi da je ovako:

- Parkirno je mjesto gdje se parkira vozilo.

- Parkirališno je mjesto teren na kojemu je izgrađeno ili označeno parkiralište.

[AlexDeLarge]

To je i meni logično. Hvala!

[Laki001]

Koja je standardna riječ za jorgan?

[MadLukeM]

Laki001 kaže:

Koja je standardna riječ za jorgan?

Poplun

[Shain]

Laki001 kaže:

Koja je standardna riječ za jorgan?

Standardni su i jorgan i poplun.

Nestandardni su krpatur (prema latinskom coopertorium) i imbotija, imbotida (prema furlanskom imbotide).

[jelenat]

Kad lektorirate autorski tekst, mijenjate li (ili pak sugerirate autoru da mijenja) internacionalizme (pardon, međunarodnice ), odnosno trudite li se odabrati domaću riječ (naravno, u nekoj zdravoj mjeri)? Lektoriram nečiji diplomski i stekla sam dojam da se autorica trudi zvučati... a ne znam - veoma učeno... I iako je tekst fino napisan, prečesto naletavam na "opservacija", "diskusija", "sugerirati", "konstantno" i sl. S druge strane, te riječi jesu dio hrvatskog leksika i to jest njezin stil, tako da nikad nisam sigurna kako tome pristupiti.

[judolino]

jelenat kaže:

Kad lektorirate autorski tekst, mijenjate li (ili pak sugerirate autoru da mijenja) internacionalizme (pardon, međunarodnice ), odnosno trudite li se odabrati domaću riječ (naravno, u nekoj zdravoj mjeri)? Lektoriram nečiji diplomski i stekla sam dojam da se autorica trudi zvučati... a ne znam - veoma učeno... I iako je tekst fino napisan, prečesto naletavam na "opservacija", "diskusija", "sugerirati", "konstantno" i sl. S druge strane, te riječi jesu dio hrvatskog leksika i to jest njezin stil, tako da nikad nisam sigurna kako tome pristupiti.

Pa najbolje bi bilo da je pitaš.

[Shain]

jelenat kaže:

Kad lektorirate autorski tekst, mijenjate li (ili pak sugerirate autoru da mijenja) internacionalizme (pardon, međunarodnice ), odnosno trudite li se odabrati domaću riječ (naravno, u nekoj zdravoj mjeri)?

Lektoriram nečiji diplomski i stekla sam dojam da se autorica trudi zvučati... a ne znam - veoma učeno... I iako je tekst fino napisan, prečesto naletavam na "opservacija", "diskusija", "sugerirati", "konstantno" i sl. S druge strane, te riječi jesu dio hrvatskog leksika i to jest njezin stil, tako da nikad nisam sigurna kako tome pristupiti.

Termine izrečene tuđicama ne treba dirati. Za ostale joj savjetuj da ih smanji da ne ispadne razmetljiva.

Ne mijenjaj ih sama, jer domaća riječ često nije pravi sinonim tuđici. Ako ništa drugo, imaju različite konotacije, ekspresivnost.

[jelenat]

Shain kaže:

Termine izrečene tuđicama ne treba dirati. Za ostale joj savjetuj da ih smanji da ne ispadne razmetljiva.

Ne mijenjaj ih sama, jer domaća riječ često nije pravi sinonim tuđici. Ako ništa drugo, imaju različite konotacije, ekspresivnost.

E, to sam nekako htjela čuti, malo mi je jednostavniji život sada.
Možemo li onda ovako sažeti:
ako je riječ o autorskom tekstu, tuđice ne treba dirati, a ako je riječ o prijevodu, bolje bi bilo upotrijebiti domaću riječ ako baš ne nagrđuje tekst?

[Maloumni]

jelenat kaže:

a ako je riječ o prijevodu, bolje bi bilo upotrijebiti domaću riječ ako baš ne nagrđuje tekst?

Prijevod je teksta isto autorski tekst jer je isto objekt autorskog prava. Mislim da se ne treba utjecati na autorov izbor riječi u bilo kakvom tuđem tekstu (tj. ako mu ti sam nisi autor ili suautor) ukoliko su te riječi u skladu s pravilima standardnog jezika na kojem je tekst napisan.

