Baviti se dokolicom

[Volver]

planinar kaže:

Pecao na rivi čovjek, kad mu, zainteresiran, priđe jedan trbušasti gospodin, bit će nije domaći, i krene razgovarati:

"OOOO, baš lijepo, pecate..."
Ovaj odgovori nešto kao: "...Da..."
"Upecate tako mnogo?"
"Pa kako kad, nekad grizu više, nekad manje, nekad ne ulovim ništa, onako...."
"A zašto ne bi pecali s pravim štapom, onda možete baciti udicu dalje?"
"?.....?"
"Upecate više, pa višak prodate!"
"A ča ću prodavat?"
"Zaradite, pa kupite barku, s barkom možete dalje gdje ima više ribe.,,,"
"Ča onda?"
"E, onda opet prodajete višak, pa kupite brod!"
"Brod?"
"Onda s brodom odete dalje, idete za ribom, lovite mrežom....razumijete?"
"I onda?"
"Onda uzmete veći brod, uzmete ljude, odete daleko na pučinu, pratite jata i lovite na sviću...Pa kupite još brodova, plovite Mediteranom i još dalje i zaradite toliko da drugi rade za vas, da ne morate više ništa u životu raditi!"
"I ča ću onda sa sobon?"
"E...onda lijepo dođete na rivu, sjednete i pecate na friškom zraku."
"Ma....a ča sad činin?"

Ajoj, Odličan! )))

Hvala ti! Za smijeh ovog jutra. )

[Volver]

planinar kaže:

Naišao sam na neka futuristička predviđanja mjerila osobnog bogatstva čovjeka - u količini njegovog slobodnog vremena.

Kao da činimo civilizacijski krug u tom smislu

Sad mi je naravno potpuno jasno na što se mislilo ovim gornjim. A vic je genijalan.

[nitko drugi]

Možda onaj futurolog gleda u krivom smjeru...

Dok se u našem vulgarnom rečniku odomaćio izraz „raditi kao crnac“, u Južnoj Americi postoji izraz „lenj kao Indijanac“. Ali, ne može i jedno i drugo: ili čovek u primitivnim društvima (američkim i drugim) živi u ekonomiji preživljavanja i najveći deo vremena provodi u potrazi za hranom – ili ne živi u takvim uslovima, nego može sebi da priušti mnogo slobodnog vremena, koje obično provodi pušeći u svojoj ležaljci. To je ostavilo izrazito nepovoljan utisak na prve Evropljane koji su posmatrali brazilske Indijance. Veliko je bilo njihovo negodovanje kada su videli sve te mišićave muškarce koji su pucali od zdravlja kako se šepure okolo išarani i okićeni perjem kao žene, umesto da crnče u svojim baštama. Bilo je očigledno da ti ljudi svesno odbijaju shvatanje po kojem čovek mora da zaradi parče hleba u znoju lica svog. To kod njih nije moglo da prođe. Niti je moglo da potraje: Indijanci su ubrzo bili primorani da rade i da umiru od toga. Izgleda da je napredovanje Zapadne civilizacije od samog početka počivalo na dva aksioma: prvi je da se prava društva mogu razvijati samo pod zaštitničkim okriljem države, a drugi, da čovek mora da radi.

Indijanci su posvećivali relativno malo vremena onome što se zove rad. A opet nisu umirali od gladi. Stare hronike se potpuno podudaraju u opisima naočitih prilika odraslih Indijanaca, dobrog zdravlja većine dece i obilja najraznovrsnije hrane. To znači da ekonomija preživljavanja indijanskih naroda nikako nije značila neprestanu i neizvesnu potragu za hranom. Iz toga sledi zaključak da ekonomiji preživljavanja odgovara drastično ograničavanje vremena koje se posvećuje proizvodnim aktivnostima.

Uzmimo primer jednog južnoameričkog plemena koje je praktikovalo poljoprivredu, Tupi Gvarani, čija je čuvena lenjost toliko iritirala Francuze i Portugalce. Ekonomija tih Indijanca prevashodno se zasnivala na poljoprivredi, a zatim na lovu, ribolovu i sakupljanju. Jednu baštu bi koristili 4-6 godina, posle čega bi je napuštali, ponekad zbog iscrpljivanja zemljišta, a mnogo češće zbog najezde parazitske vegetacije koju je bilo teško ukloniti. Najveći deo posla koji su obavljali muškarci sastojao se od krčenja određenog terena kamenim sekirama i uz pomoć vatre. Taj posao, koji se obavljao pred kraj kišne sezone, zahtevao je obično 1-2 meseca. Skoro sav ostali posao – setvu, okopavanje, žetvu – obavljale su žene, u skladu sa seksualnom podelom rada. Tako dolazimo do sledećeg srećnog zaključ- ka: muškarci, a to znači jedna polovina populacije, radili su oko dva meseca svake četvrte godine! Što se preostalog vremena tiče, provodili su ga u aktivnostima koje za njih nisu bile kuluk, već uživanje: u lovu i ribolovu, zabavi, pijankama i konačno, u zadovoljavanju svoje velike strasti – ratnim pohodima.
https://protreptikos.wordpress.com/2...protiv-drzave/

