Etimologija/porijeklo i značenje riječi - zbirna tema

[MmeTipfeler]

Zreti, ne *zrijeti.

[Shain]

Imran kaže:

Zanimljiva stvar. Osobno ime Zrin potječe od glagola zrijeti.

Dakle riječ je o ikavskom izgovoru koji su vjerojatno donijeli doseljenici s ikavskog prostora. Ono što je zanimljivo da su toponimi s tim imenom uglavnom u ijekavskim područjima.

Od tog je imena izvedeno popularno ime Zrinko/a. Često je kod ijekavaca, malo manje kod ekavaca. A kod ikavaca ga gotovo pa i nema.

Dakle, ikavizirana riječ koja egzistira u pretežno ijekavskom prostoru.

Imena Zrinka i Zrinko čuo sam kod ikavskih Kiraca.

Zrin je poimeničeni ikavski trpni glagolski pridjev od zreti (gledati; dijalektalno zrijeti), staroslavenski *Zьrěnъ.

To su ime dobivale uzvisine s kojih je bio dobar pregled okolice i na kojima su u doba ratova bile promatračnice.

Odatle su i nazivi Ozren (kod Sarajeva), Ozrin (kod Bribira), Prizren i dr.

Postoji i ime Zrena, ali to je kratica parole "Za Republiku naprijed" iz vremena Prve petoljetke (1947-1951).

[teo1]

Shain kaže:

Gdje je to Katičić napisao?

Koliko znam, to je pisao Zjelimer Yošamya, naš ugledni mistifikator, u knjizi "Gan-Veyan...", str. 234. i drugdje (npr. Metapedia).

Čuj, nisam u to previše duboko ušao. Kad sam išao raspravljati o etimologiji Visa, nisam se pripremio za raspravu o klasifikaciji liburnijskog. A zašto je to uopće toliko kontraverzno? Meni se čini da dokaza da je liburnijski anatolijski jezik ima i previše. Mislim, geminacija međusamoglasnih bezvučnika je stvarno rijetka glasovna promjena. Tipološki očekivana promjena bi bila da oni postanu zvučni, a ne geminirani. Osobito u ranim indoeuropskim jezicima. Tipološki bi se predvidjelo da se dogodi glasovna promjena koja, recimo, popunjava glas b, a to bi se moglo napraviti i s intervokalnim p. Međutim, i u anatolijskim jezicima i u liburnijskom je indoeuropsko bh prešlo u p. Meni se čini da je vjerojatnost da su se te stvari dogodile zasebno i u liburnijskom i u anatolijskim jezicima zanemariva.

[Hekatonhir]

teo1 kaže:

Čuj, nisam u to previše duboko ušao.

Očito. Najprije si pomiješao mene i Wikicehu, pa muško i žensko, onda Katičića i Yošamÿu... Pitanje je što ćeš sljedeće pobrkati.

Pročitaj, molim te, Skoka. Pojmove odnosno natuknice: Vis, Brač (zbog nekih analogija), Hvar... Stranica 596. Etimologijskog rječnika. Onda se možemo vratiti na te nesretne Ilire. Bez Metapedije i sličnih sumnjivih izvora.

Shvati, nitko tu nije protiv nekonvencionalnog razmišljanja i teorija. Samo što mi čitamo knjige, studirali smo to i poznajemo znanost i metodologiju, a ti ne, jer znanje pabirčiš uglavnom na Wikipediji.

[teo1]

Na Wikipediji barem možeš čuti obje strane priče. Na Lezbosu najvjerojatnije nije postojala nikakva Issa. Jedan povijesni izvor spominje toponim "Antissa", za koji je netko u antici pretpostavio da dolazi od "anti" i "Issa". To je tipična pučka etimologija. Otprilike kao da kažeš da ime sela Duboševica dolazi od imena "Duboš Evica". "-issa" u "Antissa" je možda grčka transkripcija hetitskog nastavka "iša", što znači "uz". "Ant-" bi možda dolazilo od hetitske riječi za lice, u smislu "vrata, luka", dakle da "Antissa" znači "uz luku".

[Hekatonhir]

Ne sjećam se da se hetitski spominje i u jednoj etimologiji, ali moguće je da imena nekih naših otoka sadržavaju prastare indoeuropske jezične slojeve o kojima danas možemo iznositi samo mišljenja i pretpostavke, ne i dokaze.

[teo1]

Čuj, na Lezbosu se sigurno barem govorio luvijski, ako ne i sam hetitski.

[Hekatonhir]

Izvor?

[IgorIngva]

MmeTipfeler kaže:

Zanemari, Wikiceha. Sama sam si kriva što ispravljam krivu Drinu, a znam da je to besmisleno.

Nego, naučila sam nedavno novu riječ, ali se, da mi život o tome ovisi, ne mogu domisliti etimologiji. Riječ glasi kalebalica, a označava dječju ljuljačku. Dakako, negdje na obali. Pristojno rečeno.

Any ideas?

Mene ovo pučkoetimološki, za sada, i oblikom i značenjem podsjeća na rusku riječ kolybel' (колыбель), 'kolijevka' od glagola kolybat' (колыбать).

[teo1]

Hekatonhir kaže:

Izvor?

Pa zar nije Sapfo jedno od poznatijih luvijskih imena, da znači "čista" i dijeli isti korjen kao "Šupilulima" (što na hetitskom znači "čisti izvor").

[Hekatonhir]

Pitam ponajprije za hetitski.

[teo1]

Hekatonhir kaže:

Pitam ponajprije za hetitski.

