Što radi "Hrvatska Narodna Banka"

[istina]

nagradno pitanje baš u vrijeme nogometa i najvećih financijskih dugova: što radi tzv. "Hrvatska Narodna Banka" i kojim mehanizmom izvlači pare?

[Hlebyn]

istina kaže:

nagradno pitanje baš u vrijeme nogometa i najvećih financijskih dugova: što radi tzv. "Hrvatska Narodna Banka" i kojim mehanizmom izvlači pare?

Uništava Hrvatsku i hrvatski narod tako što već skoro četvrt stoljeća drži previsok tečaj kune - tečaj koji guši domaću proizvodnju i proizvodna radna mjesta ukida, odnosno seli u inozemstvo. Naravno, za njima moraju iseljavati i ljudi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/zvon...-kune/1534953/

[JAWS]

Vi koji niste sanjali rvatsku...tili bi da 1€ bude 20kn...ali nece Vam to proci...dok je srca i hnb.a

Sent from my SM-G935F using Tapatalk

[sdespoto]

Hlebyn kaže:

Uništava Hrvatsku i hrvatski narod tako što već skoro četvrt stoljeća drži previsok tečaj kune...

Je, ziher, da tako zaista radi HNBu bi se odavno istopile sve novčane rezerve i dovela bi se u situaciju u kojoj se osamdesetih našla narodna banka juge. Znamo što je slijedilo, nekontrolirana emisija novca i inflacijska spirala.
Kada god netko spomene "precijenjenu kunu" znam da nema znanja i/ili ideja o osnovnim stvarima. Gospon akademik iz članka živi u hipotetskom svijetu u kojem "male" nepovezanosti između njegovih stavova lako prolaze. Real life je nešto sasvim drugačije.

[Hlebyn]

JAWS kaže:

Vi koji niste sanjali rvatsku...tili bi da 1€ bude 20kn...ali nece Vam to proci...dok je srca i hnb.a

Sent from my SM-G935F using Tapatalk

Nesretniče, ne znaš ni što ni kome govoriš. Zaista ne znaš.

[Hlebyn]

sdespoto kaže:

Je, ziher, da tako zaista radi HNBu bi se odavno istopile sve novčane rezerve i dovela bi se u situaciju u kojoj se osamdesetih našla narodna banka juge. Znamo što je slijedilo, nekontrolirana emisija novca i inflacijska spirala.
Kada god netko spomene "precijenjenu kunu" znam da nema znanja i/ili ideja o osnovnim stvarima. Gospon akademik iz članka živi u hipotetskom svijetu u kojem "male" nepovezanosti između njegovih stavova lako prolaze. Real life je nešto sasvim drugačije.

Čovječe, kakva Juga ... radi se samo o tome da se morao pratiti odnos naše i prosječne EU inflacije i prema tome prilagođavati tečaj da ne bude precijenjen, da ne pogodujemo uvezu i gušimo izvoz sistematski. Da se povećala primarna emisija tako da se iz nje kupuju euri, a tečaj smanjuje samo 1% godišnje, imali bismo i devizne rezerve i masu proizvodnje sačuvanu ... ali nikad nećete doći pameti, uzalud pišem.

[sdespoto]

Hlebyn kaže:

Čovječe, kakva Juga ... radi se samo o tome da se morao pratiti odnos naše i prosječne EU inflacije...

Jel'? A vezivanje tečaja kune uz euro je praćenje inflacije po duhu svetom?
Emisija "Ex nihilo" koju akademik zagovara javno i ti ovdje je po naški štampanje novca.
Proživjeli, preživjeli, nikad više!
Ono što zagovornici mekog tečaja prigodno zaboravljaju jest činjenica da naši izvoznici imaju velik udio uvoznih sirovina i usluga u svom proizvodu. Zadnja brojka na koju sam naišao govori o približno 70%! Koliko bi smo kuna morali naštampat da ovi nešto povoljno izvezu!?

[Hlebyn]

sdespoto kaže:

Jel'? A vezivanje tečaja kune uz euro je praćenje inflacije po duhu svetom?
Emisija "Ex nihilo" koju akademik zagovara javno i ti ovdje je po naški štampanje novca.
Proživjeli, preživjeli, nikad više!
Ono što zagovornici mekog tečaja prigodno zaboravljaju jest činjenica da naši izvoznici imaju velik udio uvoznih sirovina i usluga u svom proizvodu. Zadnja brojka na koju sam naišao govori o približno 70%! Koliko bi smo kuna morali naštampat da ovi nešto povoljno izvezu!?

