Jezici i lingvistika

[Nymann]

Hahahahahahahahaha!

Pitanje je ko ovde koga hoće da impresionira... Pošto niko normalno ne može da izloži pravila o enklitikama u jeziku, onda ću ja.

Drugo, trebali bi staviti i srpski jezik kao fakultativni predmet...

Očito nema posla, pa soliš pamet narodu na forumu...

Uostalom, nema ništa gluplje od studiranja maternjeg jezika. Šta ti uopše znaš? Pravilno govoriti i pisati? Smešno... To zna gotovo svaka iole obrazovana osoba. A ta "pravilnost" je samo konvencija koju si ti nabubao napamet. I najbolju naši pisci i "jugoslavisti" su pisali pogrešno, a i ti zajedno s njima. I nemoj leteti visoko.

Ovo je trebala biti konstruktivna rasprava, a ne nekakva prepucavanja...

A ovo o jezicima -- nisu se u školi izgleda učili osnovni lingvistički (iliti jezikoslovni) principi...

[Nymann]

Didi, može li se u Hrvatskoj nabaviti neko novije izdanje Sencovog rečnika?

[stitch]

Poštedi me, molim te, svog "visokoumnog" filozofiranja.
Imalo obrazovana osoba zna tko je Nestor, ali zna i napisati pravilan posvojni pridjev od imena Senc. A to je Senčev rječnik.

Isto tako, da si pametan, znao bi cijeniti profesorsko zanimanje, a ne obezvređivati nečiji trud i ideale.

Ovime našu raspravu smatram završenom.

[Nymann]

Svaka iole obrazovana osoba zna u pravom kontekstu upotrebiti ime Nestor (i njeno značenje), a ne lupati te metafore i gluposti... Dalje zna reći prisvojni; "posvojni" je sasvim nešto drugo.

U srpskom je Sencov (kaže se još Lencovo pravilo [iz fizike], ali očito si fiziku "manje učio").


Zašto ne odgovaraš na temu
novoizmišljene reči ? Baš me zanima tvoje profesorsko mišljenje.

[stitch]

Nymann kaže:


U srpskom je Sencov (kaže se još Lencovo pravilo [iz fizike], ali očito si fiziku "manje učio").

Bah, kakva argumentacija!

Ako baš želiš o elektomagnetskoj indukciji, radi se o Lentzovom pravilu, pa je posve jasno zašto je gramatički morfem (sufiks) -om, a ne -em (eto ti malo terminologije, kad je već toliko voliš. Kao i većina diletanata, uostalom).

Hajde, ponovi gradivo o palatalima (i dentalima), molim te, pa me onda gnjavi.

A temu sam pročitao. Nemam se namjeru javljati da bih prepisivao iz knjiga, poput nekih ovdje, reagiram jedino kad netko izvali očitu glupost.

Kao ti sada, recimo.

[Nymann]

Ti stvarno veze nemaš. Ja treba da poštujem tebe profesora nekakvog, a ti postavljaš ovakve i slične postove u kojima nema nimalo samopoštovanja!? Pf...

Dalje, u srpskom jeziku sufiks -ov dolazi iza tvorbene osnove koja se zavrpava nenepčanim suglasnikom, a -ev dolazi iza prednjonepčanih suglasnika te osnove (a da te podsetim palatali su đ, ć, č, dž, ž i š -- afrikate i frikativni suglasnici).

A ta tvoja "stručna terminologija" je deo rečnika jednog običnog srednjoškolca -- frazem, morfem, fonema, semantostilem... Tja...

I ne davi više.

[stitch]

Vjeruj mi, kad bi postojala vrtićka terminologija, njome bih se služio da ti objasnim stvari. No, očito je da je i ona prekomplicirana za tebe.

I, koliko znam, c je dental, zato ih i spomenuh.

Bolje ti je da se uhvatiš elektromagnetske sile.

[Nymann]

...

speechless

...

Sencov je pošto se čovek preziva Senc. Ili se čovek možda zove Sénac?

[stitch]

Da, da, "znalci" poput tebe tako dođu u knjižaru i traže Belostencov rječnik. Koji je jedino Belostenčev.

