Riječi koje izumiru

[bioclinton]

polimer kaže:

...
Ima jedna modra rijeka
Široka je duboka je
Sto godina široka je
Tisuć ljeta duboka jest
O duljini i ne sanjaj
Tma i tmuša neprebolna
...

Mak Dizdar

polimerice, dopusti jedan izraz divljenja

[Hekatonhir]

drsasa kaže:

vrlo interesantne reči
upotrebljavaju se da označe veliku količinu nečega

Da, Slaveni su sve brojeve veće od 9999 nazivali tušta i tma. Tušta/tušte znači nebrojen, ali i pretio (jasnopoljanski div Tolstoj tako je tust, debeo), dočim je od staroslavenskog tьma nastala današnja tama.

[judolino]

Dobro, hoće li više netko reći kada je nastao domjenak?

[Hekatonhir]

Pročitao sam negdje da je posrijedi arhaizam, ali ne znam gdje. Možda i ovdje. Opet, ako ponavljaš pitanje, možda i nisam.

Znači, 19. stoljeće. Možda i prije. Ali sjećam se da ga je Antiša povezivao s mijenom, a Shain s mniti. Ovo potonje imalo bi smisla da se domjenci organiziraju prije sastanaka (do-mniti). Ali organiziraju se poslije, to je u nas veselica koja počinje nakon političkih govora i sličnih sranja za koje uglavnom nitko ne mari, svi samo čekaju da završe pa da počne raspašoj.

Stoga bi osnova mogla biti dom + sufiks za umanjenicu. Ono, pozivam vas u svoj skromni dom, u kojem ćemo osam dana jesti i piti, ko braća za krsnu slavu.

[judolino]

Ja se uvijek sjetim članka o nekom HDZ-ovom domjenku na kojemu su se služili mesni valjušci...
U lepinjama, s mladim lukom...

[Shain]

polimer kaže:

Tma i tmuša

I ovo je stilemski pleonazam. Tma i tmuša = sinonimi sa stilskom razlikom, a znače: mrak, tmina, tmica.

Zapravo se razlikuje od izraza tušta i tma, koji je metafora za mnoštvo, mnogo kao što ima magle i mraka. Tušta je gusta magla, tusta magla.

Tušta i tma je oznaka količine. Najčešće: golemo mnoštvo ljudi u kojemu se ne razaznaju pojedinci - kao što se ne razaznaju u tami ili magli.

[ljoljo ljoljiqi]

Shain kaže:

I ovo je stilemski pleonazam. Tma i tmuša = sinonimi sa stilskom razlikom, a znače: mrak, tmina, tmica.

Zapravo se razlikuje od izraza tušta i tma, koji je metafora za mnoštvo, mnogo kao što ima magle i mraka. Tušta je gusta magla, tusta magla.

Tušta i tma je oznaka količine. Najčešće: golemo mnoštvo ljudi u kojemu se ne razaznaju pojedinci - kao što se ne razaznaju u tami ili magli.

Nešto kao 'tušta i tma' gusaka koje idu u 'tmu i tmušu' neke (jugo/euro)magle...
Tušta bi moglo imati veze i s riječi 'tust', u značenju 'ugojen, zdepast'. Označava nekoga ili neku životinju velike mase. A 'tušta i tma' me podsjeća na biblijskog 'goga i magoga', kao neku veliku količinu naroda.

Nego, ne čini li vam se da će riječ 'tupe' uskoro izumrijeti zbog tehnološkog napretka u presađivanju kose? Izgleda mi da to još ima samo Duško Lokin (ako i on)?

[Zekoslawa]

ljoljo ljoljiqi kaže:

Nešto kao 'tušta i tma' gusaka koje idu u 'tmu i tmušu' neke (jugo/euro)magle...
Tušta bi moglo imati veze i s riječi 'tust', u značenju 'ugojen, zdepast'. Označava nekoga ili neku životinju velike mase. A 'tušta i tma' me podsjeća na biblijskog 'goga i magoga', kao neku veliku količinu naroda.

Bojim se da to ne bi bilo baš tako. Skok ima glagol tuštiti se u značenju "naoblačiti se" te spominje da Maretić veže taj glagol s tust, što po njemu nije točno.

[ljoljo ljoljiqi]

zec gadiš mi se kaže:

Bojim se da to ne bi bilo baš tako. Skok ima glagol tuštiti se u značenju "naoblačiti se" te spominje da Maretić veže taj glagol s tust, što po njemu nije točno.

A stuštiti se u značenju sjuriti se? To nema veze s tim? Mislim da ima u sebi ideju zgušnjavanja, a to ne bi bilo proturječno sa značenjem riječi tust.

[Zekoslawa]

ljoljo ljoljiqi kaže:

A stuštiti se u značenju sjuriti se? To nema veze s tim? Mislim da ima u sebi ideju zgušnjavanja, a to ne bi bilo proturječno sa značenjem riječi tust.