Jao, imao si "to" o čemu govoriš (nobuzdano štampanje i hiperinflaciju) u Jugi sa suludim troškovima za vojsku kad su se gradili podzemne luke za raketne topovnjače i podzemni aerodromi za desetine nadvučnih (i domaćih podzvučnih) mlažnjaka. (Znaš li gdje je Željava?). I pokrivanje deficita neto-uvoznika Srbije, BiH, CG i Makedonije (dok SADA Makedonija izvozi u Njemačku više od Hrvatske. )

A mi smo nakon rata 1995 (ili evtl. 96) samo trebali raditi ono što su radile Češka, Poljska i Mađarska (a i Slovenija i Slovačka do uvođenja Eura) pa bismo sačuvali proizvodnju, uz umjerenu inflaciju koju bi pratila rast plaća. Jesu li Češka, Poljska i Mađarska propale? Ili su nas prestigle, a još 2002. su se mučile da nas stignu i gledale nas u leđa. Sad nas je prestigla čak i Rumunjska ...

Kako to postavljate stvari samo kao izbor između ekstrema?
ILI neobuzdano štampanje ILI ova idiotska politika zadnje 24 godine?

[pukovnikz]

Ne zagovaram inflaciju, ali kakva korist od posuđenog novca??????

Da li je pošteno odreći se proizvodnje i mladih stručnjaka (poslati ih vanka) i zadužiti naše potomke??

[sdespoto]

Hlebyn kaže:

...A mi smo nakon rata 1995 (ili evtl. 96) samo trebali raditi ono što su radile Češka, Poljska i Mađarska (a i Slovenija i Slovačka do uvođenja Eura) pa bismo sačuvali proizvodnju, uz umjerenu inflaciju koju bi pratila rast plaća. Jesu li Češka, Poljska i Mađarska propale? Ili su nas prestigle, a još 2002. su se mučile da nas stignu i gledale nas u leđa. Sad nas je prestigla čak i Rumunjska ...

Osim što nisu imale krvavi rat, porušenu zemlju i sve breme koje petogodišnja okupacija sobom donosi, svoje blagostanje(?) te zemlje sigurno nisu izgradile štampanjem novca. Imale su pametnu politiku, pa su mogle podnijeti propast starog i izgraditi novo gospodarstvo. Slovenija je izgubila svoje perjanice; Iskru, Litostroj, Tam, Tomos, Emo, pa prosperira. Mi cvilimo nad sudbom kletom brodogradilišta i petrokemije koji bi u normalnoj ekonomiji već odavno bili povijest!

[Hlebyn]

sdespoto kaže:

Osim što nisu imale krvavi rat, porušenu zemlju i sve breme koje petogodišnja okupacija sobom donosi, svoje blagostanje(?) te zemlje sigurno nisu izgradile štampanjem novca. Imale su pametnu politiku, pa su mogle podnijeti propast starog i izgraditi novo gospodarstvo. Slovenija je izgubila svoje perjanice; Iskru, Litostroj, Tam, Tomos, Emo, pa prosperira. Mi cvilimo nad sudbom kletom brodogradilišta i petrokemije koji bi u normalnoj ekonomiji već odavno bili povijest!

Pa to i kažem da je bilo idiotski zaduživati se za velike kamate samo da subvencioniramo teške gubitaše kao na pr. brodogradilišta. Da smo stanovništvu koje je zahtijevalo te subvencije rekli: "OK, ali onda moramo "naštampati" za subvencije pa će to dovesti do skoka cijena već za mjesec dana!", brzo bi prestala podrška naroda (glasača!) idiotskoj politici subvencija gubitaša! Ali naši političari su kupovali izbore zadužujući državu! (Briga ih kad to dođe na naplatu u mandatu iduće garniture! )

Pametna politika spomenutih zemalja nije uključivala višegodišnje fiksiranje svoje valute na previsokoj razini. Ako si premlad, valjda imaš nekog starijeg koji je posjećivao Sloveniju dok je prije eura imala tolar? Deprecirali su ga koliko je trebalo da sačuvaju proizvodnju! Naravno nisu išli za tim da sačuvaju i onu manje konkurentnu proizvodnju, nego su deprecirali koliko im je trebalo da imaju pokrivenu robnu razmjenu. U svakom slučaju, mi smo uživali kako je kuna jaka a tolar slab i stalno pada (naravno i plaće rasle), a ipak je tamo cijelo vrijeme išlo bolje čak i kad odračunaš ratne štete.