Idi, pokrpaj te crne rupetine u znanju pa se onda vrati da razgovaramo o jeziku.

I ne mijenjaj stalno postove, dosadan si.

[Nymann]

c je afrikata
a da li
c spada
u prednjonepčane na tome treba da poradiš...

I ne smaraj.

Nisi fino iskomentarisao onaj drugi topic...

[Nymann]

I kod Lenca si zabrljao...

Pominješ -om i -em a niko te za to ne pita...

[stitch]

Odluči se napokon je li kriterij tvorbeni način ili tvorbeno mjesto. No, to ne znaš pa si uvjeren da pogrešno govorim.

A što se tiče nastavaka, razmisli što je osnova, još jednom.

[stitch]

Nymann kaže:
I kod Lenca si zabrljao...

Pominješ -om i -em a niko te za to ne pita...

Imaš pravo. Ali jasno je da sam mislio na -ov i -ev, jer o tome govorimo, zar ne?

Nemoj se praviti gluplji nego što jesi. Ali dobro, ispričavam se zbog nehotične pogreške.

Nemaš argumenata pa se hvataš za sitnice, je li, junačino?

[Nymann]

Ja sam ispravnost svog rešenja spornog prisvojnog prideva lepo dokazao. Ti neke postove preskačeđ i namerno ih zaobilaziš. No, tvoja stvar. Pošto je akcent Belosténec, biće Belosténčev... Hvataš se za nepotrebne stvari. Senc je nešto sasvim drugo. A dental (sibilant) 'C' je druga stvar. On se ne stvara na prednjem nepcu...

Negde gore si pominjao loš izborliterature misleći valjda na Katičića. Zašto on ne valja? Čovek je veoma dobar glotolog, bio je profesor u Zagrebu i Beču... Objasni normalnom argumentacijom.

[stitch]

Ne, nisam mislio na Katičića. Govorio sam općenito o nekritičnosti. Tvrdiš da akademici ne griješe? Varaš se, i to jako.

A što se tiče nastavaka, oni nemaju veze s naglascima, niti s tzv. nepostojanim e, nego s hrvatskom jezičnom praksom. Belostenčev, Vramčev ili Putančev mnogo su češći oblici nego iznimke poput Brabec - Brabeca - Brabecov.

Uostalom, provjerio sam literaturu i konzultirao se s kolegama. Što se prezimena Senc tiče, potpuno sam u pravu. Posvojni pridjev ipak glasi Senčev.

[stitch]

Ali, da ti odgovorim na pitanje. Grčko-hrvatski rječnik Stjepana Senca nabavio sam u antikvarijatu u Zagrebu prije nekoliko godina, zajedno s Divkovićevim Latinsko-hrvatskim rječnikom.

Nije mi poznato je li opet objavljen, ali predlažem ti da prošetaš gradom u kojem živiš i potražiš ga. Alternativa su oglasi, ali sumnjam da ćeš ga tako naći.

Pozdrav.

[Nymann]

Ti pevaj svoju falš pesmu, ja ću svoju. Lencovo pravdaš sa T i Z, svašta.

Mislim da i akademci greše. Ti si upravo primer toga.

Baš bih voleo da se dokopam te tvoje beležnice sa greškama čisto kako bih se nasmejao i proverio koliko znam utvrđujući zašto su govornici pogrešili...

[stitch]

Nikad nisam tvrdio da ne griješim. Učit ću jezik i o jeziku dok sam živ. Književni ili standardni nitko nije usisao s majčinim mlijekom, svi se moramo truditi da nam nešto uđe u tvrde glave.

[svastikuti]

U kojem dijelu bivse Jugoslavije bi netko sa govorenjem danasnjeg "stadardnog" srpskog i/ili hrvatskog jezika ,svojom pojavom u proslosti recimo prije stoipesdeset godina, predstavljao najmanje "cudjenje u svijetu" ?

[stitch]

Oko 1850. godine, dakle? Nigdje. Razumjeli bismo se, ali bilo bi razlika. Ponajviše leksičkih, ali i tvorbenih i naglasnih.

Da ne govorim o tome da su tada rijetki bili Hrvati, pogotovo u Zagrebu, koji su se služili svojim jezikom.