[planinar]

Kolonizatori, kao predstavnici zapadne ondašnje civilizacije bili su značajno neslobodniji od zatečenih indijanaca, i naviknuti, utrenirani u svojoj neslobodi (radilo se o vojnicima, najamnicima, plaćenicima)...Nije indijansko bilo savršeno društvo, nego je razlika u uživanju slobode bila zamjetna i iritantna za došljake koji su bili plaćeni i izvršitelji po zadatku onih najslobodnijih u zapadnoj civilizaciji onog vremena - plemstva, feudalnih bogataša i kraljeva - koji su za to vrijeme planirali koloniziranja, ratove, lov, balove i bavili se umjetnošću i znanošću kao mecene.....Na indijancima su primjenjivali gazdovanje, kojeg su i sami (negdje drugdje) bili žrtvom.

Dakle, vjerojatno je ipak potrebno napraviti krug, zagaziti u blato da bi se znalo od čega se treba čistiti.

Inače, a povezano s indijancima kao (za nas idolopoklonički) slobodne, oni su slobodu shvaćali baš kao onaj pecaroš - a istina je da slobodno vrijeme nije ono koje nije osvojeno. Kako ćemo ga osvojiti, e u tome se očituje sloboda.

[planinar]

Evo i jednog zanimljivog članka:
http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/wp-co...__dok.doc_.pdf

[Požuri Polako]

Svi koji provode više od 20 minuta na forumu, bave se dokolicom.

[krena]

Požuri Polako kaže:

Svi koji provode više od 20 minuta na forumu, bave se dokolicom.

Prava dokolica je ona koja traje 24 sata i to godinama

Ali za to moraš imati velika muda. Kao ova dvojica:
https://www.forum.hr/showthread.php?p=30704059


Ja gledam jednog Amerikanca koji je došao u mirovinu na svoj rodni otok. Također promatram i jednog čovjeka koga zovemo "Neprijatelj satova".
Obadvoje ne trebaju ni BUDIZAM ni normabel.
Amerikanac je odjebao svoju ženu i djecu i živi u kući-starini. Njih je ostavio neka se jebu u Americi, a on lijepo po cijele dane ljenčari.
A ovaj što ga zovu Uništivać satova, taj je prije 15 godina došao na posao sa budlilicom. Pozvao je kolege i počastio ih kavom. Onda je uzeo čekić u slupao sat: "ova me naprava više neće nikada u životu buditi". Tako je i bilo. Čovjek je nakon toga dao otkaz i otišao živjeti na selo. Nikad se ne ustaje prije 10 ujutro. Živi od najma stana što mu je ostavio pokojni otac. dovoljno mu je 2000 kuna za život. A žena, djeca, posao, karijera? ODJEBI. Bolje je masturbirati svaki dan, nego da te neka baba zajebava. Ili da moraš zbog dječurlije ustajati u 6 ujutro. Pa makar i dječurlija bila tvoja. A automobil? A dobra odječa? Ja ima svoju biciklu za voziti se po selu. A dovoljna mi je radna odjeća pokojnog oca. Dugo će mi trajati jer je ionako vrlo malo radim. Čovjek je moj kolega brodski strojar, ima i višu pomorsku, 53 godine života. Od 38. godine ne radi. Samo neke lagane hobije. NJEGOV EGO JE SAVRŠENO SMIREN.

volver kaže:

Ajoj, Odličan! )))