Dalje; Je li 2002. bio rat? A onda su čak i Česi još bili iza nas, zapravo svi osim naravno Slovenaca.

Dalje: Nedugo nakon uvođenja kune 1993, Mađari su davali 14 forinti za 1 kunu.
Prošle godine su davali čak 41 forintu za 1 kunu (čujem da im je nedavno još pala),
naravno plaće su im također rasle - a kad se preračuna u eure, ispada da je na primjer njihovo proizvedeno mlijeko sada 30% jeftinije od našeg, i da nema straha da im je proizvodnja nekonkurentna. A kod nas se mljekarstvo gasi. Bez povoljnih kredita iz primarne emisije nema poljoprivredne proizvodnje.

Kako ne shvaćate da stranim "mentorima" naših političara, Rohatinskog, Vujičića & comp., jako odgovara da se poslušno zadužujemo kod njih za velike kamate i razvijamo njihovu proizvodnju umjesto naše?

[pukovnikz]

sdespoto kaže:

Osim što nisu imale krvavi rat, porušenu zemlju i sve breme koje petogodišnja okupacija sobom donosi, svoje blagostanje(?) te zemlje sigurno nisu izgradile štampanjem novca. Imale su pametnu politiku, pa su mogle podnijeti propast starog i izgraditi novo gospodarstvo. Slovenija je izgubila svoje perjanice; Iskru, Litostroj, Tam, Tomos, Emo, pa prosperira. Mi cvilimo nad sudbom kletom brodogradilišta i petrokemije koji bi u normalnoj ekonomiji već odavno bili povijest!

Može li mi netko napisati, kako se zapravo dobiva novac, dakle ono što smo posudili od naših potomaka, taj novac nije štampan ili što?

[sdespoto]

Pusti "posudba - predak - potomak" patetiku, priču o precijenjenoj kuni većinom prodaju ekonomisti koji su diplomirali na šupljim tezama samoupravnog socijalizma i sličnim budalaštinama koje su zamagljivale ulogu novca u gospodarstvu i društvu općenito. Pročitaj ovo:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Novac
pa zatim englesku inačicu, pa poneki tekst iz referenci.
Brzo će ti postat jasno da je "jaka kuna" ekipa već krenula zavlačiti ruku u tvoj džep debelo nakon što si poplaćao poreze, prireze, doprinose, naknade i sijaset drugih daća.

[pukovnikz]

sdespoto kaže:

Pusti "posudba - predak - potomak" patetiku, priču o precijenjenoj kuni većinom prodaju ekonomisti koji su diplomirali na šupljim tezama samoupravnog socijalizma i sličnim budalaštinama koje su zamagljivale ulogu novca u gospodarstvu i društvu općenito. Pročitaj ovo:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Novac
pa zatim englesku inačicu, pa poneki tekst iz referenci.
Brzo će ti postat jasno da je "jaka kuna" ekipa već krenula zavlačiti ruku u tvoj džep debelo nakon što si poplaćao poreze, prireze, doprinose, naknade i sijaset drugih daća.

Ja ne govorim o jakoj kuni jer to prelazi okvire mog znanja o novcu, ja pitam ono što mi nije jasno, a to je zašto pričamo o tome kako nesmijemo štampati novac, a posuđujemo ga, zar taj posuđeni novac isto netko nije odštampao?

Ja kad razmišljam o dugu ja uvjek imam u planu vraćanje novca, a ja u ovom slučaju vidim kako naša generacija zadužuje svoje potomke.

[krena]

sdespoto kaže:

Je, ziher, da tako zaista radi HNBu bi se odavno istopile sve novčane rezerve i dovela bi se u situaciju u kojoj se osamdesetih našla narodna banka juge. Znamo što je slijedilo, nekontrolirana emisija novca i inflacijska spirala.
Kada god netko spomene "precijenjenu kunu" znam da nema znanja i/ili ideja o osnovnim stvarima. Gospon akademik iz članka živi u hipotetskom svijetu u kojem "male" nepovezanosti između njegovih stavova lako prolaze. Real life je nešto sasvim drugačije.