[Shain]

jelenat kaže:

Možemo li onda ovako sažeti: ako je riječ o autorskom tekstu, tuđice ne treba dirati, a ako je riječ o prijevodu, bolje bi bilo upotrijebiti domaću riječ ako baš ne nagrđuje tekst?

Maloumni kaže:

Prijevod je teksta isto autorski tekst (...)

Prijevod je također autorski tekst i tu nema razlike u odnosu prema tuđicama.

Razlika može biti jedino u funkcionalnim stilovima: u umjetničkom tekstu u načelu ima manje tuđica nego u znanstvenom, publicističkom...

[Zvoncic]

U čemu je razlika: hrvatskog ili hrvatskoga (radija)?

[tupavi]

Zvoncic kaže:

U čemu je razlika: hrvatskog ili hrvatskoga (radija)?

U navesku a

Razlike nema. Oblici s navescima obično aw smatraju njegovanijim jezičnim izričajem te su to izvorniji oblici. No, kako rekoh, razlike u uporabi nema.

[Hekatonhir]

Ne bi išlo. Navezak je pokretni samoglasnik koji dolazi na kraju nekih riječi; može biti neobavezan ili obavezan. Neobavezni je navezak samoglasnik koji dolazi na kraju nekih oblika pridjeva, zamjenica, priloga i prijedloga što završavaju suglasnikom, ne mijenjajući njihovo značenje, a njegova je uporaba uglavnom stilističke naravi:

dobrog - dobroga
velik - velikoga
dobrim - dobrima
tvog - tvoga
tvom - tvome
tvojim - tvojima
mog - moga
mojim - mojima
čim - čime
njim - njime
svim - svime
dosad - dosada
tad - tada
sad - sada
kad - kada
nikad - nikada.

Imamo li nekoliko posvojnih pridjeva koji slijede jedan za drugim, običaj je navezak napisati samo na kraju prvoga:

gramatika hrvatskoga književnog jezika.

Ako je pridjev samo jedan, može i:

gramatika hrvatskoga jezika.

No ne bi bilo nepravilno i da su oba primjera napisana bez njega. On se u sintagmama stavlja radi lakšeg izgovora ispred k, g i h ili kad se ponavljaju suglasnici: moga konja, tvoga grada, ali ima jezičara (Težak, recimo) koji relativiziraju kriterije pa vele da može i: hrvatskoga književnoga jezika, ako piscu ili govorniku tako odgovara.

Obavezni je navezak:

s - sa
k - ka
nad - nada
pod - poda
pred - preda
uz - uza
iz - iza.

Navezak se dakle uvijek piše:

a. u prijedlogu:

1) ispred k, g, h i riječi u kojima ti suglasnici stoje na drugome mjestu u skupu:
ka klupi
ka gradu
ka zgradi

2) ispred s, š, z, ž:
sa sestrom
sa šumarom
sa zubarom
sa ženom

3) ispred suglasničkih skupova kojima je drugi suglasnik s, š, z:
sa psom
sa pšenicom
sa rzanjem

4) ispred instrumentalnog mnom:
sa mnom
nada mnom
poda mnom
preda mnom

5) ispred zamjeničkih enklitika uz oblike nad, pod, pred, kroz, niz, nuz, uz:
kroza nj, kroza te
nada me
nuza me
poda se, poda te
preda te, preda nj
uza te

b. u prefiksu:

1) ispred s, z, š, ž:
strugati - sastrugati
znati - saznati
šiti - sašiti
žvakati - sažvakati

2) na suglasnik ispred osnove nekih glagola koja počinje suglasničkim skupom:
gnati - odagnati
mrijeti - obamrijeti
prati - saprati
strti - razastrti
vreti - uzavreti.

Kada je pak o dativu i lokativu riječ, više-manje sve hrvatske gramatike dopuštaju uporabu i u i e (npr. sukladno tom, sukladno tomu, sukladno tome) premda je nekad uzus - što dokazuju brojni naši savjetnici - u dativu propisivao isključivo navezak u, a u lokativu e - komu, ali o kome.

[kocelot]

jel isto žvakati i žvatati

[Shain]

kocelot kaže:

jel isto žvakati i žvatati?

Isto je, a kod nas je standardno žvakati.

"Ka" i "ta" deminutivni su infiksi, a izvorni, praslavenski glagol bio je žьvati.

Slično je: bacati - bacakati se, varati - varakati, vozati se - vozakati se, ljubiti - ljubakati se i sl.