Riječi i njihovo značenje

[Shain]

bibiivan kaže:

Može li nam netko objasniti značenje riječi POLASKAN.

Naime ja sam svom djetetu objasnila da ta riječ znači da si počašćen nečijom pozitivnom primjedbom o/na tebi i da ti je istu drago čuti, međutim učiteljica tvrdi da to nije točno, nego da ta riječ znači govoriti nekome dodvorne riječi koje zapravo ne mislimo (što je po mojem skromnom mišljenju LASKANJE). Hvala!

Polaskati i laskati imaju različite nijanse značenja.

Polaskati znači da se radnja vrši u maloj mjeri, najčešće dobronamjerno, bez zakulisnih planova.

Laskati znači pretjerano hvaliti, obično neiskreno i s namjerom dodvoravanja.

Tako je "najčešće" i "obično", a to znači da se i polaskati može neiskreno i dodvorno.

[bibiivan]

Hala na odgovoru.
Međutim, mene prvenstveno zanima riječ polaskan, a ne polaskati.

Konkretno, radi se o basni Lisica i gavran, gdje lisica laska gavranu koji se onda osječa polaskan nezinim riječima.

[Flokithedog]

Dragi jezikoslovci,

Trebam vašu pomoć. U čemu je razlika između pojmova ''priroda'' i ''okoliš''? HJP između ostalog kaže:

OKOLIŠ

- (ekol). ukupnost materijalnoga i živoga svijeta kojega je čovjek biološki dio; sredina, okolina
- čovjekov okoliš (ekol). ukupnost prirode koja okružuje čovjeka i koja je posljedica života i djelovanja ljudi;


PRIRODA
- ukupnost materijalnog svijeta, svemir i sile koje u njemu djeluju, sve postojeće po sebi bez čovjekova rada
- ukupnost klimatskih uvjeta s biljnim pokrovom i plodnošću

Zanima me dio gdje se čini da se pojmovi sadržajno preklapaju. U tom smislu je li zaštita okoliša i zaštita prirode jedno te isto?

Unaprijed hvala na pomoći

[Shain]

Flokithedog kaže:

U čemu je razlika između pojmova ''priroda'' i ''okoliš''? Zanima me dio gdje se čini da se pojmovi sadržajno preklapaju.

U tom smislu je li zaštita okoliša i zaštita prirode jedno te isto?

Pojam prirode ne obuhvaća čovjekova djela, a okoliš obuhvaća i djela prirode i djela čovjeka.

Evo ti iz enciklopedije:

- Okoliš je prirodno ili stvoreno okruženje u kojem žive čovjek i druga bića; ukupnost svih prirodnih i stvorenih vrijednosti, kojima svojim djelovanjem upravlja čovjek.

- Priroda je ukupnost vidljivoga (tvarnoga) svijeta, koji podliježe fizikalnim zakonima. Ona se razlikuje i od kulture ako se kultura shvati kao skup čovjekovih duhovnih objektivacija.

[judolino]

bibiivan kaže:

Hala na odgovoru.
Međutim, mene prvenstveno zanima riječ polaskan, a ne polaskati.

Konkretno, radi se o basni Lisica i gavran, gdje lisica laska gavranu koji se onda osječa polaskan nezinim riječima.

To znači da se gavran osjeća ugodno jer ga je lisica pohvalila. Pri tome nije važno je li lisica bila iskrena ili mu se dodvoravala.

[Flokithedog]

- Okoliš je prirodno ili stvoreno okruženje u kojem žive čovjek i druga bića; ukupnost svih prirodnih i stvorenih vrijednosti, kojima svojim djelovanjem upravlja čovjek.

- Priroda je ukupnost vidljivoga (tvarnoga) svijeta, koji podliježe fizikalnim zakonima. Ona se razlikuje i od kulture ako se kultura shvati kao skup čovjekovih duhovnih objektivacija.

Da li to znači da je okoliš sveobuhvatniji pojam jer uključuje i čovjeka i djelovanje čovjeka, dok priroda sama po sebi uključuje čovjeka ali ne i njegovo djelovanje?

Da li to onda znači da je zaštita okoliša logičnija, jer štiti i prirodu i kao takvu i čovjeka u njoj? Ako je tako, što onda znači zaštita prirode?

[Shain]

Flokithedog kaže:

Da li to znači da je okoliš sveobuhvatniji pojam jer uključuje i čovjeka i djelovanje čovjeka, dok priroda sama po sebi uključuje čovjeka, ali ne i njegovo djelovanje?

Da li to onda znači da je zaštita okoliša logičnija, jer štiti i prirodu i kao takvu i čovjeka u njoj? Ako je tako, što onda znači zaštita prirode?

S aspekta zaštite obuhvatniji je pojam okoliš.

Zaštita prirode obuhvaća samo biljne i životinjske vrste, oblik i karakter krajolika i sl.

Evo ti iz enciklopedije:

Zaštita prirode, djelatnost koja se bavi očuvanjem postojećih prirodnih vrijednosti nekoga područja, njegovih geoloških obilježja, živoga svijeta i krajobraznih obilježja, koja su u svojem izvornom obliku sama po sebi vrijednost, nastala tijekom geološke prošlosti.

[Flokithedog]

Hvala na ogovoru. Ono što mene muči je zašto je zakonodavac iz ''Ministarstvo zaštite okoliša i prirode'' izbacio riječ ''priroda''? Na što se onda odnosio bivši naziv, a na što se odnosi sadašnji (bez riječi priroda'')?

