Tema za kratka pitanja [Pročitati prvi post]

[Geralt]

hmm, ajmo malo bolje da postavim pitanje, uzmimo cijev 2 m i stavimo unutra lopticu na početak cijevi i spojimo na kompresor.

Kad uključimo kompresor, tlak će krenuti gurati loptu van, lopta će dobiti neku brzinu X i izletjeti van tom brzinom.

Što kad spojim cijev od 200m, stavim loptu isto na početak cijevi i kompresor i uključim?

Jel će lopta izletjeti istom brzinom kao i na 2m cijevi?

[Noise]

Kako šestogodišnjem djetetu ukratko objasniti kako je nastalo sve (svemir, zvijezde, zemlja), sa znanstvenog stajališta (Big Bang Theory) i sa vjerskog (Bog je stvoritelj svega). Mi nismo vjernici, ne spominjemo da je Bog stvorio sve, (nit ne znam kako bi mu upće taj pristup objsnila) on voli gledati znanstvene emisije, svidjele su mu se neke epizode Cosmosa, voli čitati/gledati slikovnice i knjige o svemiru. Hvala!

[Garofeeder]

Geralt kaže:

hmm, ajmo malo bolje da postavim pitanje, uzmimo cijev 2 m i stavimo unutra lopticu na početak cijevi i spojimo na kompresor.

Kad uključimo kompresor, tlak će krenuti gurati loptu van, lopta će dobiti neku brzinu X i izletjeti van tom brzinom.

Što kad spojim cijev od 200m, stavim loptu isto na početak cijevi i kompresor i uključim?

Jel će lopta izletjeti istom brzinom kao i na 2m cijevi?

Morat ces ga jos malo bolje postaviti ... Situacija se bitno mijenja promjenom odnosa kapaciteta dobave kompresora s volumenom tvoje cijevi...

I, normalno, ima li taj kompresor rezervoar stlacenog zraka i koliki je?

[Geralt]

Hmm, kužim, da, ajde da još pojednostavim - recimo da nema posudu zraka i da je kapacitet kompresora zadovoljavajući da bez problema puni i 2m i 200m cijev.

Ajmo ovako, uzmemo cijev 2m, stavimo loptu u cijev, spojimo na kompresor, i zatvorimo drugi kraj cijevi.
Kompresor nabije cijev na recimo 20 bara, i mi kad otvorimo cijev - lopta će izletjeti nekom brzinom X.

Uzmimo sad isti kompresor 20 bara, ali uzmimo cijev od 200m. Isto stavimo loptu, spojimo na kompresoru, zatvorimo cijev. - kad kompresor nabije cijev od 200m na 20 bara, otvorimo ju i lopta će opet izletjeti brzinom X.

Koliko se budu razlikovale te brzine X, jel uopće ima razlike?

[Bjesomarica]

Noise - toplo ti preporucam knjigu Richarda Dawkinsa "The magic of reality", prevedena je na hrvatski i namjenjena djeci i mladima koje zanima znanost. Jako je lijepo ilustrirana i ima predivna objasnjenja za dosta pojava.

[Garofeeder]

Geralt kaže:

Hmm, kužim, da, ajde da još pojednostavim - recimo da nema posudu zraka i da je kapacitet kompresora zadovoljavajući da bez problema puni i 2m i 200m cijev.

Ajmo ovako, uzmemo cijev 2m, stavimo loptu u cijev, spojimo na kompresor, i zatvorimo drugi kraj cijevi.
Kompresor nabije cijev na recimo 20 bara, i mi kad otvorimo cijev - lopta će izletjeti nekom brzinom X.

Uzmimo sad isti kompresor 20 bara, ali uzmimo cijev od 200m. Isto stavimo loptu, spojimo na kompresoru, zatvorimo cijev. - kad kompresor nabije cijev od 200m na 20 bara, otvorimo ju i lopta će opet izletjeti brzinom X.

Koliko se budu razlikovale te brzine X, jel uopće ima razlike?

Sto duze sila (stlacenog zraka) djeluje na lopticu, brzina se povecava... Pretpostavljamo da nema trenja cijevi i loptice, jel....

Ali, stvar ipak ne bi isla tako jednostavno jer loptica pred sobom tlaci zrak koji ne uspijeva dovoljno brzo izaci iz cijevi, tako da razlika tlakova (a time i sila koja djeluje na lopticu) postaje sve manja... U svakom slucaju, dok god je tlak iza loptice veci od onoga ispred loptica ubrzava...

Sve jako pojednostavljeno, jel...


Sjecas se Sadama? https://en.wikipedia.org/wiki/Project_Babylon

[cunka72]

Može li pomoć oko zadatka?
Linijski koeficijent apsorpcije rendgenskog zračenja u olovu je 52(1/cm). Kolika mora biti debljina premaza da bi on smanjio intenzitet rendgenskog zračenja 19 puta?

[Wronski]

Ozbiljno?

Taj zadatak doslovno riješit jednadžbu e^(52x) = 19.

[JKD01]

Evo jedno blesavo pitanje

Kako to da građevine od armiranog betona zbog svoje armature od čelika u zidovima ustvari nisu svojevrsan Faradayev kavez kod kojih bi u unutrašnjosti prijam radio/GSM signala bi trebao biti nemoguć?

