Quote:
cave troll kaže:
Kako misliš zašto je Sočerga nije u HR? To uopće nije bilo u STT-u.
Ulegnuće na granici je zato jer su Šavrinska brda uvijek bila povezana prema sjeveru. Granica preme Sočergi je bila i ostala i lingvistička granica između buzetskog i šavrinskog govora. Po meni prijelaz na Požanama nije uopće sporan. Što će ti desetak zaselaka i štancija prema kojima nemaš ni prave ceste, a isti se nalaze iza strmog brda? Bilo bi ti jasnije da jednom prođeš kroz taj kraj, pa se npr spuštaš prema Buzetu iz pravca Čiriteža i vidiš veliku dolinu sa brdima prema sjeveru. Onda ideš u slovensko Gračišće i vidiš da je to na njhovoj strani visoravan.
Kod Dragonje je drukčije stanje. To su 1945 pretežno bila prazna sela koja su dekretom predana slovencima bez logičnog razloga.
|
Možda je bitno i ovo?
* * * * * *
Iz knjige Josip Šestan, Sjećanja jednog učitelja – Od rodnog Draguća do saborskih klupa, MF, Labin 2008, str. 80 – 81:
Sela Gradinje, Pregara i Sočerga – hrvatska ili slovenska?
Sela Gradinje, Pregara i Sočerga izjašnjavala su se tijekom rata jednom da su hrvatska, a drugom prilikom bi seljani ovih sela tvrdili da nisu Hrvati, već Slovenci. To je ovisilo o trenutku – u slučajevima kada bi Slovenci vršili mobilizaciju tvrdili su da su Hrvati, i obratno, kada smo mi mobilizirali onda su govorili da su Slovenci.
Ova tri sela spadala su u dio vezan za Trst i stanovnici su razvijali razne oblike trgovačke špekulacije. Zvali su ih Brici. Njihove žene znale su peći kruh i prodavati ga po Istri i u samom Trstu. Politički rad među ovdašnjim stanovnicima bio je vrlo težak, daleko teži nego među Talijanima Bujštine. Ja se npr. među njima nisam nikada osjećao sigurnim. Spavati kod njih nisam nikada osta pa makar me i noć uhvatila. Uvijek sam odlazio na neko drugo mjesto.
Kod rješavanja spora oko ova tri sela mi nismo nikada stvar zaoštravali. Sa Slovencima smo se uvijek sporazumjeli na način da to bude u interesu NOB-a i u duhu bratstva i jedinstva.
U selu Gradinju bio je svećenik Hrvat, rodom iz Berma. Bio je šovinistički nastrojen i u tom je duhu i djelovao, raspirujući šovinizam. Takov je ostao i posle rata pa je zbog toga bio uhapšen i osuđen u Kopru na tri godine zatvora. Ja sam tada u svojstvu predsjednika Oblasnog odbora NF-a za Istru došao kod predsjednika suda da se stvar ublaži, iz političkih razloga, pa je tada taj svećenik bio premješten iz Gradinja.
Ovdje je također na liniji šovinizma djelovao i jedan slovenski učitelj pa su odnosi među samom seljanima i zbog toga znali biti zategnuti.
Posle oslobođenja zemlje seljani ova tri sela izjasnili su se da su Slovenci, ponajviše zato što su mislili da će ovaj kraj ući u sklop takozvane samostalne tršćanske političke jedinice, o čemu je tada bilo govora. Zanimljivo je da se spor u ova tri sela po tom pitanju pojavljivao još za vrijeme Austro-Ugarske. To se vidi iz statističkih podataka onog vremena. Po mom mišljenju nije točno da ta tri sela spadaju pod Sloveniju. No, mi tada tu stvar nismo zaoštravali. U vezi s ovim pitanjem razgovarao sam s Francom Leskošekom u Črnomlju. Danas se ova sela nalaze u sklopu kotara Kopar, u SR Sloveniji.
Na zaoštravanje po ovom pitanju nismo išli, pored ostalog, i zbog toga što je ovaj kraj vrlo pasivan pa iz tog razloga kotar Buzet to nije potezao, jer je i cijeli kotar dosta siromašan, zajedno s Krasom. Da su ova tri sela prišla kotaru Buzet i izjasnila se da su Hrvati, njihovi stanovnici bi u tom slučaju ucjenjivali i tražili privilegije, uvijek podvlačeći: „Eto, mi smo prišli k vama i sad nam dajte to i to“. Zbog svega toga ondašnji kotar Buzet nije tu stvar zaoštravao, iako je to njegov kraj.
* * * * * *
Još i popisi za te krajeve:
1880
Gradinje 487 stanovnika: 332 Hrvata, 155 Talijana
Pregara 339 stanovnika: 330 Slovenaca, 9 Talijana
Sočerga 176 stanovnika: 176 Slovenaca
1890
Gradinje 493 stanovnika: 142 Hrvata, 18 Slovenaca, 333 Talijana
Pregara 343 stanovnika: 343 Hrvata
Sočerga 179 stanovnika: 179 Slovenaca
1900
Gradinje 495 stanovnika: 10 Hrvata, 205 Slovenaca, 280 Talijana
Pregara 382 stanovnika: 226 Hrvata, 156 Slovenaca
Sočerga 149 stanovnika: 149 Slovenaca
1910
Gradinje 558 stanovnika: 0 Hrvata, 161 Slovenaca, 397 Talijana
Pregara 423 stanovnika: 411 Hrvata, 10 Slovenaca, 2 ostali
Sočerga 192 stanovnika: 192 Slovenaca
1945 (Cadastre National de l'Istrie)
Gradinje 530 stanovnika: 67 Hrvata, 463 Slovenaca
Pregara 473 stanovnika: 75 Hrvata, 397 Slovenaca, 1 Talijan
Sočerga 166 stanovnika: 0 Hrvata, 165 Slovenaca, 1 ostali
.
Linearni mod