Hvala ti! Za smijeh ovog jutra. )

http://mudremisli.net/zivotna-pouka-...a-mudre-price/

Odnosno: http://brzevijesti.ba/clanak/19442/p...ajanje-svijeta
Aleksandar Makedonski je krenuo u osvajanje, pa se prvo zaustavio kod svog mudrog prijatelja Diogena.
Pozdravili su se s mnogo privrženosti, jer su bili stari prijatelji, a nisu se vidjeli već neko vreme. Diogen se udobno odmarao na svom omiljenom ležaju, dok je njegov uznemireni prijatelj hodao gore-dole.
Diogen započe razgovor: "Gdje ideš ovoga puta?"
Aleksandar odgovori: "Prvo idem da osvojim Malu Aziju."
"A gdje posle toga?", upita Diogen svog ambicioznog prijatelja. Aleksandrovi podvizi uvijek su u njemu pobuđivali radoznalost.
"Onda ću ići u osvajanje Indije", odgovori Aleksandar.
"A zatim šta?", upita mudrac.
Aleksandar odgovorii: "Osvojiću cijeli svijet."
Zamišljeno se nasmiješio, te Diogen podignu pogled prema Aleksandru s izrazitim izazovom u očima i reče mu: "Jednom, kada osvojiš cijeli svijet, šta ćeš onda da radiš?"
"Ah", reče Aleksandar, "onda ću moći da se odmaram i opuštam."
Ovaj odgovor navede Diogena na glasan smijeh. Pa zovnu svog stalnog pratioca, krhkog psa koji se nedaleko odmarao: "Čuješ li šta je ovaj luđak upravo rekao?"
Diogen povjeri psu: "On će da se odmara nakon što osvoji svijet. Pa mi se već odmaramo, a da nismo osvojili ništa!"
Potom se Diogen okrenu prema Aleksandru i reče: "Ako je odmor i opuštanje tvoj krajnji cilj, zašto se ne pridružiš meni i mom psu u ovoj udobnoj sobi? Dovoljno je mjesta za svu trojicu. Zašto bi sve to radio kad već sada možeš da se odmaraš s nama?!"
Zamisli da se možeš naći u mogućnosti da osvojiš cijeli svijet. I šta onda?! Šta da radiš s cijelim svijetom? Osvojiš i posjeduješ sve što se može imati, i šta dalje? Koji je smisao posjedovanja?
Sasvim sigurno bi izgubio zadovoljstvo. I šta bi sa cijelim svijetom? Sa svijetom i ne baš puno, ali najvjerovatnije bi krenuo u potragu za unutrašnjim mirom. Zašto onda ne bi krenuo u potragu za mirom odmah, prije nego što kreneš u lov na bogatstvo, slavu i uspjeh? Zašto ne bi pojednostavio svoj život i postigao unutrašnji mir mnogo brže nego da trčiš za svim tim?

[Volver]

krena kaže:

http://mudremisli.net/zivotna-pouka-...a-mudre-price/

Više mi se sviđa ona dalmatimska verzija. ) Ali hvala.

[Volver]

planinar kaže:

slobodno vrijeme nije ono koje nije osvojeno.

Pročitah jutros jednu misao od O. Wildea i pomislih da se ona slaže s ovom gornjom mišlju. (?)

"Da biste naučili cijeniti minute, potrebne su vam godine"

[krena]

volver kaže:

Više mi se sviđa ona dalmatimska verzija. ) Ali hvala.

Dalmatinci sve to gledaju kroz smijeh i šalu

I pjesmu: https://www.justsomelyrics.com/23652...ma-lyrics.html

[Šabović Adis]

volver kaže:

Pročitah jutros jednu misao od O. Wildea i pomislih da se ona slaže s ovom gornjom mišlju. (?)

"Da biste naučili cijeniti minute, potrebne su vam godine"

Ma 'ajte molimvas...sa'će nam još i neki oskari vajldovi solit' pamet...

Voala:

[krena]

http://www.fizzit.net/drustvo/filozf...volio-dokolicu

Demistificiramo filozofiju: Bertrand Russell - čovjek koji je volio dokolicu


Upravo ovdje mnogi, čitajući o njegovoj filozofiji, dolaze do pogrešnog zaključka. Russell ne želi jednostavno reći kako bi, na primjer, umjesto osam sati dnevno, trebali raditi samo četiri. Ako nam se čitav dan, od jutra do mraka, svodi samo na posao i obavljanje plaćene dužnosti prema nekome drugome, bit ćemo nesretni i jadni. Ono što nam je potrebno jest dovoljna količina slobodnog vremena koje možemo posvetiti dokolici. Međutim, ta dokolica nije tu naprosto kako bi mogli 'dignuti sve četiri u zrak', zavaliti se u naslonjač i uzeti daljinski upravljač u ruke. Ona je tu kako bi se mogli posvetiti upravo onim stvarima koje naše društvo čine civiliziranim, a to su umjetnost, humanističke znanosti i filozofija. Ovdje Russell zapravo slijedi ideje starogrčkog filozofa Aristotela koji je još u četvrtom stoljeću prije Krista došao do zaključka kako 'pravi intelektualizam zapravo proizlazi iz dokolice.' Drugim riječima, znanost, odnosno intelektualizam, imaju smisla – jednako kao i umjetnost – samo ako su sami sebi svrha, odnosno ako im je svrha isključivo intelektualno i spiritualno uzdizanje osobe koja se njima bavi, a ne nekakva utilitarnost u praktičnom smislu. Svrha obrazovanja, dakle, nije naprosto u tome da nešto naučimo kako bi time mogli biti učinkoviti i zaraditi novac, već nas ono mora oplemeniti.

