Quote:
ajduk a šimić kaže:
Nemoj pametovati, to što nisi siguran je drugo. U trenutku Lipanjskih zora to je bio HVO. Posle dolazi do osnivanja nekih postrojbi armije i tek 6 mj. nakon lipanjskih zora se osniva Mostarski (4.) korpus.
Pa istina je da u zap. Hercegovini nije bilo rata. Jedan od razloga je što tu živi 99% Hrvata, a drugo je što su u početku rata odrađene neke akcije. Samo ću podsjetit na slučaj Prolog i da je u početku rata zap. Hercegovina bila odrađena kao jedna od najvažnijih točaka za napad na Dalmaciju i presjecanje Hrvatske. Naravno nek bude jasno da je se uvidilo šta JNA namjerava, pa do ozbiljnijih sukoba nije ni došlo u zap. Hercegovini već je odrađen Kupres i Mostar.
I da, slažem se s tobom za Kupres.
|
Prvo , ne "pametujem" , nego iznosim cinjenice. Jedno je biti "podredjen" a drugo je biti dio necega. Zar tebi nista ne govori to sto se bataljon zvao SAMOSTALNI Bataljon. Nije nikakva satnija. Ja znam citavu politicku pricu koja stoji iza takve konstrukcije. Ponavljam , iz bataljona se razvila Armija BiH u Mostaru. Bataljon je stajao politicku ideju cjelovitosti Bosne i Hercegovine. Borci Mostarskog bataljona su od prvog dana nosili oznake Armije BiH a ne HVO-a. Politicki koncept iza kojeg je stajao Bataljon nije bio koncept Herceg - Bosne za koji se borio HVO. Mi smo od pocetka bili dvije razlicite vojske , svidjalo se to tebi ili ne.
Macehinski odnos HVO-a prema Bataljonu i zaslugama Bosnjaka u borbama za oslobodjenje Mostara vidi se i iz onoga teksta koji si citirao sa Wikipedije. Karlo Dzeba jeste razvukao sajlu preko Neretve. Ali ispade da je on bio sam. Ne spominje se da su sajlu razvlacili i kajake vozili, zajedno sa njim ,braca Humo i drugi pripadnici Cernicke cete Mostarskog Bataljona , a koje je Karlo tada bio zapovjednik. Takav odnos se vidio na svakom koraku u Mostaru i Hercegovini gdje su izmedju ostalog sve institucije od znacaja dobile prefiks "hrvatski" preko noci. Taj odnos je i doveo do osjecaja kod Bosnjaka Mostara i Hercegovine da HVO i celnistvo Herceg -Bosne sprovode "tihu okupaciju" nad Bosnjacima Hercegovine i do hladnoga rata izmedju HVO-a i ABiH jos u ljeto 1992-e , za vrijeme i neposredno nakon Lipanjskih Zora.
Posljedice te politike se nazalost ocituju i dan danas , izmedju ostalog i "spomenickom krizom" u Mostaru.