Neki mogu, ali EU i RH ne mogu : http://www.bankar.me/2014/12/06/evro...o-sad-i-japan/
Predsjednik njemačke centralne banke Jens Vajdman upozorio je juče na praksu štampanja novca koja postoji u SAD i Japanu, navodeći da ona ne bi imala iste efekte u Evropi.

Ali nije sve tako crno: http://www.telegraf.rs/vesti/2161167...-da-ih-vratite

Evropski ekonomisti došli su na ideju, u pokušaju da spasu evrozonu, da svakom građaninu poklone 500 evra koje mogu da potroše na šta god žele, bez obaveze da novac vrate ili plate kamatu na njega.

PODSTICAJ EVROZONI: Evropska centralna banka smanjila kamatnu stopu!

Ono što je poenta ovog darežljivog postupka Evrope jeste da podstaknu potrošnju među građanima. U evrozoni problem nastaje kada građani troše premalo novca, a upravo do toga je sada došlo.

Inače, ovo nije prvi put da se ovakva ideja spominje unutar Europske unije. Neke zemlje su je za vreme krize već sprovodile kako bi potakle potrošnju. Nemačka i Francuska su, na primer, svakom građaninu dale po 500 eura kako bi podstakle potrošnju domaćih proizvoda.

Logika kojom se vode ekonomisti je sledeća - građani koji prime ovaj novac pohrliće u trgovine i potrošiti ih. Kao odgovor na to, kompanije će morati povećati proizvodnju i zaposliti više radnika, što će dovesti do ekonomskog rasta, ali i rasta cena.

[Ego]

krena kaže:

Neki mogu, ali EU i RH ne mogu : http://www.bankar.me/2014/12/06/evro...o-sad-i-japan/
Predsjednik njemačke centralne banke Jens Vajdman upozorio je juče na praksu štampanja novca koja postoji u SAD i Japanu, navodeći da ona ne bi imala iste efekte u Evropi.

Ali nije sve tako crno: http://www.telegraf.rs/vesti/2161167...-da-ih-vratite

Evropski ekonomisti došli su na ideju, u pokušaju da spasu evrozonu, da svakom građaninu poklone 500 evra koje mogu da potroše na šta god žele, bez obaveze da novac vrate ili plate kamatu na njega.

PODSTICAJ EVROZONI: Evropska centralna banka smanjila kamatnu stopu!

Ono što je poenta ovog darežljivog postupka Evrope jeste da podstaknu potrošnju među građanima. U evrozoni problem nastaje kada građani troše premalo novca, a upravo do toga je sada došlo.

Inače, ovo nije prvi put da se ovakva ideja spominje unutar Europske unije. Neke zemlje su je za vreme krize već sprovodile kako bi potakle potrošnju. Nemačka i Francuska su, na primer, svakom građaninu dale po 500 eura kako bi podstakle potrošnju domaćih proizvoda.

Logika kojom se vode ekonomisti je sledeća - građani koji prime ovaj novac pohrliće u trgovine i potrošiti ih. Kao odgovor na to, kompanije će morati povećati proizvodnju i zaposliti više radnika, što će dovesti do ekonomskog rasta, ali i rasta cena.

Samo odakle tih 500 eura? Ako su "nastampani" onda je valuta izgubila vrijednost i zapravo su gradani platili sami svojih 500 eura. Ako su uzeti iz proracuna, onda su ih opet gradani sami platili samo kroz poreze. U svakom slucaju gradani nisu nista dobili.

[Taroth]

Hrvatski izvoznici slabo izvoze zbog vlastite nekompetitivnosti, a ne radi tecaja.

U situaciji sa otvorenim granicama, jer smo u EU, bismo dosli u situaciju da bi razlika u placama u RH i vani bila vislja, a time i odlazak ljudi jos veci

Sent from my iPad using Tapatalk Pro

[stil21]

U situaciji kad duboko ukorijenjeni politički, društveni i ekonomski interesi spriječavaju i ne dozvoljavaju stvaranje konkurentnijeg poslovnog okruženja, labaviji tečaj je često jedini način da se održi izvozna konkurentnost. Kombinacija rigidne države i jake valute vodi u padanje izvoza i nisku zaposlenost, kako Hrvatska to obilato demonstrira.