Doduše, u sadašnji je umjesto priroda stavljena energetika ali to sad nije važno osim što se vidi namjera čime će se od sada Ministarstvo najviše baviti)

[Shain]

Flokithedog kaže:

Ono što mene muči je zašto je zakonodavac iz ''Ministarstva zaštite okoliša i prirode'' izbacio riječ ''priroda''?

Na što se onda odnosio bivši naziv, a na što se odnosi sadašnji (bez riječi priroda'')?

Ako je točno što pišeš, onda je riječ "priroda" izbačena zato što je u bivšem nazivu bila pleonazam: zaštita okoliša obuhvaća i prirodu.

[TheProvense]

molim pomoć..

što bi bilo patocentrizam?

gugl mi izbacuje etnocentrizam, a meni treba pojašnjenje baš za patocentrizam..

velika, velika hvala..

[MmeTipfeler]

TheProvense kaže:

molim pomoć..

što bi bilo patocentrizam?

gugl mi izbacuje etnocentrizam, a meni treba pojašnjenje baš za patocentrizam..

velika, velika hvala..

Znam etimologiju, a o značenju mogu nagađati. Dakle, prvi dio (patho-) dolazi od grčkoga pathos (patnja pa onda osjet), a drugi je -centrizam, što ti je jasno. Pretpostavljam da je riječ o naglašavanju činjenice da sve što je živo ima osjet, to jest da je sposobno osjetiti bol. Najvjerojatnije je sinonimno ili bar povezano s antispecizmom, ali ne mogu se u to zakleti.

[TheProvense]

MmeTipfeler kaže:

Znam etimologiju, a o značenju mogu nagađati. Dakle, prvi dio (patho-) dolazi od grčkoga pathos (patnja pa onda osjet), a drugi je -centrizam, što ti je jasno. Pretpostavljam da je riječ o naglašavanju činjenice da sve što je živo ima osjet, to jest da je sposobno osjetiti bol. Najvjerojatnije je sinonimno ili bar povezano s antispecizmom, ali ne mogu se u to zakleti.

hvala puno!


pitam zbog ovog:
"Osim spomenute pitagorejske crte odnosa prema ne-ljudskim živim bićima, koja se javlja i u Ihvanus-Safa, u spisu je prisutna i vjersko-teološka dimenzija pa se mogu pronaći i ozbiljni tragovi preteče patocentrizma."

hvala još jednom..

[pushthetempo1]

Na hjp-u za unos gorštak kažu „stanovnik planinskih, brdskih krajeva; brđanin, planinac”, što me vodi do sljedeće definicije – ‘gora.’ Ne bi li trebalo biti „stanovnik gore” (iako prema istom izvoru gora jest planina)?

Ima li riječ ‘gorštak’ negativne konotacije kao ‘brđanin’ prema istom izvoru (hjp ne navodi nikakve, ali je u meni riječ uvijek imala nekakve, unatoč svemu, premda je vrlo vjerojatno moguće da sam u krivu)? U neku mjeru nepouzdana, definicija na Vukajliji ipak eksplicira gore neizrečene konotacije (ipak, možda ta definicija ima veze s osobom u citatu, i (iako očito nije prava, rječnička) kao takva nema vrijednost rječnike definicije).

[tanveer]

meni je asocijacija na gorštak ova https://www.google.hr/search?q=highl...w=1024&bih=660 i https://www.google.hr/search?q=highl...r+jamie+fraser
jest primitivno, ali to nije loše
riječi tako nekad dobiju novo značenje...

[Shain]

pushthetempo1 kaže:

Ima li riječ ‘gorštak’ negativne konotacije kao ‘brđanin’ prema istom izvoru. HJP ne navodi nikakve, ali je u meni riječ uvijek imala (...), premda je vrlo vjerojatno da sam u krivu?

U neku mjeru nepouzdana, definicija na Vukajliji ipak eksplicira gore neizrečene konotacije.

Gorštak i brđanin same po sebi nisu pogrdne riječi.

Iso Velikanović npr. piše: Lijep je i jedar kao pravi slovenski gorštak.

[Flokithedog]

Ako je točno što pišeš, onda je riječ "priroda" izbačena zato što je u bivšem nazivu bila pleonazam: zaštita okoliša obuhvaća i prirodu

Hvala

[Shain]

U petak je na HRT-u u "Petom danu" upotrijebljen termin ruminiranje i njime je objašnjeno stalno raspravljanje o srpu i čekiću, crvenoj zvijezdi, ušatom "u", spremnima za domovinu, svastici i sl.

Tražim danas u literaturi i nađem:

Ruminiranje je svojevoljno vraćanje hrane iz želuca u usta, njeno ponovno žvakanje i ponovno gutanje. Vladimir Hudolin piše da je naročito izraženo kod jako dementnih osoba i kod idiota.

U prenesenom značenju ruminiranje je pretjerano i jalovo bavljenje određenim mislima, a u psihijatriji (Manie de rumination) izraz je kojim se obilježava morbidna sklonost stalnoga ponavljanja i preispitivanja pojedinih doživljaja iz prošlosti.

Takvi psihijatrijski slučajevi jučer su opet demonstrirali u centru Zagreba.

[judolino]

Bilo bi mi drago ako netko zna što je dudaljina.
Tražio sam po rječnicima, ali nigdje ništa.

[body halleck]

Probaj pitati nekog Mađara (možeš i Mađaricu).

Moguće je, da je korijen riječi (dudalj) nekakva psovka, upozorenje i sl.

[judolino]

body halleck kaže:

Probaj pitati nekog Mađara (možeš i Mađaricu).

Moguće je, da je korijen riječi (dudalj) nekakva psovka, upozorenje i sl.

Fakat nemaš srama.

Dva metra od mene!