[martin007]

arna kaže:

Rekla bih onda kada u dokolici može uživati jednako punim plućima kao i kad nešto važno radi, jer svrhu pronalazi u sebi, a ne u izvanjskom...onda je fakat slobodan... barem meni je to "filozofsko"- u smislu promišljanja.

A da bi mogao uživati u toj i takvoj slobodi ,prvo mora proći dolinu suza i osvijestit važno od nevažnog ...te bit sposoban osjetit taj gušt dokoličarenja :klap:

Neki ljudi uvijek moraju nešto raditi ...pa još sami sebe slave kao radoholičare ...a ustvari se iza toga krije -bijeg od samog sebe ,kaj ne

[krena]

martin007 kaže:

A da bi mogao uživati u toj i takvoj slobodi ,prvo mora proći dolinu suza i osvijestit važno od nevažnog ...te bit sposoban osjetit taj gušt dokoličarenja :klap:

Neki ljudi uvijek moraju nešto raditi ...pa još sami sebe slave kao radoholičare ...a ustvari se iza toga krije -bijeg od samog sebe ,kaj ne

Znam jednog takvog: http://www.toni-za-guinnessovu-knjig...t/rekli_su.htm

I još neke koji nemaju link.

[JPK]

Sigmund kaže:

Zdenka Janeković Römer: Otium litterarum, utočište, ishodište

Ovaj članak je najmudrija stvar na koju sam naišao na forumu u zadnjih godinu dana.

[martin007]

krena kaže:

Znam jednog takvog: http://www.toni-za-guinnessovu-knjig...t/rekli_su.htm

I još neke koji nemaju link.

Toni je izgleda fakat čudo ,udarničko :klap:
Takvi svojim nesinhroniziranim energijama ubijaju svaku mogućnost dokoličarenja u krugu cca 300m ...ono :unosi nervozu u susjedstvo

[krena]

martin007 kaže:

Toni je izgleda fakat čudo ,udarničko :klap:
Takvi svojim nesinhroniziranim energijama ubijaju svaku mogućnost dokoličarenja u krugu cca 300m ...ono :unosi nervozu u susjedstvo

Njemu je dokolica rintanje od jutra do mraka. I čovjek se tu osjeća ispunjeno:
https://www.forum.hr/showthread.php?p...6#post54541446


Druga je stvar što 99% pučanstva tako nešto vidi kao tlaku.

[Fantasist]

je sloboda, preduvjet za filozofiju.

[Volver]

Vidiš koliko kasnim.... svoj svoga zaboravio - a sve od puste dokolice, ne možeš stić na sve.

krena kaže:

Dalmatinci sve to gledaju kroz smijeh i šalu

I pjesmu: https://www.justsomelyrics.com/23652...ma-lyrics.html

Ja bih onaj vic o pecarošu nazvala Dalmatinski paradoks, nešto kao Zenonove aporije.

A dok čitah Leuta magnetika čije sam stihove u više navrata odrepala u sebi, mislim se... neka neka, ići ćeš i ti pecat. (prije ili poslije)

[Volver]

planinar kaže:

Evo i jednog zanimljivog članka:
http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/wp-co...__dok.doc_.pdf

Odavno već mislih pitati za nešto, pa nikako....

Ti si rekao da je istina da slobodno vrijeme nije ono koje nije osvojeno - recimo da je to jedna teza.

Kad uzmemo iz gornjeg članka njegovu drugu tezu - da je rad proizvod slobodnog vremena odn. najprije imamo slobodu i slobodno vrijeme a potom rad i radno vrijeme te da je tek zaborav ljudske biti izokrenuo taj odnos

Misliš li da tvoja teza problematizira ovu drugu? Naime, slobodnog vremena nema "najprije" pa utoliko, nije li ova druga teza pogrešna u tom svom dijelu gdje o tome govori? ...