Čuj, tvrdnje koje se rade bez dokaza trebale bi se moći odbaciti bez dokaza. Valjani dokazi u toponimiji su ponavljanje istih ili sličnih elemenata U NEKOM ZNAČENJU i možda pozivanje na prajezik. Skokov pokušaj rekonstrukcije pelazgijskog jezika ne koristi ništa od toga.

[Shain]

teo1 kaže:

Skokov pokušaj rekonstrukcije pelazgijskog jezika ne koristi ništa od toga.

U kojem je tekstu Skok pisao o pokušaju rekonstrukcije pelazgijskog jezika?

U njegovu etimologijskom rječniku nema ga u popisu jezika.

[teo1]

Nisam pročitao originalan tekst, njega citira Šimunović u Uvodu u hrvatsko imenoslovlje. Tamo ga zovu "mediteranski supstrat", no po kontekstu (povezivanje naših toponima sa starogrčkima) se vidi da se misli na pelazgijski.

[teo1]

Gledajte, ljudi, ja mislim da vas razumijem. Vi znate vrlo malo o komparativnoj lingvistici, i vâs umjesto da priče o mediteranskom supstratu vuku na tešku alternativu, vâs priče o protoindoeuropskom vuku na alternativu. Tužno, ali izgleda da je tako.

[teo1]

Hajde da malo promjenimo temu. Koje su vama najdraže etimologije? Ja ih imam nekoliko. Svi se smiju kada ih ispričam, ali najvjerojatnije su istinite. Jedna je hrvatska riječ "crven", dolazi od "crv", jer su stari Slaveni crvenu boju radili od nekih crva. Druga je grčka riječ "gimnazija", koja dolazi od riječi "gymnos", što znači "gol". Naime, Spartanci su u gimnazijama radili mnogo tjelovježbe, a stari su Grci vježbali goli. Treća je protoindoeuropska riječ za soma, *skwolos (odatle engleski "whale"), izvedena od *skwel (sjati), jer som neka ljuske, pa mu se koža "sjaji". Da čujemo vaše!

[panorama]

teo1 kaže:

Hajde da malo promjenimo temu. Koje su vama najdraže etimologije? Ja ih imam nekoliko. Svi se smiju kada ih ispričam, ali najvjerojatnije su istinite. Jedna je hrvatska riječ "crven", dolazi od "crv", jer su stari Slaveni crvenu boju radili od nekih crva. Druga je grčka riječ "gimnazija", koja dolazi od riječi "gymnos", što znači "gol". Naime, Spartanci su u gimnazijama radili mnogo tjelovježbe, a stari su Grci vježbali goli. Treća je protoindoeuropska riječ za soma, *skwolos (odatle engleski "whale"), izvedena od *skwel (sjati), jer som neka ljuske, pa mu se koža "sjaji". Da čujemo vaše!

som = catfish, zbog brkova koje whale = kit nema

[Shain]

teo1 kaže:

Nisam pročitao originalan tekst, njega citira Šimunović u Uvodu u hrvatsko imenoslovlje.

Tamo ga zovu "mediteranski supstrat", no po kontekstu (povezivanje naših toponima sa starogrčkima) se vidi da se misli na pelazgijski.

Nije to isto.

Izraz "mediteranski supstrat" odnosi se na različite predindoeuropske jezike između Gibraltara i Bliskog istoka.

"Pelazgijski jezik" objašnjava se različito, kao jedan od mediteranskih jezika, zatim kao grana indoeuropskoga i dr.

teo1 kaže:

vâs umjesto da priče o mediteranskom supstratu vuku na tešku alternativu, vâs priče o protoindoeuropskom vuku na alternativu.

Nema tu govora o alternativi. Pri doseljavanju Praindoeuropljana postojali su starosjedilački jezici i taj je supstrat utjecao na praindoeuropske dijalekte.

(Pogledaj PM.)

[teo1]

Naravno, tražit ćemo predindoeuropske toponime u Hrvatskoj, tamo gdje su se indoeuropski jezici govorili gotovo otkad god su postojali. I tražit ćemo ih tako da poričemo očite indoeuropske etimologije bez objašnjenja zašto su netočne.
Pogledaj malo druge pokušaje dokazivanja postojanja predindoeuropskog supstrata. Svi su završili tako da se daljnjim razvojem lingvistike pokažu netočnima. I razlog je prilično jasan: oni nisu ništa drugo nego lingvistički ekvivalent God of the gaps argumenta.

[Shain]

teo1 kaže:

Hajde da malo promjenimo temu. Koje su vama najdraže etimologije? Ja ih imam nekoliko.

Jedna je hrvatska riječ "crven", dolazi od "crv", jer su stari Slaveni crvenu boju radili od nekih crva.

Druga je grčka riječ "gimnazija", koja dolazi od riječi "gymnos", što znači "gol". Naime, Spartanci su u gimnazijama radili mnogo tjelovježbe, a stari su Grci vježbali goli.

Treća je protoindoeuropska riječ za soma, *skwolos (odatle engleski "whale"), izvedena od *skwel (sjati), jer som neka ljuske, pa mu se koža "sjaji". Da čujemo vaše!

Zanimljiva mi je žena, koja je u vezi s grčkim gynaikó- (gineko-), praindoeuropski korijen gwen-.

Zatim knjiga, najvjerojatnije u vezi s kineskim k'üen (znači: svitak).

I npr. japanski zen u vezi s grčkim sêma (znak), praindoeuropski dheye-.

teo1 kaže:

Pogledaj malo druge pokušaje dokazivanja postojanja predindoeuropskog supstrata. Svi su završili tako da se daljnjim razvojem lingvistike pokažu netočnima.

Odakle to?

Nisu Indoeuropljani prvi stanovnici Europe. Predindoeuropljani su dali dosta riječi indoeuropskim jezicima, npr. grčkom i latinskom.