[random101]

JKD01 kaže:

Evo jedno blesavo pitanje

Kako to da građevine od armiranog betona zbog svoje armature od čelika u zidovima ustvari nisu svojevrsan Faradayev kavez kod kojih bi u unutrašnjosti prijam radio/GSM signala bi trebao biti nemoguć?

kao prvo uvijek imas dosta velike otvore poput prozora i vrata koji su transparentni za EM valove tih valnih duljina(a valovi imaju svojstvo refleksije), a kao drugo armatura treba biti dovoljno gusta bez velikih raspora da bi blokirala odredjene valne duljine

da bi imao faradeyev kavez koji valja treba ti vrlo gusta mreza od vodljivog materijala koja nema nikakvih otvora u sebi zato sto valovi se mogu reflektirati i proci kroz raspor u kavezu

[Don Michael]

Jel itko napravio svoj teleskop custom made?
I može li slika hehe

[ThorKT]

bok

imamo motor sa kotroliranim pritiskom/silom od 10kg na 100mm na klip.
znaci u svakom djelicu tih 100mm klip pritisce/gura 10kg.

koliko bi w mogao imati motor sa 30 okretaja u minuti?

[Garofeeder]

ThorKT kaže:

bok

imamo motor sa kotroliranim pritiskom/silom od 10kg na 100mm na klip.
znaci u svakom djelicu tih 100mm klip pritisce/gura 10kg.

koliko bi w mogao imati motor sa 30 okretaja u minuti?

49 W bez gubitaka (trenje, ispuhivanje medija...).... U jednoj sekundi klip napravi 0,05 metara...

http://www.convertunits.com/from/kg-m/s/to/watt

[ThorKT]

Garofeeder kaže:

49 W bez gubitaka (trenje, ispuhivanje medija...).... U jednoj sekundi klip napravi 0,05 metara...

http://www.convertunits.com/from/kg-m/s/to/watt

veliko hvala

[mungus]

Znači, ako je na stolu 10 čaša, a u jednoj je novčić, lako mi je izračunati kolika je vjerojatnost da ću izvući novčić ako okrenem jednu, tri ili pet čaša.
Ali, što ako su npr. tri novčića, a ja okrećem 4 čaše? Kolika je vjerojatnost da ću pronaći jedan novčić, kolika da ću pronaći točno dva, a kolika sva tri?
Ako ima 137 čaša, od kojih je u njih 17 novčić, a ja okrećem 23 čaše, kolika je vjerojatnost da ću izvući 1,2,3,...ili svih 17?
Ima li netko riješenje za ovakav tip zadatka?

[mungus]

mungus kaže:

Znači, ako je na stolu 10 čaša, a u jednoj je novčić, lako mi je izračunati kolika je vjerojatnost da ću izvući novčić ako okrenem jednu, tri ili pet čaša.
Ali, što ako su npr. tri novčića, a ja okrećem 4 čaše? Kolika je vjerojatnost da ću pronaći jedan novčić, kolika da ću pronaći točno dva, a kolika sva tri?
Ako ima 137 čaša, od kojih je u njih 17 novčić, a ja okrećem 23 čaše, kolika je vjerojatnost da ću izvući 1,2,3,...ili svih 17?
Ima li netko riješenje za ovakav tip zadatka?

nitko ne zna?

[HoD]

Pozdrav, imam nekakvu raspravu sa kolegom forumasem na VPiT pa bih molio jednog fizicara da baci oko. Dajem pola love od oklade.

https://www.forum.hr/showthread.php?p...9#post62356419

[My Name Is...]

Pročitala sam ili pogledala da ukupan broj atoma u svemiru ide negdje do 10 na 80.

Bez imalo razmišljanja, to mi se učinilo smiješno.

Ako uzmemo u obzir da je mol reda veličine 10 na 23.

Je li netko ikada dao podatak za broj atoma u poznatom nam svemiru, a da je uzeo u obzir cijeli svemir (onaj dio koji poznamo) i milu nam Zemljicu zajedno sa svime što na Zemlji postoji, a sastoji se od atoma?

[222mm]

My Name Is... kaže:

Pročitala sam ili pogledala da ukupan broj atoma u svemiru ide negdje do 10 na 80.

Bez imalo razmišljanja, to mi se učinilo smiješno.

Ako uzmemo u obzir da je mol reda veličine 10 na 23.

Je li netko ikada dao podatak za broj atoma u poznatom nam svemiru, a da je uzeo u obzir cijeli svemir (onaj dio koji poznamo) i milu nam Zemljicu zajedno sa svime što na Zemlji postoji, a sastoji se od atoma?

Između 10 na 23 i 10 na 24 je jako velika razlika.
10 na 80 je ogroman broj.
Ne da mi se tražiti, ali mislim da bi podatak mogao biti točan.
Malo sam ipak bacio oko na Wikipediju.
Volumen vidljivog nam svemira: 4×10na80 m3
Gustoća: 9.9×10−30 g/cm3 ili 6 protona . po kubičnom metru
Ispada 24 x 10na80 protona. Pošto u svemiru ima uglavnom atoma vodika koji sadrže samo jedan proton, može se reći da je 2,4 x 10na81 otprilike točan broj.

[TezaurusRex]

Pozdrav svima!

Zna li netko koristi li se mjerna jedinica ppm (parts per million) kao standardna u Hrvatskoj i, ako ne, što je zamjenjuje?

Na stranicama DZS-a se ne spominje, a opet, vidim svakakve tekstove na netu o stakleničkim plinovima koji je koriste pod normalno.

Hvala!