Pojma nemam. Evo priznajem da mi je sve skupa malčice nejasno. Skok ima stuštiti se, ali ne u tom značenju. I moglo bi biti da sam ipak pogriješila s ovim tušta i tma. Javim se kad budem štogod pametnija.

Edit: Molim da zasad zanemarite rečeno. Ja tu nešto kombiniram s ovim tušta i samo na glas razmišljam. Ono što je prije rečeno o tisući i tako tim stvarima uredno stoji u Skoku.

[Zekoslawa]

Dobro je, evo uspjela sam si sve objasniti, pohvatati sve prijevojne stupnjeve i usuglasiti Ivšića i Skoka. Sad mogu staviti i ovaj članak.

Sve u svemu, tušta i tma, tust, pretio itd. dolaze od zajedničkog korijena (prema Skoku *teu "bujati", prema Ivšiću *tewē- "nadimati se"), a kako je išlo dalje otprilike je opisano u članku.

A taj stuštiti se malko mi je nejasan. Eto.

[Shain]

zec gadiš mi se kaže:

Ono što je prije rečeno o tisući i tako tim stvarima uredno stoji u Skoku.

O tisući ovdje nije ništa rečeno, rečeno je o deset tisuća.

A to što je rečeno - vjerojatno je izmišljotina. Kod nekih Slavena tušta znači mnoštvo, a ne deset tisuća i više. Možda je neka riječ istoga korijena to značila dok su njihovi preci bili u zajednici s Toharcima, na što upućuje Skok.

Za značenje deset tisuća i više ipak bi trebalo navesti izvor.

[ljoljo ljoljiqi]

Stuštiti se vjerojatno izvorno označava veliku masu, gomilu, koja se nekamo sjuri. Nekako glupo zvuči da se svega par ljudi ili mrava stušti na neku meku, ali velika gomila, masa - to već da.

Eto, sad mi padaju na pamet još dvije riječi koje izumiru - tuce ili u Dalmaciji 'duzina'. To bi značilo dvanaest komada nečega, ali već odavno nitko ne broji na tuceta.

[Shain]

Hekatonhir kaže:

Ali sjećam se da ga je Antiša povezivao s mijenom, a Shain s mniti.

Ovo potonje imalo bi smisla da se domjenci organiziraju prije sastanaka (do-mniti). Ali organiziraju se poslije.

Stoga bi osnova mogla biti dom + sufiks za umanjenicu.

Ovo nije točno.

U hrvatskom jeziku nema sufiksa -jenak ili -enak.

[TurbulentFluid]

Nije li mlohava ćuna?

[Hekatonhir]

Shain kaže:

Ovo nije točno.

U hrvatskom jeziku nema sufiksa -jenak ili -enak.

Znam da nema, mislio sam na -ak. To -je- dio je druge riječi, možda jesti, ali hipoteza je previše hrabra da bih je izrijekom napisao.

Shain kaže:

O tisući ovdje nije ništa rečeno, rečeno je o deset tisuća.

A to što je rečeno - vjerojatno je izmišljotina.

Nije izmišljotina, nemam razloga za to.

No formulacija nije glasila "tušta = deset tisuća i više" nego je riječ o zaključku zasnovanom na tome da "deset tisuća" ne postoji u sačuvanim tekstovima. Pravo je značenje, rekoh već, "nebrojen". Ostalo je pretpostavka zasnovana na indukciji.

Potražit ću gdje sam to pročitao.

[DelmatST]

veriga - lanac

[Shain]

Hekatonhir kaže:

To je istina. "Dažd" sam posljednji put vidio u Ujevića.

Lijepa! Lijepa je na isti način na koji bi lijepe bile sveštenik, opština, svešta, graždanin, mežda da su se uobičajile umjesto svećenik, općina, svijeća, građanin, međa.

U daždu je rezultat jotacije netipične za hrvatski jezik.

Sve je to primjer da je jezična ljepota efekt navike ili stava, a ne sustavnosti i idealne logičnosti.

[Hekatonhir]

Riječ sama za sebe teško da može biti nelogična ili logična. Kao i sustavnost, taj ćemo opis potegnuti kada je posrijedi rečenica ili odlomak.

Ali da, ljepota je subjektivna stvar. No svećenik, općina, svijeća, građanin i međa nisu stilemi, dažd jest. Što znači da postoji i objektivan kriterij, jer možemo izmjeriti koliko se često neka riječ pojavljuje u jeziku.

[Shain]

Hekatonhir kaže:

1. Riječ sama za sebe teško da može biti nelogična ili logična.

2. Kao i sustavnost, taj ćemo opis potegnuti kada je posrijedi rečenica ili odlomak.

1. Po tebi nema riječi koje su nelogično tvorene (nelogično s obzirom na standard, npr.).

2. I po tebi za tvorbu riječi ne vrijedi metoda sustavnosti.

Svaka čast na "višim kognitivnim sposobnostima".