Pravopis (Znanost)

[C'Tebo]

Evo, dok se ne otvori znanost.

Iz pravopisa jedna:
Pošto je na vrlom našem jeziku pravilno reći glagol + li pa nešto već (recimo: Ideš li sutra van), a ne da+li+nešto+glagol+nešto (recimo: Da li sutra ideš van) (barem je tako stoka tvrdio)

Zašto onda puno ljudi govori da+li?
Da li je to zbog jednostavnosti, zbog neznanja, nešto treće? ()
Bi li se trebalo promijeniti hrvatska gramatika, pošto jako puno ljudi tako govori?

[matija]

Ima zapravo još jedna mogućnosti:

Ispravno je kazati i : Je li sutra ideš van?
Razlika je između govornog jezika i onog pisanog. Zatim je razlika između stupnja pismenosti među ljudima. U govornom jeziku sasvim je normalno kazati:

"Da'l si napravio, ovo ili ono. Jes'l napravio ovo ili ono? Buš išao nekamo? Si dobio ono kaj sam ti poslao."
Rijetko tko govori književno. Uostalom to bi bilo naporno.

Što se tiče prilagodbe gramatike i pravopisa, o tome se u zadnje vrijeme mnogo govori. Naime, po novome pravopisu ispravno je pisati: neću i ne ću! Da ne spominjem i druge sulude primjere. Jedan je prijedlog, čak, da se ukine meko "ć", kako bi jezik bio još jednostavniji jer je ljudima teško ispravno pisati. Recimo 60% učenika dan-danas piše "cviječe"! To su učenici, a da ne kažemo o odraslima čija je pismenost većma upitna (pogledaj samo Sabor!). Porazna je činjenica da je većina i dalje nepismena, a još poraznija da se naš pravopis već godinama ne može uskladiti!

[C'Tebo]

Originally posted by matija
Ima zapravo još jedna mogućnosti:

Ispravno je kazati i : Je li sutra ideš van?

"Je" je i dalje glagol, ali koliko se sjećam stoka je reko da je i to nepravilno (ne sjećam se točno).

Ali, ja gledam tu po sebi (don't we all) a ja kad razgovaram s osobama drugih narječja pokušavam govoriti što književnije mogu i većinu stvari i kažem književnim jezikom, osim tih pitanja, kada u većini slučajeva kažem "da li".

Osim toga "da li" i nije toliko nepravilno i nije produkt narječja nego slavinizma ("da li" je više slavenski), dok je glagol+li produkt utjecaja germanskih jezika na nas (primarno njemačkog).
I zašto onda ne metnut da "da li" bude pravilno, ako već forsiraju s onim glupostima da bude tipkovnica umjesto tastatura, tipkalo umjesto gumb i tako dalje, a te riječi nitko ne koristi, a "da li" koristi jako puno ljudi?
Meni je to malčice blesavo...

koliko sam ja informirana, to DA (li) potiče iz srpskog jezika, zato se nastoji remodelirati u je li.

Ne znam, kako je tebi da li prirodno, tako je nekome je li.
Ja u 99% koristim je li, i sl.

[Didi]

Originally posted by matija
Ima zapravo još jedna mogućnosti:

Ispravno je kazati i : Je li sutra ideš van?

Nije. Ispravno je jedino "ideš li sutra van", samo što bi zapravo trebalo reći "izlaziš li sutra" jer izraz "ići van" pripada kolokvijalnoj razini.

[Martin]

Ovdje baš i nisam na 'svom terenu', ali, koliko se sjećam, u školi smo učili da se na upitne rečenice koje počinju sa 'Da li...' odgovara sa 'Da.' Tako imamo sljedeće mogućnosti.

P: Da li ideš sutra vani?
O: Da. (ili Ne)

P: Ideš li sutra vani?
O: Idem. (ili Ne idem)

A što se tiče 'srbizma' "DA", mislim da je taj prijedlog uobičajen i u hrvatskom kao i u srpskom jeizku s tom razlikom što se on u srpskoj varijanti daleko više koristi u konstrukcijama: 'idem da napravim' , 'želim da kažem', 'hoću da vidim'... za razliku od hrvatskog gdje je uobičajeno: 'idem napraviti', 'želim reći', hoću vidjeti'.

[Didi]

1. Ima svakakvih škola i svakakvih profesora, naročito profesora hrvatskog, pa nema razloga da ti ne vjerujem, Martine. I nisi ti kriv što su te krivo učili (ja sam svojevremeno radila na zamjeni u jednoj gimnaziji gdje sam ustanovila da svi učenici čvrsto vjeruju u jedan gramatički podatak, nazovimo to tako, koji niti stoji niti se može tekstovima dokumentirati). Ovo povezivanje pitanja i odgovora vrlo je "tanak" kriterij, a čak i u okviru tvog primjera nije dosljedno proveden: kad bi se na rečenice koje počinju s "da li" odgovaralo s "da", onda bi odgovor "ne" bio nemoguć.

2. Da nije prijedlog.

3. Ispravno postavljeno pitanje glasi "ideš li", i u pismu i u govoru.

[matija]

Didi, nisi u pravu, Naime, eto, provjerio sam u gramatici (autori: Barić-Lončarić-Malić-Pavešić-Peti-Zečević-Znika) i tamo stoji da je zapravo ispravan bilo koji oblik pitanja....