Samo, ljudi se pale na jake državne simbole, između ostalih i na jaku kunu i to im je važnije od realne ekonomije; pogotovo ako su sami na proračunskoj sisi. Uz to, velik broj građana niti ne želi industriju, jer je "prljava" i "socijalistička" i potiču sa sela gdje su bile samo ovce i krave i nisu navikli na tehnologiju; zanose se turizmom i poljoprivredom, pa im ovakva situacija i odgovara.

Nije stvar samo u HNBu, problem je znatno širi: većina društva niti ne želi konkurentnu izvoznu ekonomiju.

[Adelholzener]

Ego kaže:

Samo odakle tih 500 eura? Ako su "nastampani" onda je valuta izgubila vrijednost i zapravo su gradani platili sami svojih 500 eura. Ako su uzeti iz proracuna, onda su ih opet gradani sami platili samo kroz poreze. U svakom slucaju gradani nisu nista dobili.

Naprotiv. Svakodnevno ECB emitira novac koji nema nikakve podloge. I to nije nista neobicno. Taj novac se posudi bankama, pa kazu da mu je podloga u dugu, jer je banka duzna ECB-u posudjeni iznos plus vrlo sitnu kamatu. Onda banka posudi dalje te novce nekome uz vecu kamatu. Koja korist od banke? U svakom slucaju mozes reci da kad ECB emitira Euro, vrijednost Eura onih koji ga vec imaju padne, ali kad duznik vrati taj Euro (a nece nikad jer ce posuditi sljedeci), onda se sve iznivelira.

U slucaju da ECB novac iz primarne emisije da gradjanima, a gradjani ga potrose, efekt bi bio kao da je ECB kupila proizvode (koje su kupili gradjani tim novcima), sto je odlicno za ekonomiju (manje je odlicno ako ne kupe europske proizvode). Doslo bi do potraznje za robom i uslugama, na kupljenu robu bi bio placen porez, proizvodjaci i trgovci bi zaradili vise, oni bi platili svoje dobavljace i zaposlenike... to je cijeli lanac. Ako je potrosnja niska, time se pomogne daleko vise nego emisijom jos novca i njegovim nudjenjem bankama uz jos nizu kamatu.

[Patton]

pukovnikz kaže:

Ja ne govorim o jakoj kuni jer to prelazi okvire mog znanja o novcu, ja pitam ono što mi nije jasno, a to je zašto pričamo o tome kako nesmijemo štampati novac, a posuđujemo ga, zar taj posuđeni novac isto netko nije odštampao?

Ja kad razmišljam o dugu ja uvjek imam u planu vraćanje novca, a ja u ovom slučaju vidim kako naša generacija zadužuje svoje potomke.

Ako sam "štampaš" svoj novac, onda imaš kudikamo veći stupanj kontrole. Npr. ciljanim slabljenjem domaće valute, ti "obezvrjeđuješ" vrijednost dugova izraženih u domaćoj valuti. Mađarska je npr. izvršila konverziju CHF kredita u forinte, a u međuvremenu je tečaj oslabio s nekih 270 HUF za EUR na oko 330 HUF za EUR ( 20 posto ! ). Ukoliko nemaš taj instrument, onda si u milosti onoga kome si prepustio te ovlasti!

Famozna hiperinflacija, koje se svi toliko zgražaju i uz sve prateće negativnosti, je donosila znatne beneficije ne baš malom broju ljudi. Svi oni koji su mogli dizati kredite, su odlično prošli. Svi oni koji su mogli kupovati robu na odgodu, su dobro prošli. Treba i to prepoznati. Sada se zapitajte, koliki broj ljudi "bere benefite" ovog sustava - jako jako malo.

Ali dosta o dužnicima, hajdemo malo i o štedišama. Zašto su kamate na štednju u RH tako niske ( ispod stope inflacije ) a kamate na kredite tako visoke? Standardni odgovor je da "percepirani visoki rizik" zemlje rezultira visokim kamatama. Međutim, ako su visoke kamate način na koji se banke "štite" od rizika, zašto onda ni na koji način ne prosljeđuju dio "ekstraprofita" štedišama, jer i oni snose dodatni rizik? Standardni odgovor će biti da je kapital danas u svijetu jeftin ( pritom će prešutiti činjenicu da je većina kapitala HR banaka iz domaćih izvora ).

Evidentno je da se dopustilo interesnom lobiju da radi što hoće po principu "Sve nama a vama što ostane..", i zato imamo ovo što imamo - uništenje gospodarstva i iseljavanje.