I s glagolom, pa li i "da li" i "je li"... Dapače, čak se može postaviti pitanje ispravno i bez "li", npr. Da se spustim odmah?

Dakle, prema gramatici, upitne čestice koje su ispravne za korištenje su:

-li
-da li
-je li
-da
-zar

[Jango Fett]

Stvar je samo u tome što mi još nemamo definiranu svoju gramatiku. Dvije vodeće izdane gramatike se stalno sukobljavaju i ne znamo koliko će dugo još biti tako.

Mislim da je Didi u pravu. Najispravnije je reći npr.

Nije li on ovo ono?

Imaš li ti to i to?

Koristiš li...

itd.

(konzultuirao sam se s prijateljem koji studira hrvatski jezik i povijest, treća godina)

Pravi znanstvenici ne dolaze na ovaj forum. Samo nadri-umisljeni likovi i propali studenti. Jer pravi znanstvenik ima ideje kako da napravi ovaj svijet boljim. vi imate ideje kako da potrosite vase vrijeme i vas uzaludni zivot.

[C'Tebo]

Ti koji se potpisuješ kao norc nisi baš zabavan, on je bar bio provokativan.
Dakle, ako već kopiraš kopiraj kak se spada.

[matija]

Originally posted by Jango Fett
Stvar je samo u tome što mi još nemamo definiranu svoju gramatiku. Dvije vodeće izdane gramatike se stalno sukobljavaju i ne znamo koliko će dugo još biti tako.

Mislim da je Didi u pravu. Najispravnije je reći npr.

Nije li on ovo ono?

Imaš li ti to i to?

Koristiš li...

itd.

(konzultuirao sam se s prijateljem koji studira hrvatski jezik i povijest, treća godina)

Nop, naime nitko nije u pravu.. Štos je da ljudi jednostavno miješaju stil i gramatiku... Gramatika uzima sve u obzir, a stil, stil je stvar pojedinog čovjeka. Dakle, opet ističem, pravilno je sve kako sam već nabrojao, ostalo je stilska odluka.

[ulix]

Tako nekako. Le style, c'est l'homme.
(Stil, to je čovjek.)

Nismo baš poznati po organiziranosti kao pčelice. Zato se malo teže dogovaramo. O jezičnim i ostalim pitanjima.

Jaka osobnost uvijek krasi pametnjakoviće, aha! Snalaženje nam je jača strana.

Pismenost u Saboru je dio nacionalnog folklora, možemo se ponosit!

[FFE]

Originally posted by Noordung NSK
Pravi znanstvenici ne dolaze na ovaj forum. Samo nadri-umisljeni likovi i propali studenti. Jer pravi znanstvenik ima ideje kako da napravi ovaj svijet boljim. vi imate ideje kako da potrosite vase vrijeme i vas uzaludni zivot.

A ti o znanosti zadnji puta cuo u osnovnoj.

[FFE]

Originally posted by C'Tebo
Evo, dok se ne otvori znanost.

Iz pravopisa jedna:
Pošto je na vrlom našem jeziku pravilno reći glagol + li pa nešto već (recimo: Ideš li sutra van), a ne da+li+nešto+glagol+nešto (recimo: Da li sutra ideš van) (barem je tako stoka tvrdio)

Zašto onda puno ljudi govori da+li?
Da li je to zbog jednostavnosti, zbog neznanja, nešto treće? ()
Bi li se trebalo promijeniti hrvatska gramatika, pošto jako puno ljudi tako govori?

A daj mi reci tko danas govori knjizevnim jezikom? Kaj mislis da Ladan doma govori najknjizevniji?

[C'Tebo]

Ja govorim više-manje književnim kad odem na more.
Jer da počnem govorit ovdašnjim naglaskom brijem da me tamo nitko živ ne bi razumio

[ulix]

Fali more, drž` se kraja!
(nar.)

[Jango Fett]

Ali ja mislim da se tema o kojoj mi govorimo odnosi na model ispravnog konstruiranja recenica, a ne kako to u praksi jest.

To bi bilo isto kao da izucavamo logiku prema tome koliko se ljudi logicno ponasaju...

Moram prevesti jedan tekst na slovenski jezik i muku mučim sa slijedećim pojmovima:

TOČILO - to bi trebalo biti mjesto gdje se toči voda, česma...no u tekstu koji prevodim "točilo" se nalazi u prirodi, a mislim da nije izvor

STUPA - nije isto kao mužar ili avan u kojima se tuku, recimo, bosiljak i pinjoli za umak pesto, već se odnosi na izradu taknine i u stupi se, mislim, nabija lan ili nešto slično.


može li netko pomoći i ponuditi druge riječi za te pojmove ili ih detaljnije pojasniti? zahvaljujem.

[odjednom ja]

FFE kaže:

A daj mi reci tko danas govori knjizevnim jezikom? Kaj mislis da Ladan doma govori najknjizevniji?

zapravo nitko.standardni književni jezik postoji samo u pripadajućim priručnicima.
već materijalizirajući jezik, dajemo mu osobnu notu.
dakle-čim progovorimo,improviziramo.